Čak tri četvrtine svih uzroka smrti u Hrvatskoj obuhvaća bolesti krvožilnog sustava i zloćudne bolesti. Dok na neke faktore koji povećavaju rizik od oboljenja ne možemo utjecati (dob, obiteljska anamneza i slično), postoje mnogi faktori koje možemo kontrolirati.
Stoga je prevencija jedan od osnovnih mehanizama za sprečavanje oboljenja.
Premda podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2014. godini prvi uzrok smrti su i dalje bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 24.112 osoba, što je stotinjak slučajeva manje nego prethodne godine, a na drugom se mjestu i dalje nalaze zloćudne bolesti od kojih je 2014. umrlo 14.206 osoba, što je gotovo 200 slučajeva više nego 2013.
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
Bolesti cirkulacijskog, odnosno krvožilnog sustava (kardiovaskularne bolesti) obuhvaćaju čitav niz bolesti srca i krvnih žila, a zahvaćaju srce i srčani krvožilni sustav, mozak i moždani krvožilni sustav te donje udove (periferne arterije).
Kao i u kontekstu drugih oboljenja, tako se i u kontekstu ovih bolesti spominju tri važna vanjska utjecaja na organizam čovjeka - tvari koje čovjek unosi u tijelo (hrana, voda, zrak), psihološko-emocionalni vanjski utjecaji i tjelesna aktivnost.
Kod ljudi koji istodobno imaju više čimbenika rizika za razvoj bolesti, rizik od oboljenja je veći, a razvoj bolesti je ubrzan. Među najvažnijim čimbenicima rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti su pušenje, povišeni krvni tlak, povećana razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi, debljina i pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, dijabetes, ali i dob te obiteljska anamneza.
Smatra se da je prevencijom moguće smanjiti oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Prevencija prvenstveno podrazumijeva zdraviji način života - nepušenje, pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
Prekomjerna tjelesna težina jedan je od glavnih okidača za nastanak kardiovaskularnih problema, a ovo su najvažniji savjeti kako biste čim prije spriječili povećanje rizika:
• jesti više puta dnevno (4 do 5 obroka), poželjno što češće u isto vrijeme
• jesti polako i u malim količinama
• eliminirati bilo kakve dodatke nakon ili između obroka
Što izbjegavati:
• izbaciti pušenje u potpunosti
• unos rafiniranih proizvoda od žitarica (proizvodi od bijelog brašna)
• namirnice koje sadrže koncentrirane ugljikohidrate - škrob i šećer
• transmasne kiseline (biljna ulja u obliku raznih margarina) i hranu prženu u ulju
Što se preporuča:
• svakodnevna konzumacija svježeg sezonskog voća i povrća
• konzumacija ribe dva do tri puta tjedno (zbog omega-3 masnih kiselina iz ribljeg ulja)
• redovito pijenje vode (litra i pol dnevno)
• lagana tjelesna aktivnost bare, 30 minuta dnevno
• metode opuštanja (za ljude koji su izloženi stalnom stresu)
• redovan odmor (kako dnevni, tako i tjedni, godišnji…)
• preventivni kardiološki pregledi jedanput godišnje za zdrave osobe iznad 40 godina
ZLOĆUDNE BOLESTI
Rak je drugi je najvažniji uzrok smrti u Hrvatskoj. No, premda je posljednjih desetljeća učinjen velik napredak u otkrivanju mehanizama nastanka zloćudnih bolesti kao i na području dijagnostike, još ne možemo biti zadovoljni ukupnim postignućima.
Obzirom da točan uzrok nastanka malignih stanica još uvijek nije u potpunosti definiran niti poznat, otkriveni su tek faktori koji utječu na njihov razvoj:
• okolinski (kemijske tvari, zračenja itd.)
• biološki (primjerice virusi)
• psihološki (stres)
• genetski
Prevenciju treba započeti brigom o stilu života u smislu prehrane, redovne vježbe, redovitim pregledima i slično.
Što se prehrane tiče, preporuča se:
• puno voća i povrća
• prehrana bogata cjelovitim žitaricama i grahoricama
• prehrana bogata vlaknima, mineralima i vitaminima
• smanjen unos mesa
• umjeren unos mlijeka i mliječnih proizvoda koji su bogat izvor kalcija i vitamina D
Trend povećanja umrlih od raka u Hrvatskoj se nastavlja, što govori da je i dalje problem u prekasnom otkrivanju bolesti pa su poznavanje obiteljske anamneze i redovite kontrole od izuzetne važnosti.
BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA
Bolesti dišnog sustava nalaze se na četvrtom mjestu najčešćih uzroka smrti u Hrvatskoj. Najčešće se javljaju u jesen ili zimu kad ljudi više borave u zatvorenim, grijanim prostorima koji isušuju sluznicu dišnih putova čime se smanjuje broj antitijela, a češće se javljaju kod djece.
Problem s bolestima dišnih sustava je taj što se infekcije vrlo lako prenose (dodirom, zrakom, slinom itd.), za neke oblike bolesti (koje imaju virusne uzročnike) nema specifičnog lijeka, a ni prevencija nije strogo definirana.
Najvažnija su dva oblika prevencije:
• fizička aktivnost
• higijena
Manjak kretanja obično je povezan s boravkom u zatvorenim prostorima, a istraživanja su pokazala da tjelesna aktivnost potiče rad imunološkog sustava. Stoga se preporuča minimalno 30 minuta dnevno kretanja (hodanja, trčanja, vožnje bicikla, vježbanja) kako bi se poboljšalo opće stanje organizma. Ne treba zaboraviti ni važnost imuniteta koji se osim fizičkom aktivnošću jača i unosom vitamina.
Upale dišnih putova najčešće se šire rukama stoga su higijenske navike važan faktor u razvoju ovih oblika oboljenja. Redovito pranje ruku, upotreba čistih ručnika, redovita promjena posteljine osnova su pravilne higijene pa i djecu tome treba učiti odmalena.
Među najčešći bolestima spominju se i bolesti probavnog sustav gdje spadaju žgaravica, čir, zatvor, sindrom iritabilnog crijeva, gastritis, razni oblici nadusti i drugo. Ono što sve te bolesti može prevenirati ili ublažiti je prehrana, no svaki problem zahtijeva poseban režim prehrane te je stoga savjet doktora najvažniji.
Želimo li ipak svesti sve spomenuto na zajednički nazivnik dolazimo do pet ključnih stvari o kojima treba brinuti:
- prehrana
- fizička aktivnost
- pušenje
- stres
- higijena
Premda zdrav život nije nikakva garancija i ne pretpostavlja automatski zdravlje, lišavanje rizičnih faktora svakako ima pozitivan učinak.