Četiri sveučilišne profesorice mogle bi uskoro postati zaslužne što će hrvatski školarci dobiti besplatan obrok. One su, potaknute stručnim saznanjima, pojedinačnim slučajevima djece koja su, nažalost, u školskom sustavu ostala bez obroka i očekivanim posljedicama COVID-19 krize, pokrenule neformalnu inicijativu “Pravo svakog djeteta na školski obrok”.
Putem ove inicijative apelirale su na Vladu RH, a posebice Ministarstvo znanosti i obrazovanja, da riješi pitanje školske prehrane na sustavan način kroz osiguranje javnih sredstava kojima će se jednako za svu djecu osnovnoškolske dobi omogućiti besplatna školska prehrana. Smatraju da sva djeca u Hrvatskoj u osnovnim školama trebaju imati jednak pristup školskoj prehrani, jer se radi o obaveznom školovanju i stoga djeca po toj osnovi ne smiju biti ni na koji način diskriminirana.
Olju Družić Ljubotinu, Marijanu Kletečki Radović i Antoniju Petričušić okupila je Ivana Dobrotić, koja se nalazi u Oxfordu na prestižnoj stipendiji. Inače sve četiri rade na Pravnom fakultetu odnosno Studijskom centru socijalnog rada i dugogodišnje su kolegice.
- Pokretanje inicijative bila je spontana reakcija nakon što sam početkom lipnja u medijima pročitala kako su djeca u prvom razredu jedne osnovne škole ostala bez obroka jer ga roditelji nisu mogli platiti. Ta vijest me naljutila i potresla jer je to strašno iskustvo za jedno sedmogodišnje dijete. Isto tako, treba biti realan i svjestan da se takvo nešto može dogoditi i nama samima. Svi se mi možemo naći u teškoj situaciji u životu i onda je bitno imati sustav podrške koji će zaštititi i nas i našu djecu. Užasno me to kopkalo i bilo mi je teško pustiti da to bude samo jedna prolazna vijest i kontaktirala sam kolegice jer se i one same godinama profesionalno bave i istinski zagovaraju prava djece, odnosno ljudska prava, i znala sam da će žustro zagovarati da se konačno nešto promijeni po tom pitanju", ispričala nam je Ivana Dobrotić, izvanredna profesorica na Katedri za socijalnu politiku, pri Studijskom centru socijalnog rada Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje komparativnu socijalnu politiku, obiteljsku politiku i antidiskriminacijske politike.
Dostava u lockdownu
Trenutno, zahvaljujući financiranju EU-a u okviru Obzor 2020 programa, odnosno Marie Curie individualne stipendije, boravi na Sveučilištu u Oxfordu, na Odjelu za socijalnu politiku i intervencije.
Dodaje da je jedan od razloga zašto je reagirala i u činjenici da je u to vrijeme s kolegama u okviru International Network on Leave Policies & Research radila na prikupljanju podataka o mjerama koje su države Europe poduzimale, kako bi pomogle obiteljima da se lakše nose s negativnim socijalnim učincima pandemije i vidjela kako su brojne europske zemlje uvele niz mjera kako bi obiteljima s djecom olakšale situaciju. Jedna od tih mjera je bila i dostava školskih obroka na adresu za vrijeme lock-down-a ili pak osiguravanje dodatnih sredstava za školske obroke i općenito prehranu djece koja odrastaju u siromaštvu.
Hrvatska nažalost nije uvela niti jednu 'pandemijsku' mjeru za djecu i obitelji.
Profesorica Dobrotić i sama ima petogodišnju djevojčicu, za koju kaže da 'grize' sve oko sebe kad je gladna. "Kako u Engleskoj djeca kreću u školu ranije nego u Hrvatskoj, ona evo već drugu godinu ide u školu i poprilično je jasno da bez adekvatnog školskog obroka ne bi mogla izdržati školski dan koji završava oko tri ili četiri popodne."
Profesorice su odmah dogovorile skype sastanak i krenule se organizirati. Istražile su mogućnost financiranja, trenutnu situaciju sa školskom prehranom u Hrvatskoj, izradile prijedlog plana kako da se uvede obrok za sve, razradile su način na koji će prezentirati inicijativu, kome će sve uputiti dopise, kako će se obratiti medijima, osmislile su pitanja za političke stranke i relevantne institucije vezano za ovaj problem i tražile njihove odgovore.
Olja Družić Ljubotina izvanredna je profesorica na Katedri za teoriju i metode socijalnog rada na Studijskom centru socijalnog rada koji je dio Pravnog fakulteta. Primarno područje njenog interesa je siromaštvo, prije svega siromaštvo djece i mladih, a bavi se i područjem najekstremnijeg oblika siromaštva kao što je beskućništvo te drugim oblicima psihosocijalne podrške različitim ranjivim skupinama društva.
Nema gladnih, točka
„O tome koliko je važno da dijete nije gladno vezano je za moj profesionalni kontekst odnosno svjedočenja roditelja i djece s kojima sam imala priliku razgovarati u okviru istraživanja koja smo provodile na terenu. Nailazili smo na obitelji s djecom gdje su roditelji govorili o tome da nemaju dovoljno sredstava za hranu i da njihova djeca znaju otići na spavanje gladna. Djeca naprosto ne smiju biti gladna i točka. Tu nema propitivanja. Posebno je važno da nisu gladna u školi zato da mogu normalno funkcionirati, da se mogu koncentrirati na školsko gradivo, da ne osjećaju nervozu i uznemirenost koju glad često proizvodi. Važno je zbog njihovog fizičkog, psihološkog, socijalnog i emocionalnog zdravlja da nisu gladna. I sad zamislite situaciju gdje jedni imaju za obrok i jedu, a drugi nemaju, gladni su i gledaju svoje vršnjake kako jedu. To je ekstreman i slikovit primjer. Ali toga ima i to se događa. Općenito, školski obrok, osim socijalne i zdravstvene komponente, ima i onu socijalizacijsku, što znači da na neki način povezuje djecu, djeca se uče zdravoj prehrani, kako se odnositi prema hrani, druže se dok jedu i sl.“, kaže Družić Ljubotina.
Marijana Kletečki Radović je docentica na Studijskom centru socijalnog rada pri Pravnom fakultetu u Zagrebu, na Katedri za teoriju i metode socijalnog rada. Bavi se znanstvenim i nastavnim radom na fakultetu. Istraživački fokus usmjeren joj je na problem siromaštva i socijalne isključenosti, a posebno siromaštva djece. Također se bavi područjem mentalnog zdravlja i podrške osobama sa psihosocijalnim teškoćama. Predaje na kolegiju Socijalni rad s pojedincem i Socijalni rad u području mentalnog zdravlja.
"Djeca u školi provode puno vremena tijekom kojeg je važno zadržati koncentraciju i fokus. Ako je dijete gladno, ono to neće moći. Također, iznimno važan aspekt školske prehrane je i okupljanje učenika u blagovaoni jer podrazumijeva socijalizacijski trenutak koji doprinosi vježbanju i razvijanju socijalnih vještina. Djeca se na drugačiji način zbližavaju i povezuju oko stola. Ako sva djeca zajedno jedu u školi, ruše se određene barijere i stvara prostor ravnopravnog sudjelovanja. I sama imam dvoje djece. Oboje su osnovnoškolci i kao roditelju mi je beskrajno važno da idu u školu u kojoj je organizirana prehrana za učenike i da se u školi hrane ", smatra.
Antonija Petričušić je docentica na Katedri za sociologiju gdje predaje predmete iz područja sociologije, ljudskih prava i prava manjina na Pravnom fakultetu. Svjesna je, kaže, temeljem rezultata različitih socioloških istraživanja, da bi obrazovni sustav trebao biti prostor socijalnog poravnanja i stvaranja jednakih šansi svoj djeci.
Protiv pekara i slatkog
"Premda naša inicijativa naglašava da je prilika za obrok u školi iskaz solidarnosti prema potrebitoj djeci, jer je stopa dječjeg siromaštva u Republici Hrvatskoj izuzetno visoka, ona predstavlja i ustupak svim obiteljima u kojima su roditelji zaposleni i ne stignu pripremiti adekvatan obrok svojoj djeci do večernjih sati. Obrazovni sustav mora uvažiti da današnje obitelji ne čine i bake i djedovi koji su doma, i koji su u stanju nahraniti djecu. Što znači da su djeca osuđena na kifle, pekarske proizvode i slatkiše. Ili često, ništa.
Ono što je intencija inicijative je da taj besplatni obrok bude užina, a neki ga nazivaju i mliječni obrok. Mliječni obrok nenuti da mliječni obrok ili užina u prosjeku iznosi oko pet kuna po djetetu. Ako je oko 312.000 djece osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj u državnim školama, a školska godina ima ukupno 175 radnih dana, to je oko 273 milijuna kuna na godišnjoj razini.
"Smatramo da je to iznos koji nije astronomski visok i da bi se iz različitih europskih sredstava, koja nam slijede u periodu od nekoliko godina, mogla namaknuti ta sredstva. Samo je važno da financiranje školske prehrane bude kontinuirano i da to uđe u proračunsku stavku. Mi zagovaramo da besplatan obrok za svu djecu krene od iduće školske godine, jer nam se to čini realno i moguće. Od nekih relevantnih sugovornika iz ministarstava smo dobili pozitivnu reakciju, ali ne i konačni odgovor da bi to tako i moglo biti. No, mi ćemo snažno zagovarati da se to pravo djece uvede od sljedeće školske godine. Dok ne vidimo da je ušlo u proračun i da je izrađeno konkretno zakonsko rješenje, pitanje školske prehrane nije riješeno", složne su profesorice.