Ako vaš blagdanski stol nije imao puricu, mlince, sarmu, domaći kruh, francusku salatu, pečenje ovakvo, pečenje onakvo, slane kiflice te kremaste, suhe i dekorativne slatke kolače i kolačiće, podbacili ste u tradicionalnom Božiću.
A ako su se među 12 vrsta kolača slučajno našli neki na glasu kao “zdravi”, s, primjerice, smeđim šećerom ili, nedajbože, mrkvom, sigurno ste bili žrtva neugodnih pogledavanja spomenutih gostiju.
Dvije kile za Božić
Prosječna odrasla osoba pojede 5000 kalorija samo na Božić, čak dvostruko od potrebnog, što i ne čudi jer se u danima od Badnjaka do Nove godine Hrvati vode krilaticom “jedi dok ti se ne spava, spavaj dok nisi gladan”.
- U tih božićnih tjedan dana ljudi u prosjeku dobiju kilogram i pol do dva na tjelesnoj masi - ističe klinička nutricionistica Darija Vranešić Bender.
U tom razdoblju svi se zaokruže i dobiju kilograme s kojima se onda bore sve do ljeta. Neki pobijede u toj bitki, a neki ne. Zato više od 20 posto odraslog stanovništva u Hrvatskoj boluje od pretilosti za koju se vezuje povećan rizik od raznih kroničnih bolesti, dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja.
S istim se problemom bore i Britanci. Njihova je stopa pretilosti 27 posto - najviša od bilo koje zemlje u zapadnoj Europi. Public Health England, vladina zdravstvena organizacija, jučer je panično izdala nove preporuke za dnevni unos kalorija, koje su manje od dosadašnjih svjetskih i europskih standarda.
Kalorijsko puzanje
Sigurni su da su pronašli recept za budući uspjeh. On glasi: 400-600-600. Evo o čemu je riječ.
Treba smanjiti obroke na samo 1600 kalorija na dan i 200 kalorija za međuobroke. To su nove striktne prehrambene smjernice njihova zavoda za zdravstvo. Trebaju ograničiti 400 kalorija za doručak, 600 za ručak i 600 za večeru. Iako, oni koji su aktivniji, kažu, mogu unositi i više.
- Teško je reći da je ovo preporuka za opću populaciju i izrazito je čudno to što se izjednačavaju žene i muškarci - smatra nutricionistica Vranešić Bender.
dr. Darija Vranešić Bender
Tih ukupno 1800 kalorija ispod je preporučenog dnevnog unosa Svjetske zdravstvene organizacije. Prema njihovim smjernicama, osoba zdrave tjelesne mase trebala bi konzumirati oko 2000 kalorija dnevno, iako se muškarcima tolerira do 2500 kalorija na dan, a za oba spola je idealno pet posto manje od ukupnog unosa energije za dodatne zdravstvene benefite.
- Preporuci se treba pristupiti individualno. Nekome će biti dovoljno već 1500 kalorija, a netko treba unijeti i 3000 kalorija. Svatko je osoba za sebe i koliko kalorija treba unijeti na dan, ovisi o dobi, visini, građi, mišićnoj masi i aktivnosti, odnosno potrošnji energije - smatra nutricionistica i dodaje da ova preporuka neće donijeti ništa loše, štoviše, kaže da je čista matematika da ćemo mršavjeti ako dugoročno dnevno unosimo 200 kalorija manje.
Oni koji odluče slijediti nove smjernice također mogu pojesti i dva zdrava međuobroka do 100 kalorija, a iako ne uključuju pića, preporučljivo je piti vodu. Odrasli Britanac prosječne težine svakodnevno prejede za 300 kalorija te si takozvanim kalorijskim puzanjem svaki dan povećava težinu, što dugoročno rezultira pretilošću. Tom su neopaženom prejedanju često razlog i sve veće porcije u restoranima, u koje ljudi danas zalaze više nego ikada u povijesti, bezumno jedući što se god stavi pred njih.
Epidemijski razmjeri
Iz dana u dan sve se više ljudi bori s pretilošću, i to ne samo u Britaniji, a opseg problema je poprimio epidemijske razmjere, s više od 700 milijuna odraslih osoba s debljinom u svijetu. Podaci su to Odjela za prehranu, tjelesnu aktivnost i prevenciju debljine HZJZ-a, koji kažu da i 65 posto stanovnika SAD-a ima prekomjernu tjelesnu masu, a u Europi prekomjernu tjelesnu masu ima više od 40 posto odraslih.
U skladu s novim smjernicama, Britance se posebno poziva na oprez u sendvič-barovima, kafićima i restoranima, gdje veličine obroka imaju tendenciju biti znatno veće. Oni su ušli u pregovore s pojedinim lancima kafića i supermarketa kako bi nudili zdrave doručke i ručkove unutar granica dozvoljenog unosa kalorija, pogotovo nakon što su shvatili da se neki od popularnih obroka ne kreću unutar tih granica. S pravilom “400-600-600” ne slaže se dr. Hrvoje Handl, voditelj dnevne bolnice za poremećaje hranjenja.
dr. Hrvoje Handl
- Bilo kakvo opterećivanje brojanjem kalorija negativno će utjecati na ljude koji imaju poremećaje prehrane. K tome, ovakvim se preporukama smanjuje mogućnost da se ljudi intuitivno hrane. Neki će si naškoditi umjesto da slušaju svoje signale gladi i sitosti - rekao je dr. Handl, koji dodaje da se osjećaj sitosti stvara 20 minuta nakon jela, zato je, kaže, važno upamtiti da treba jesti polako.
Primjer dnevnog menija koji sadrži preporučeni unos kalorija
DORUČAK
40 g kaše sa 300 ml obranog mlijeka - 255 kcal
12 borovnica - 10 kcal
33 g tosta - 87 kcal
hrpica maslaca - 36 kcal
5 g džema - 12 kcal
UKUPNO: 400 kcal
1. MEĐUOBROK
šalica kave - 14 kcal
jabuka - 78 kcal
UKUPNO: 92 kcal
RUČAK
sendvič s piletinom i salatom u integralnom kruhu s majonezom - 261 kcal
130 g mrkve s humusom - 121 kcal
25 g pečenih krumpirića - 85 kcal
150 g light jogurta od jagode - 120 kcal
UKUPNO: 587 kcal
2. MEĐUOBROK
10 badema - 70 kcal
mandarina - 45 kcal
UKUPNO: 115 kcal
VEČERA
dva fileta lososa s grilla - 392 kcal
porcija brokule - 30 kcal
180 g kuhanog mladog krumpira - 135 kcal
60 g graška - 49 kcal
UKUPNO: 606 kcal
UKUPAN DNEVNI UNOS: 1800 kcal