Ima nešto neobično u prizoru koji se ukaže čim se prođe kroz staklena ulazna vrata u prizemlju tog glomaznog mastodonta, zgrade koja se, na prvi pogled, čini beskrajnom.
Slika je to koju je nemoguće ne primijetiti.
Jer, kako to obično biva u bolnicama? U čekaonici vlada gotovo grobna tišina, koju tek povremeno prekine zvuk kolica ili tiho šaputanje pacijenata i njihovih pratitelja dok im stišću ruke. Netko zabrinuto proučava nalaze, drugi širom otvore oči kad se otvore neka vrata, nadajući se da će uskoro čuti svoje ime. Treći pak lagano šetaju, pokušavajući prikriti nervozu.
Zrak je gust od iščekivanja jer kad si bolestan, svaka minuta traje dulje, a neizvjesnost postaje najteži dio.
U bolnicama od Zagreba do New Yorka prizor je gotovo isti: redovi, umorne sestre i liječnici koji rijetko stignu izgovoriti riječ utjehe. A kad je dijagnoza nejasna ili teška, strah se uvuče dublje od same bolesti.
E sad, možda prvi dojam vara, ali čini se da je u Cleveland Clinicu nešto drukčije. Ovdje su odlučili promijeniti upravo taj trenutak, onaj kad pacijent ostane sam sa svojim strahom.
Pacijent mora znati da vam je stalo
Naravno, riječ je o jednoj od najboljih bolnica u Sjedinjenim Državama, među 20 najuspješnijih, s više od 80 tisuća zaposlenih, liječnicima svih mogućih specijalizacija i subspecijalizacija, brojnim zavodima, institutima i partnerima diljem svijeta. S proračunom teškim gotovo 17 milijardi dolara, najnaprednijom medicinskom tehnologijom i sustavima.
Ali, nije to ono što prvo privuče pažnju.
Crveni kaputi.
Da, upravo tako, crveni kaputi.
Nose ih ljudi svih nacionalnosti i rasa, visoki i niski, mladi i stari. Poput mrava, neprestano kruže bolnicom, šireći toplinu i dobrotu. Ili, kako to ovdje u Clevelandu vole reći - faktor zagrljaja.
Koliko god Cleveland Clinic pridonosi razvoju medicine na najvišoj razini, ima utjecaj diljem svijeta i vraća zdravlje milijunima ljudi, upravo je taj "faktor zagrljaja", reći će mi kasnije naši domaćini, ključ svega.
"Što ako pacijent osjeti da vam nije stalo?", pita me onkolog, dr. Dale Shepard.
"Ima li tada ikakvog smisla sva ta napredna tehnologija?"
Fakor zagrljaja, suština svega
Faktor zagrljaja ne znači doslovno zagrljaj, nego način na koji se pristupa svakom pacijentu, s iskrenom pažnjom, empatijom i poštovanjem. Zato svi koji rade u Cleveland Clinicu prolaze poseban trening koji ih potiče na jedno jednostavno pitanje: "Kad bi netko prema meni postupao onako kako ja postupam prema pacijentima, bih li toj osobi poželio pružiti zagrljaj?".
U toj se rečenici, kažu ovdje, krije suština svega.
"Briga za pacijenta ovdje nije samo medicinski zadatak, nego naš glavni cilj", objašnjava dr. Dale Shepard.
Danas ova megaklinika zapošljava više od 82.000 ljudi širom svijeta, među njima gotovo 6000 liječnika i istraživača te preko 20.000 medicinskih sestara. Sustav obuhvaća 23 bolnice i više od 280 centara, od SAD-a do Abu Dhabija, Londona i Toronta. Najpoznatiji su po kardiologiji, a potom i onkologiji. S gotovo 6000 liječnika i stopama preživljenja koje nadmašuju američki prosjek za više od 20 posto, Cleveland Clinic odavno je prerastao pojam bolnice, to je globalna mreža znanja i pokret koji povezuje svijet.
Na čelu tog impresivnog sustava nalazi se čovjek koji dobro razumije i američku i europsku medicinu, dr. Tomislav Mihaljević. Hrvatski kirurg, koji je medicinu završio u Zagrebu, a još od 2018. godine vodi jedan od najpoznatijih svjetskih medicinskih centara, dočekuje nas u svom uredu na petom katu glavne zgrade.
Odaje dojam čovjeka koji ima sve pod kontrolom, ali i onoga koji zna slušati. Razgovaramo, naravno, na tečnom hrvatskom.
"Medicina nije samo uspješna operacija ili liječenje, to je samo dio. Ono što nas razlikuje od ostalih jest kultura poštovanja, suradnje i brige unutar zajednice. Cleveland Clinic danas je globalna mreža na tri kontinenta, a posvuda dijeli istu misiju - pacijent je u središtu svega", kaže dr. Mihaljević.
Najpametnija bolnica na svijetu
To se vidi u svakom detalju: od timskog rada i pažljivo planiranih terapija do soba za kemoterapiju s pogledom i perika koje pacijenti dobivaju nakon prve terapije, malih, ali važnih znakova pažnje.
"U velikom sustavu najvažnije je da svi rade kao tim. Sve je u ljudima", dodaje Mihaljević.
Umjetna inteligencija, automatizacija, kvantno računalstvo i robotska kirurgija ovdje su dio svakodnevice. Klinika razvija napredne alate koji čine brigu o pacijentima učinkovitijom i preciznijom. Algoritmi umjetne inteligencije analiziraju milijune podataka iz bolnica u Abu Dhabiju, Londonu, Torontu i Clevelandu, tražeći obrasce koji nekome, možda i na drugom kontinentu, mogu spasiti život. Zahvaljujući tim inovacijama, Cleveland Clinic je 2024. godine osvojio Newsweekovu nagradu za najbolju "smart bolnicu" na svijetu.
U Ohio smo došli na poziv Cleveland Clinica i odlučili napraviti ekskluzivnu reportažu koja će prikazati kako ova institucija funkcionira iznutra, od skrbi o pacijentima do globalnih inovacija u medicini. Tijekom našeg trodnevnog obilaska razgovarali smo s desetak liječnika, među njima i nekoliko Hrvata, koji liječe pacijente iz cijelog svijeta. Dojam je jasan - Cleveland Clinic funkcionira poput savršeno usklađenog organizma.
Revolucija u radioterapiji
Kako to izgleda u praksi, pokazuje nam jedan od veterana ustanove, dr. John Suh, predsjednik Odjela za radioterapiju koji u Cleveland Clinicu radi već 35 godina. Počeo je kao stažist, a sada je voditelj jednog od najnaprednijih odjela na svijetu.
"U protekla tri desetljeća radioterapija se promijenila nevjerojatno", kaže dr. Suh.
"Danas možemo mnogo preciznije izvoditi zračenje nego ikada prije, zahvaljujući bržim računalima, boljem snimanju i naprednijoj tehnologiji. Uz to, bolje razumijemo biologiju tumora i kako se rak ponaša."
Dr. Suh objašnjava da napredni sustavi za stereotaktičku radiokirurgiju, Gamma Knife i CyberKnife, omogućuju precizno zračenje visokih doza s milimetarskom točnošću. Prednost ovih sustava je, naglašava, kraće trajanje terapije, često samo jedan do pet tretmana, u usporedbi s višednevnim ciklusima klasične radioterapije.
Pokazuje podatke o napretku medicine: prije nekoliko desetljeća pacijenti s melanomom i metastazama u mozgu živjeli su samo nekoliko mjeseci, dok danas, zahvaljujući imunoterapiji i ciljanim lijekovima, mnogi preživljavaju godinama.
"Takvi impresivni rezultati nas sve pokreću naprijed", dodaje.
Gigant od 59 zgrada ima svoj poštanski broj
Cleveland Clinic je više od bolnice, to je ogroman medicinski sustav: samo 2024. zabilježeno je više od 15 milijuna pacijenata i oko 320.000 operacija. Kompleks od 59 zgrada povezanih skywalkovima, prostranih atrija, zelenih površina i soba za meditaciju stvara ugodno i sigurno okruženje za pacijente. Ima čak i vlastiti poštanski broj: OH 44195.
Centar za rak Taussig, koji se nalazi u glavnom kampusu Cleveland Clinica, ima 98 soba za kemoterapiju i privatne sobe za osjetljivije pacijente, a nakon prve terapije pacijent dobije periku. Psihološka podrška jednako je važna kao i medicinska terapija, stručnjaci pružaju savjetovanje i kontinuiranu podršku, pomažući pacijentima da se kroz cijeli proces liječenja osjećaju shvaćeno i podržano.
Iza svake priče o pacijentima stoji i znanstvena revolucija koja se odvija u laboratorijima i institutima Cleveland Clinica. Danas klinika posluje na tri kontinenta, a dr. Alex A. Adjei, voditelj Instituta za rak i jedan od vodećih svjetskih onkologa, nadzire rad onkoloških službi Cleveland Clinica u SAD-u, Abu Dhabiju i Londonu.
Interdisciplinarni pristup: jedan pacijent, 20 stručnjaka
"U Londonu trenutačno imamo samo kirurgiju, ali gradimo i odjel za zračenje i kemoterapiju, s planom za liječenje pacijenata do 2027. godine."
Njegova uloga strateška je i organizacijska, povezati timove koji svakodnevno brinu o pacijentima. Interdisciplinarni pristup u Cleveland Clinicu nije samo ideja, nego standard. "Rak pluća liječim zajedno s kolegama iz Instituta za srce i krvne žile i pulmolozima. Ponekad se i 20 stručnjaka sastane zbog jednog pacijenta", objašnjava dr. Adjei koji je poznat po svom doprinosu razvoju terapija za rak pluća. "Nekad su svi dobivali istu kemoterapiju, danas znamo da mnogi oblici raka imaju genetske mutacije i razvili smo ciljane terapije. Uz to, imunoterapija je promijenila ishod za mnoge pacijente. Kad sam započeo karijeru, pacijenti s metastazama u mozgu živjeli su oko četiri mjeseca, a danas neki žive više od deset godina."
Napredak se vidi i u dijagnostici i kirurgiji: male lezije danas otkriva PET skener, a kirurški zahvati se izvode minimalno invazivno, uz povratak kući za tri do četiri dana.
"Kada standardne terapije prestanu djelovati, klinika nudi eksperimentalne pristupe, antitijela spojena s lijekovima, virusne i bakterijske terapije, koristeći prirodne mehanizme tijela za borbu protiv raka. To je budućnost", zaključuje dr. Adjei.
Međunarodna prisutnost
Cleveland Clinic, pod vodstvom dr. Tomislava Mihaljevića, sve je aktivniji na međunarodnoj sceni, a jedna od najnovijih i najznačajnijih suradnji posebno se tiče hrvatskih pacijenata - partnerstvo s Radiochirurgijom Zagreb. Program Cleveland Clinic Connected već daje prve rezultate.
"Ovaj ugovor omogućuje našim kolegama u Zagrebu izravan kontakt s ekspertima Cleveland Clinica. Kod onkološke terapije, standardna je praksa da se kod kompleksnih slučajeva traži drugo mišljenje. Sada to mišljenje mogu dobiti i hrvatski pacijenti - izravno od naših stručnjaka", tumači dr. Mihaljević.
Dodaje kako ova suradnja omogućuje da se pacijenti u Hrvatskoj liječe prema istim protokolima i standardima kao i u najnaprednijim svjetskim centrima.
"Na taj način pomoći ćemo pacijentima u Hrvatskoj da dobiju slično, pa i identično liječenje kao što bi dobili izvan zemlje. Pristup njihovoj bolesti bit će prilagođen njihovim potrebama na najbolji mogući način", ističe Mihaljević.
Nova era liječenja raka: CC i Radiochirurgija Zagreb
Istu viziju dijeli i njegov kolega, dr. Dale R. Shepard, onkolog i direktor međunarodnih programa u Institutu za rak Cleveland Clinica te suvoditelj Programa za sarkome. Njegova je misija širiti znanje i najbolje kliničke prakse diljem svijeta.
"Zdravstvene organizacije imaju odgovornost ne samo prema svojim lokalnim pacijentima, već i globalno", kaže dr. Shepard, objašnjavajući da program Cleveland Clinic Connected omogućuje upravo to - razmjenu stručnosti i iskustva s partnerima u drugim zemljama.
Jedan od prvih konkretnih rezultata tog programa već se vidi u Hrvatskoj.
"Kada smo vidjeli koliko snažnu ekspertizu ima hrvatski tim, bilo je logično razviti suradnju koja će dodatno unaprijediti te procese i pomoći još većem broju pacijenata", objašnjava Shepard.
Već u prvim tjednima suradnje liječnici iz Zagreba i Clevelanda održali su zajedničke konzultacije o stvarnim kliničkim slučajevima, primjerice o pacijentu s tumorom mozga. Stručnjaci iz Cleveland Clinica analizirali su snimke i medicinsku dokumentaciju te dali preporuke o pristupu liječenju.
"Tako smo zajedničkim promišljanjem izravno pomogli pacijentu. Upravo u tome je najveća vrijednost ove suradnje, dijeljenje znanja u stvarnim, živim slučajevima", ističe Shepard.
Snažna ekspertiza hrvatskog tima
Joe Sweet, direktor međunarodnog iskustva pacijenata u Cleveland Clinicu, ističe kako su stručnjaci iz Clevelanda obavili detaljnu procjenu kvalitete rada i sigurnosnih protokola Radiochirurgije Zagreb.
"Njihova posvećenost pacijentima, tehnološka opremljenost i organizacija rada su izvrsni. Vidjeli smo vrhunsku komunikaciju, urednu dokumentaciju i naprednu tehnologiju - to je bilo presudno."
"Partnerstvo uključuje i stručne edukacije te razmjenu znanja. Liječnici iz Zagreba već su boravili u Clevelandu, a dr. Dragan Schwarz, koji je prvi u Hrvatskoj počeo koristiti tehnologiju poput CyberKnifea za liječenje tumora po cijelom tijelu, a ne samo tumora glave, za što se koristi gamma nož, trenutačno s kolegama u CC-u surađuje na primjeni napredne robotske kirurgije.
Hrvatski tim ima pristup i mjesečnim webinarima Cleveland Clinica, a u planu su i zajednički simpoziji u Zagrebu", dodaje Sweet.
Dok Sweet govori o tehničkoj strani suradnje i edukaciji liječnika, dr. Tommaso Falcone, izvršni potpredsjednik Cleveland Clinica i predsjednik za međunarodna i tržišta u razvoju, otkriva širu filozofiju, odnosno zašto Cleveland Clinic ulaže u globalne programe i kako ta priča nadilazi granice i zgrade.
Budućnost liječenja raka
Dok sjedimo u njegovu uredu, dr. Falcone nasmije se kad ga pitamo kako izgleda njegov dan. "Kad me Tom (Mihaljević) vidi u Clevelandu, uvijek se našali: ‘Što ti radiš ovdje, pa ovdje nema međunarodnih?‘", kaže. I doista, njegov je posao gotovo potpuno globalan.
"Ako pacijent iz Nigerije treba liječenje, pitamo ga želi li ići u London, Abu Dhabi, Floridu ili Ohio, mi sve organiziramo", objašnjava.
Godišnje primaju oko 11 tisuća pacijenata izvan SAD-a, a ponekad i šalju svoje liječnike, primjerice u Dohu, na liječenje djece s karcinomom.
"Želimo dodirnuti što više pacijenata diljem svijeta. Ne mora to biti kroz naše zgrade, može biti i kroz savjetodavne programe, kao u Hrvatskoj", kaže. Hrvatski onkolozi, ističe, izvrsni su, a mi donosimo dodatnu perspektivu kroz kulturu brige o pacijentu i sustavno mjerenje kvalitete i sigurnosti.
Kad govori o budućnosti medicine, spaja teme raka i dugovječnosti. "Znanstveno znamo mnogo o starenju, DNK i epigenetici, svi procesi koji uzrokuju starenje često su isti oni koji potiču mutacije i rak. Tehnologija napreduje brzo", govori.
Uz osmijeh dodaje: "Osoba koja će živjeti 150 godina već je rođena. No, ljudi traže brza rješenja, ‘daj mi pilulu‘ ili ‘hiperbaričnu komoru‘, ali to tako ne ide. Znamo što treba činiti da se doživi 100 godina, samo ljudi to ne žele slijediti".
Nove znanstvene spoznaje, ističe dr. Shepard, pokazuju smjer u kojem se moderna onkologija razvija, prema sve personaliziranijem, znanstveno utemeljenom i globalno povezanom pristupu.
A upravo ta iskustva s međunarodnim partnerima, poput Radiochirurgije Zagreb, daju dodatni poticaj širem razmišljanju o budućnosti liječenja raka.
Rak će se liječiti prema genima, ne organu
"Medicina se sve više pomiče s pristupa ‘liječimo gdje je rak nastao‘ prema pristupu ‘liječimo što ga uzrokuje‘", naglašava Shepard. Sekvenciranjem DNK tumora danas se mogu otkriti stotine mutacija, a za neke već postoje učinkoviti lijekovi. Posebno ističe napredak u staničnim terapijama, poput CAR-T tretmana, koji su promijenili liječenje određenih limfoma i sada se primjenjuju i kod čvrstih tumora.
Dr. Shepard je vodio više od 80 kliničkih ispitivanja, većinom ranih faza, i smatra da su upravo ta istraživanja temelj svakog napretka. "Ne tražimo čudesne lijekove, nego načine da bolest držimo pod kontrolom, da pacijent živi dulje i kvalitetnije", kaže. Na pitanje je li izlječenje uvijek cilj, Shepard se nasmije i dodaje: "Za rak svi pitaju: koliko će liječenje trajati? A za visoki tlak to nitko ne pita. Lijekove jednostavno pijete cijeli život. Većinu bolesti, pa i rak, ne možemo potpuno izliječiti, ali ih možemo učiniti kroničnima i podnošljivima."
Kao onkolog koji svakodnevno radi s teško oboljelima, Shepard otvoreno govori i o emocionalnoj strani svog posla. "Mnogi moji pacijenti dolaze kad su im rekli da više nema mogućnosti liječenja. Tada pokušavamo učiniti sve da im ublažimo simptome, usporimo bolest i produljimo život." Smatra da neuspjeh nije u tome što ne može izliječiti svakog pacijenta, već u odustajanju. "Ako je cilj pomoći ljudima da se osjećaju bolje i žive dulje, onda uspijevam svaki dan."
U Cleveland Clinicu vjeruju da će se u idućih 10-20 godina medicina temeljiti gotovo isključivo na genski vođenom pristupu. "Rak više nećemo definirati prema organu u kojem je nastao, nego prema njegovoj genetskoj slici. To će u potpunosti promijeniti način na koji liječimo bolest", zaključuje dr. Dale Shepard.
Hrvatski liječnici na vrhu svijeta
U operacijskim dvoranama Cleveland Clinica sve se češće čuju hrvatska prezimena, a među liječnicima koji su ondje izgradili karijeru je i dr. Andrej Alfirević, anesteziolog specijaliziran za kardijalnu i torakalnu anesteziju. U siječnju će obilježiti gotovo 25 godina rada u toj prestižnoj ustanovi. Nakon što je završio fakultet i započeo specijalizaciju u Hrvatskoj, preselio se u SAD na specijalizaciju iz anesteziologije i fellowship iz kardijalne anestezije, i ondje ostao.
"Privukli su me mogućnost stalnog napredovanja i vrhunski uvjeti. Sustav rada, pristup znanju i ulaganja daleko su napredniji", kaže dr. Alfirević, dodajući da Hrvatska ima velik potencijal, ali i jaz u financiranju i istraživanjima. Njegov radni dan počinje prije svitanja i često traje i do 14 sati, a osim rada u sali, bavi se edukacijom i istraživanjem. "Učenje nikad ne prestaje", ističe. Cijeni suradnju i otvorenost bez taštine, što smatra ključem napretka. Kad god može, vraća se u Hrvatsku, gdje mu je obitelj, najčešće ljeti ili za Božić.
Njegova priča zorno pokazuje koliko hrvatski liječnici mogu doprinijeti globalnoj medicini, što i sam dr. Mihaljević posebno naglašava. Primjeri poput njegova svjedoče o stručnosti i posvećenosti koja povezuje hrvatske liječnike s vrhunskim svjetskim institucijama, ali i o trajnoj emocionalnoj vezi s domovinom.
Govoreći o hrvatskom zdravstvu, dr. Tomislav Mihaljević kaže kako, unatoč ograničenim resursima, ono zaslužuje veliko poštovanje.
"Hrvatsko zdravstvo je izuzetno dobro, osobito ako gledamo ulaganja koja mala zemlja poput naše može usmjeriti u taj sektor. Kolege u Hrvatskoj su izuzetno predani, puni entuzijazma i profesionalne odgovornosti, i to se mora cijeniti", naglašava Mihaljević.
Iako svjestan da Hrvatska ne može imati razinu tehnologije i kapitala kao Sjedinjene Države, smatra da suradnje poput ove s Radiochirurgijom Zagreb predstavljaju važan korak prema približavanju najvišim svjetskim standardima.
"Meni osobno, kao Hrvatu, ova suradnja znači mnogo. Drago mi je da konačno imamo ovako lijepu poveznicu s jednom institucijom u Hrvatskoj. Suradnja je draga i mojoj obitelji, mojoj majci i sestri, oni su moji najveći obožavatelji", zaključuje uz osmijeh dr. Tomislav Mihaljević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....