Može li se rak naslijediti i znači li obiteljska anamneza veći rizik za obolijevanje? Pitanja su to koja si postavlja sve veći broj ljudi, osobito u obiteljima u kojima se zloćudne bolesti pojavljuju kroz više generacija, piše HRT.
Nasljedni tumori često se javljaju ranije i mogu biti agresivniji.
- Većina zloćudnih tumora ne mora nužno imati nasljednu komponentu, odnosno većina ih nastaje zbog kombinacije okolišnih čimbenika i sposobnosti organizma da ukloni promijenjene stanice, pojašnjava prof. dr. sc. Natalija Dedić Plavetić, specijalistica internističke onkologije.
Ipak, ističe važnu razliku: nasljedni tumori često se javljaju ranije i mogu biti agresivniji jer nastaju zbog grešaka u molekuli DNK koje organizam ne uspijeva popraviti.
Dodaje kako nasljedni faktor ne znači nužno ranu pojavu bolesti.
- Ne znači da osoba s nasljednim rizikom ne može oboljeti i u starijoj dobi, osobito ako nije bila izložena dodatnim rizičnim čimbenicima iz okoliša, naglašava.
Jedna genska promjena može povećati rizik za više vrsta raka
Kada je riječ o vrstama nasljednih tumora, liječnici upozoravaju kako se najčešće ne nasljeđuje rizik za samo jedan organ.
- Promjene u genima obično nose povećan rizik za više različitih sijela raka, objašnjava dr. sc. Marina Popović, specijalistica internističke onkologije.
Primjerice, osobe s nasljednim sindromom raka dojke i jajnika imaju povećan rizik ne samo za te vrste raka, nego i za druge oblike bolesti.
- Kod muškaraca se može povećati rizik za rak prostate, a u nekim obiteljima i za rak gušterače, kaže Popović.
Među češćim nasljednim oblicima ističu se i tumori probavnog sustava.
- Najpoznatiji je Lynchov sindrom, odnosno nepolipozni nasljedni rak debelog crijeva, gdje često vidimo više oboljelih članova unutar iste obitelji, dodaje. Postoje i rjeđi nasljedni tumori, poput raka pluća ili jetre, koje također treba uzeti u obzir ako je obiteljska anamneza opterećena.
Genetsko savjetovanje uključuje i cijelu obitelj
Važan korak u procjeni rizika je genetsko testiranje, koje se provodi uz stručno savjetovanje.
- Savjetovanje se obično odvija u dva dijela – prije testiranja pacijentu objašnjavamo što test znači i što može očekivati od rezultata, ističe dr. sc. Tamara Žigman, specijalistica medicinske genetike.
Dodaje kako se u proces često uključuje cijela obitelj.
- Kroz izradu obiteljskog stabla prepoznajemo članove koji su također pod povećanim rizikom i pristupamo njihovom praćenju, kaže.
Praćenje započinje već u ranoj dobi, ovisno o vrsti sindroma.
- Za neke bolesti nadzor počinje u djetinjstvu, a za druge u mladenačkoj dobi, kako bismo na vrijeme otkrili eventualnu pojavu maligne bolesti jer je tada uspjeh liječenja najveći - naglašava Žigman, kako prenosi HRT.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....