Znanstvenici otkrili u kojoj se dobi događaju najveće promjene u našem organizmu: To je prekretnica, tada ulazimo u ‘molekularnu oluju‘

Ljudsko starenje nije proces koji se odvija jednako kroz cijeli život, pokazuje novo istraživanje objavljeno na Medical News Today. Iako postoje načini za usporavanje starenja, znanstvenici upozoravaju da proces starenja organa i tkiva ipak ne možemo zaustaviti.

Studija objavljena u renomiranom časopisu Cell, na koju se poziva Medical News Today, pokazala je da tijelo prolazi kroz ubrzano starenje oko pedesete godine života. Fokusirajući se na promjene proteina povezanih sa starenjem, istraživači su otkrili da se ekspresija 48 proteina povezanih s bolestima, poput kardiovaskularnih bolesti i bolesti jetre, povećava s godinama.

- Starenje je sustavni, degenerativni proces koji uključuje više organa i bioloških sustava, a njegova priroda još uvijek ostaje jedno od najvećih neriješenih pitanja u znanosti - rekao je Guang-Hui Liu, istraživač regenerativne medicine pri Kineskoj akademiji znanosti, u intervjuu za Medical News Today.

Za potrebe studije, znanstvenici su analizirali 516 uzoraka 13 vrsta ljudskih tkiva prikupljenih od 76 darivatelja organa u dobi od 14 do 68 godina, koji su preminuli od traumatskih ozljeda mozga. Uzorci su uključivali tkiva srca, probavnog sustava, dišnog sustava, endokrinog i mišićno-koštanog sustava, kao i kožu, krv i imunološka tkiva.

Na temelju tih podataka stvoren je tzv. “proteomski atlas starenja”, koji pruža detaljan pregled kako organi i tkiva stare tijekom ljudskog životnog vijeka. Liu je objasnio za Medical News Today da atlas obuhvaća sedam fizioloških sustava i trinaest ključnih tkiva, pružajući panoramski prikaz starenja s fokusom na proteine, koji su temelj svih bioloških procesa u tijelu.

Istraživanje pokazuje da najveće promjene u starenju organa i tkiva dolaze upravo oko 50. godine života.

- Godine od 45. do 55. predstavljaju ključnu prekretnicu: većina organskih proteoma prolazi kroz ‘molekularnu kaskadnu oluju’, a različiti proteini eksponencijalno rastu, što ovaj period čini kritičnim prozorom za sustavno, multi-organsko starenje - objašnjava Liu.

Posebno je istaknuto da se proteom aorte preoblikuje najdramatičnije, a senokini - proteini koji prenose signale starenja kroz tijelo - mogu igrati ključnu ulogu u koordinaciji starenja svih organa. Uz to, 48 proteina povezanih s bolestima, uključujući masnu bolest jetre, fibrozu tkiva i tumore povezane s jetrom, povećava svoju ekspresiju s godinama.

- Kronične bolesti u starijoj dobi u osnovi su manifestacija starenja organa - naglašava Liu za Medical News Today i dodaje da je svaka gerijatrijska bolest samo specifična manifestacija ovog osnovnog procesa.

Kardiolog Cheng-Han Chen iz Kalifornije komentirao je da se promjene proteina povezane sa starenjem ubrzavaju oko 50. godine života, ovisno o tipu tkiva.

- Ovo otkriće pomaže nam razumjeti biokemijske promjene koje leže u osnovi starenja i potencijalno pruža ciljeve za terapije u različitim fazama života - rekao je za Medical News Today. Chen dodaje da istraživanja poput ovog omogućuju bolje razumijevanje normalnog starenja i otkrivanje razloga zašto dolazi do bolesti poput kardiovaskularnih problema ili masne bolesti jetre.

Manisha Parulekar, voditeljica Odjela za gerijatriju u New Jerseyju, naglašava kako ovo istraživanje pomaže u transformaciji medicine iz reaktivnog modela, fokusiranog na liječenje bolesti, u proaktivni pristup usmjeren na očuvanje zdravlja.

- Razumijevanjem što i kada se starenje događa, možemo razviti alate za smanjenje morbiditeta, omogućujući ljudima da žive ne samo duže, već i zdravije i vitalnije živote - rekla je za Medical News Today.

Stručnjaci ističu i potrebu za longitudinalnim studijama, koje bi pratile iste osobe desetljećima kako bi se bolje razumjele genetske i životne razlike među ljudima te dodatno potvrdila važna “prekretnica u 50. godini.”