Kao društvo opsjednuti smo čistoćom. Brišemo sve površine u našem domu antibakterijskim sredstvima možda i više nego bismo trebali.
No, obavljamo li svo to čišćenje na pravi način i je li naš dom zbog toga doista sigurniji?
U nekim slučajevima, oprez je zaista prijeko potreban kao, na primjer, kod rukovanja sirovim mesom. Naime, treba biti oprezan da se eventualne štetne bakterije ne bi raširile po čitavom prostoru. Zbog toga bi trebalo preispitati i staru naviku pranja kokoši prije nego je se stavi u lonac na kuhanje, piše BBC.
Budite zato pažljivi sa sirovim mesom i ne perite piletinu. No što je s ostalim površinama u kući? Koliko dobro njih čistimo?
Bacanje novca?
Da bi se dobio odgovor na to pitanje, tim BBC-jeve emisije 'Trust me, I'm a Doctor' regrutirao je tri obitelji i dao im pomičnu kuhinjsku radnu plohu.
Na početku su si sudionici morali temeljito površinu plohe prebrisati antibakterijskim maramicama, nakon čega su se plohama mogli normalno služiti kao što to obično rade u svojim kuhinjama. Poanta je bila vidjeti koliko će dugo plohe ostati čiste i bez bakterija.
Na analizu u laboratorij su poslani brisevi ploha iz raznih etapa njihovog korištenja.
'Prvi bris uzet je oko sat vremena nakon početka korištenja ploha i već tada je moguće vidjeti dokaze o razvoju bakterija i gljivica', rekla je mikrobiologinja Lynn Dover.
Drugim riječima, mikroorganizmi se na radnoj površini pojavljuju odmah nakon čišćenja antibakterijskim sredstvom.
'Uzorak uzet nakon 12 sati pokazuje dramatičan porast u broju bakterija i različitih vrsta plijesni.'
Zaključak je da kupovinom i korištenjem antibakterijskih sredstava vjerojatno uzalud bacate novac i vrijeme jer ne samo da će bakterije i gljivice ponovno doći, već su neke od njih potpuno bezopasne, a druge čak i vrlo korisne za održavanje zdravlja.
Kvake i držači
U svoj toj brizi oko čistoće, često se usredotočujemo na radne površine, a zaboravljamo na neke druge dijelove kuhinje koji su možda i prljaviji.
Studija koju je proveo NSF International, uključivala je 22 obitelji koje su zamoljene da kroz period od 30 dana uzimaju briseve s kuhinjskih površina, mobitela, kvaka na vratima i sličnih mjesta kako bi se mogla napraviti analiza koja bi pokazala koja su mjesta najzagađenija koliformnim bakterijama (uključujući i E. Coli). Ironično, najviše takvih bakterija bilo je na pomagalima za čišćenje poput spužvi i krpa za brisanje posuđa.
Čak 75 posto spužvi za pranje suđa bilo je kontaminirano koliformnim bakterijama. Osim njih, te su bakterije nađene i na drugim mjestima:
45 % kuhinjskih odvoda
32 % radnih površina
18 % dasaka za rezanje
Analizirane su i površine u kupaonici, a koliformne bakterije nađene su na 27 posto držača za četkice za zube i 9 posto ručkica ormara.
Iako većina koliformnih bakterija nije posebno opasna, njihovo prisustvo pokazatelj je generalnog onečišćenja i prisustva fekalnih bakterija.
Fekalne bakterije do kuhinje ne dolaze zbog kontakta s ljudskim izmetom, već preko sirovog mesa koje je često kontaminirano takvim bakterijama.
Najveći rasadnih bakterija su kuhinjske krpe koje su najpogodnije za njihovo razmnožavanje jer su najčešće vlažne i mokre.
Doktor Chuck Gerba, prosefor mikrobiologije na Sveučilištu Arizona, slaže se da su kuhinjske spužve i krpe među najprljavijim predmetima u svakom kućanstvu.
Njegova studija je pokazala da prosječna daska za wc ima oko 50 bakterija po četvronom inču (6,5 cm2), dok na istoj površini spužve ili kuhinjske krpe ima između milijun i deset milijuna bakterija.
Drugim riječima, vaša kuhinjske spužva je oko 200.000 puta prljavija od zahodske školjke.