Iznimno bogata Grčka povijest trebala bi za vrijeme posjeta ovoj zemlji uključivati izlete malo drugačije od sunca, mora i plaža, a od mnogih značajnih antičkih lokacija, postoje neke koje su s razlogom najpoznatije.
Ako istražujete Atenu, naravno da nećete propustiti Akropolu, ali put bi vas svakako trebao odvesti i do Posejdonovog hrama na rtu Sounion, nekih 70 km južno od Atene. Fascinantan hram na vrhu stijene iznad mora za mnoge nudi jedan od najljepših zalazaka sunca na Mediteranu. Očekivano, upravo za vrijeme zalaska najviše će se turista okupiti oko njega.
Prema grčkoj mitologiji, Posejdon je bio bog mora, potresa, oluja i konja, a kad se doda činjenica da je bio jedan od najlošijih, ćudljivijih i pohlepnih bogova, nikakvo čudo da se Posejdona i njegovog trozupca oni koji vjeruju u grčke bogove i dan danas boje. Njegova ljutnja donosi potrese i oluje, a s obzirom na to da je i bog konja, mornari su kao žrtvu za njega utapali i konje. Prema povijesnim zapisima, bilo i bikova, veprova, ovnova… Sve kako Posejdon ne bi ljuto udarao svojim trozupcem.
Grčka mitologija
Uopće ne morate biti ljubitelj grčke mitologije i povijesti da bi vas ovo mjesto fasciniralo. Ovo nikako nije jedan od onih hramova koji izgleda kao hrpa kamenja u kojoj vi morate zamišljati hram. Naprotiv, i danas djeluje beskrajno moćno sa svojim očuvanim bijelim dorskim stupovima iz 5. stoljeća pr. Krista. Zapravo, vrlo je lako shvatiti zašto su mornari u nekoć davno znali da su skoro kod kuće kad bi vidjeli prvi tračak bijele boje mramora hrama. Upravo ćete tu lako u mislima odlutati u antička vremena.
Uz sam hram, ono što će vas stvarno fascinirati je pogled. Naravno, najbolji je za vrijeme zalaska. Sam hram stoji na hridi koja se spušta 65 metara do mora, a pogled s vrha uključuje Egejsko more, otoke i Peloponez u daljini.
Bez ikakvog problema, ispred svih zaštitara, njih troje i ja lako smo bez ikakvih dozvola digli dron, no s druge strane, poželite li pozama za fotkanje glumiti Posjedona ili na bilo koji način raditi nešto što oni smatraju uvredljivim prema njihovoj povijesti i bogovima, shvatit ćete jako brzo kako na mjestu ima valjda 30 čuvara istovremeno, iako djeluju kao turisti. Jednako je i ako odlučite stati na neki kameni dio na koji ne bi smjeli.
Motorom iz Atene trebalo je nekih sat vremena, cestarina nema, ali ima i lokalnih buseva za svega 7-8 eura iz Atene, ako nemate neko prijevozno sredstvo, uz naravno organizirane svakodnevne izlete s agencijama. Sam ulaz u hram je osam eura. Ako se odlučite na ovaj izlet, uzmite i dovoljno vremena za kupanje na plažama u blizini hrama, prije nego se popnete na hvatanje zalaska sunca.
Delfi
Druga povijesno važna lokacija, na putu od Atene prema sjeveru Grčke bili su Delfi - starogrčko svetište i proročište pod planinom Parnas i mjesto koje je prema starim Grcima bilo centar, odnosno doslovno pupak svijeta. Osim toga, i nekadašnji centar grčke kulture i religije.
Osim samog svetišta, ono u što se bilo jako lako zaljubiti je cesta do samih Delfa, planinski dio koji uključuje i grčki ski resort nudio je skroz drugačiju vrstu cesta od dotadašnjih po Grčkoj.
Zapravo, kad stignete ispod samog svetišta i do Delfa, to je jedan od najljepših pogleda u planinskom dijelu Grčke iako je mjesto poznato po nečem sasvim drugom.
Upravo u Delfima nalaze se, između ostalog, ostaci Apolonovog hrama u kojem je slavna Pitija davala svoja dvosmislena proročanstva. Ona ista koju, kad ste pitali hoćete li poginuti u ratu, znali ste kao i prije nego li ste je pitali - “Ibis redibis nunquam, peribis in bello. – Ići ćeš, vratiti se nećeš, u ratu (ćeš) poginuti.”
Kad pročitate o tome kako je dolazila do proročanstva, nije vam to više toliko čudno. “Pitija je proricala tako što bi sjedila na tronošcu raspukline u stijeni iz koje su izlazile opojne pare te je padala u trans.”
Činjenica je da su 1998. geolozi uistinu pronašli dvije podzemne udubine ispod Apolonovog hrama iz kojih izbija plin etilen, koji u manjim količinama kod osoba izaziva euforiju, a u većim je halucinogen i potiče vizije.
Proročica u transu
Ono što je ipak fascinantno, u njezine dvosmislene rečenice vjerovali su razni kraljevi i vojskovođe i dolazili su po savjete prije nego što bi otišli u bitke. No, kako je za razliku od Posejdona, Apolon bio bog koji je nagrađivao dobro i kažnjavao zlo i onaj kojeg su ljudi voljeli pa možda ne treba čuditi da su neupitno vjerovali njegovoj proročici u transu.
Sami Delfi svakako će vas izuti iz cipela volite li povijesno važna mjesta, jer vijugavom cestom od početka do vrha nalazišta zapravo prolazite kroz vidljive ostatke cijelog grada u kombinaciji s potpuno nevjerojatnom prirodom podno panine i pogledom koji podsjeća na najbolje povijesne filmove.
Osim na kamen koji označava pupak svijeta, naići ćete na Apolonov hram, Dionizijevo kazalište, te niz riznica i zavjetnih građevina. Plinove za proricanje ipak nećete pronaći, barem ja nisam.
Rianina putovanja možete pratiti i na njezinom Facebooku i Instagramu.