VELIKO ISTRAŽIVANJE

NE VOLE KONDOME, DRŽE DIJETE, OPIJAJU SE, PREVIŠE PUŠE, ŠKOLU MRZE... Ovo je profil prosječnog hrvatskog učenika

Naša djeca imaju dobar odnos s roditeljima, kao i podršku vršnjaka, u čemu smo u vrhu Europske unije
Zagreb, 160514. Tradicionalna Norijada u kojoj se zagrebacki srednjoskolci oprastaju od skolskih klupa zapocela je okupljanjem maturanata u 12 sati na glavnom zagrebackom Trgu. Od Trga se povorka uputila prema Bundeku, gdje je organizirana sredisnja proslava.Foto: Marko Todorov / CROPIX
 Marko Todorov / CROPIX

Samo polovica hrvatskih 15-godišnjaka doručkuje, istodobno piju previše gaziranih zaslađenih pića, manje od trećine svakodnevno jede voće, samo 12 posto bavi se umjerenom tjelesnom aktivnošću, sve češće su na dijeti, polovica redovito pere zube, češće su zlostavljani od vršnjaka nego što su sami zlostavljači, puše češće od europskik vršnjaka, 40 posto 15-godišnjaka opilo se dva ili više puta u životu, kao i 24 posto djevojčica iste dobi, manje od hrvatskih 13-godišnjaka školu vole samo mali Armenci, kondom se rijetko koristi kao zaštitno sredstvo kod spolnih odnosa, koji su kod naših 15-godišnjaka rijetki...

Podaci su to velikog međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC) koje se radi svake druge godine, a uključeno je 40 zemalja. Hrvatsko istraživanje vodila je Ivana Pavić Šimetin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Najgori u ovisnostima

U dvije godine u Europi je anketirano 210.000 učenika u dobi od 11, 13 i 15 godina, a u Hrvatskoj njih 5741, sve kako bi se uočili trendovi što je putokaz za promjene ne bi li se situacija popravila tamo gdje su rezultati lošiji.

“U poboljšanje pokazatelja moramo se uključiti svi, od školstva do zdravstva. Nedvojbeno smo loši u ovisnostima, posebno s pušenjem i alkoholom kod mladih, ali ima i dobrih trendova, poput smanjenja nasilništva. Riječju, ili smo jako dobri ili prilično loši”, kaže Ivana Pavić Šimetin.

Bolji odnos s majkom

Dodaje kako, primjerice, Hrvatska može biti relativno zadovoljna činjenicom da naša djeca i adolescenti imaju dobar odnos s roditeljima, kao i podršku vršnjaka, u čemu su u samom europskom vrhu, ali zabrinjava činjenica da je malo onih koji vole školu, a ni prehrambene navike nisu dobre.

U usporedbi s djecom iz drugih zemalja naša su djeca u sredini ljestvice po zadovoljstvu životom koje raste od 2002., kad se Hrvatska uključila u istraživanje. Najzadovoljniji su životom mali Albanci i Armenci, a na dnu ljestvice su Belgijci i Makedonci. Subjektivan osjećaj zdravlja također je u porastu, osim kod 15-godišnjakinja koje su manje zadovoljne od europskih vršnjakinja. Najmanje su zdravljem zadovoljni u Moldaviji i Latviji, a najzadovoljniji u Makedoniji.

Što se, pak, tiče komunikacije s roditeljima, i djevojčice i dječaci u svim dobnim skupinama bolje komuniciraju s majkom, osobito petnaestogodišnji dječaci. U tom segmentu istraživanja hrvatska su djeca u vrhu, dok su, primjerice, na dnu 11-godišnji Španjolci, 13-godišnji Belgijci i 15-godišnji Francuzi. Očekivano, djeca svakodnevno, i to sve više, komuniciraju sa svojim vršnjacima putem nekog gadgeta, nešto više djevojčice nego dječaci, i po tome smo u gornjem dijelu europske ljestvice, na kojoj su na začelju Česi, a na vrhu mali Bugari, Makedonci i Austrijanci. Novi elektronički uređaji razlog su što padaju sati gledanja televizije, osobito kod starijih učenika.

Zabrinjavajući trend je pad broja učenika koji svakodenvo doručkuju, sa 68 posto 2002. na 52 posto 2014. godine. Hrvatska je tako u društvu sedam zemalja u kojima djeca najrjeđe doručkuju. No, zato su po konzumaciji gaziranih pića iznad europskog prosjeka, a prednjače 13-godišnjaci, no ipak se bilježi lagani pad u odnosu na 2010. godinu. S dobi pada i svakodnevna konzumacija voća pa tek svaki treći 15-godišnjak dnevno ima voćni obrok. Od njih su ipak gori mali Finci i Latvijci. Tjelesna aktivnost slaba je strana svih mladih u Europi.

Puno posla za prevenciju

U dobi od 15 godina nekom fizičkom aktivnišću bavi se tek 12 posto učenika u Hrvatskoj, ali su ipak u gornjem dijelu europske ljestvice, no ipak blago pada broj pretilih među mladima, koji su sve češće na dijeti. Preventivne akcije morale bi se više usmjeriti na oralno zdravlje jer zube pere samo polovica petnaestogodišnjaka.

Pozitivno je to što pada broj nasilništava među mladima pa je sve manje zlostavljanih i sve manje nasilnika, ali je zato pušenje i dalje veliki problem. Čak 25 posto 15-godišnjih dječaka i 22 posto djevojčica puši barem jedanput tjedno pa ne čudi da smo na neslavnom trećem mjestu od 40 zemalja. Očito, mnogo posla za prevenciju! Nije bolje ni s opijanjem mladih, gdje smo također u negativnom vrhu. Dva ili više puta u životu opilo se 40 posto 15-godišnjih dječaka i 24 posto djevojčica, a prvo opijanje sa 13 godina imalo je 16 posto dječaka i 6 posto djevojčica.

Spolne bolesti

Kad je riječ o spolnom zdravlju, anketirani su samo 15-godišnjaci i pokazalo se da je spolni odnos imalo 21 posto dječaka i 6 posto djevojčica, a to govori da mladi u Hrvatskoj kasnije kreću sa spolnim odnosima nego u većini Europe. Ono što brine je premala uporaba kondoma, koji ne samo da štite od trudnoće, već i od raznih spolnih bolesti.

Pokazatelji zdravlja naših učenika dijelom su slični većini europskih zemalja, a po nekima smo čak i u samom vrhu. No, s pušenjem, alkoholom, prehrambenim navikama i time koliko djeca vole školu ne možemo biti zadovoljni, što je najbolji putokaz na čemu moramo raditi.

Čak ih 97 posto ima kompjutor doma

Velike razlike u odnosu na 2002. bilježe se u obiteljskom imovinskom stanju kad je riječ o posjedovanju kompjutora. Primjerice, lani je samo 3 posto učenika živjelo u obitelji koja nema računalo, dok ga 2002. nije imalo 49 posto obitelji. Automobil nema 7 posto obitelji, 33 posto nema stroj za pranje posuđa, oko jedan posto živi bez kupaonice, 35 posto nema vlastitu sobu, a 42 posto nije u posljednjoj godini putovalo na praznike u inozemstvo. Po tim parametrima samo je 14 zemalja imalo niži imovinski indeks od Hrvatske, i to uglavnom zemlje istočne Europe.

Školu ne vole jer ih opterećuje

Zabrinjavajući je podatak da samo 15 posto naših učenika u dobi od 11 godina, 7 posto trinaestogodišnjaka i 9 posto petnaestogodišnjaka voli školu. Taj je postotak tek kod 11- godišnjih djevojčica nešto veći - 20 posto. U tome smo pri samom dnu pa tako, primjerice, u dobnoj skupini od 13 godina samo je Estonija lošija od Hrvatske. Udio učenika koji osjećaju opterećenje školom raste sa 20 posto kod jedanaestogodišnjaka do 39 posto u dobi od 15 godina i po tome smo bliže dnu ljesvice. Najmapovećavanje se opterećeni školom osjećaju mali Nizozemci, a najviše oni u Ukrajini i na Malti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. svibanj 2022 18:44