Sve više ljudi nakon 40. godine najednom se suočava s ozbiljnim poremećajem. Liječnici zabrinuti

Ljetna večer 2020. godine potpuno je promijenila život Claire Barnard. Tada 47-godišnja majka troje djece iz Buckinghamshirea u Engleskoj i kreativna direktorica u dizajnerskoj agenciji, koja je svakodnevno vozila bicikl 21 kilometar do posla i redovito trčala, probudila se sama u bolničkom krevetu nakon teškog epileptičkog napadaja, objavio je Daily Mail.

„Ničega se nisam mogla sjetiti“, prisjeća se prvih trenutaka u bolnici te dodaje da nije znala gdje se nalazi niti kako je ondje dospjela. „Znala sam tko sam, za koga radim i tko mi je obitelj, ali ništa osim toga. Bilo je to kao da mi je pamćenje potpuno izbrisano.“

Zbog napadaja u krevetu, tijekom kojeg ju je suprug pronašao u grčevima i pozvao hitnu pomoć, izbrisala su joj se sjećanja na razdoblje od četiri do šest godina prije događaja. Nestala su sjećanja na obiteljska ljetovanja, rođendane, godine rada s klijentima, pa čak i na smrt pojedinih bliskih osoba. Barnard se naknadno morala ponovno učiti služiti računalom, tražiti stare zaporke i rekonstruirati projekte, dok su joj djeca strpljivo objašnjavala obiteljske događaje i pokazivala fotografije kako bi potaknula povratak sjećanja.

Priča Claire Barnard započela je još krajem 2018. godine, kada je počela osjećati neobične epizode koje su trajale oko deset sekundi. Opisala ih je kao osjećaj topline i mučnine koji se iz trbuha širi prema glavi, uz neugodnu slutnju da će se nešto dogoditi. Liječnici su opetovano provjeravali rad njezina srca i obavljali snimanja, no nisu pronašli ništa, pa su te simptome pripisali valunzima u menopauzi. Prije nego što je doživjela teški napadaj u snu, u travnju 2020. godine iznenada je pala na kuhinjskom podu pred kćeri.

Što kažu znanstvena istraživanja?

Nakon dodatnih pretraga liječnici su joj dijagnosticirali epilepsiju temporalnog režnja, oblik bolesti koji izravno utječe na dijelove mozga zadužene za pamćenje. Profesor Tony Marson, neurolog i stručnjak za epilepsiju iz Liverpoola, objašnjava kako promjene u mozgu koje uzrokuju napadaje istovremeno izazivaju poteškoće s pamćenjem, osobito kada zahvate temporalni režanj. Kod ženskih pacijenata napadaji se često učestalo javljaju neposredno prije ili tijekom menstrualnog ciklusa zbog djelovanja estrogena, što objašnjava zašto su njezine rane simptome zamijenili znakovi menopauze. Barnard napadaje od 2022. godine uspješno kontrolira lijekom levetiracetam, urednim spavanjem i tjelovježbom, a svoje aktivnosti bilježi na društvenim mrežama kao osobni „backup“ za pamćenje.

Slučaj Claire Barnard pokazuje da epilepsija nije samo bolest dječje dobi, već se u sve većoj mjeri prvi put dijagnosticira u odrasloj i starijoj dobi. Primjerice, u Velikoj Britaniji, zemlji s oko 67 milijuna stanovnika, svake se godine dijagnosticira više od 28 tisuća novih slučajeva epilepsije, što znači oko 80 dijagnoza dnevno. Svaki četvrti novi pacijent u toj državi stariji je od 65 godina, objavio je Daily Mail.

Znanstvena istraživanja i stručnjaci upućuju na više uzroka pojave epilepsije u kasnijoj dobi. Oko trećine slučajeva kod odraslih liječnici označavaju kao idiopatske, što znači da ne mogu utvrditi točan uzrok. S druge strane, istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Neurology pokazuje da starije osobe s visokim krvnim tlakom, dijabetesom i pušačkom poviješću imaju znatno veći rizik od razvoja epilepsije, dok je kod osoba koje su preživjele moždani udar taj rizik gotovo dvostruko veći. Oštećenja krvnih žila u mozgu remete električnu aktivnost moždanih stanica i povećavaju vjerojatnost napadaja.

Znanstvenik i docent farmakologije sa Sveučilišta u Birminghamu dr. Felix Chan ističe da sam proces starenja, zajedno s neurodegenerativnim procesima poput Alzheimerove bolesti, povisuje rizik od razvoja epilepsije. Chan upozorava da liječnici opće prakse često nisu dovoljno obučeni za prepoznavanje suptilnih oblika napadaja, zbog čega pacijenti godinama ostaju bez točne dijagnoze. Kao ključnu prevenciju za smanjenje rizika stručnjaci navode redovitu tjelovježbu, uravnoteženu prehranu, izbjegavanje stresa te održavanje urednog i kvalitetnog sna.