Broj zvijezda koje ljudi mogu vidjeti golim okom dramatično se smanjio tijekom posljednjeg desetljeća pa ih gotovo trećina diljem planeta uopće ne može vidjeti zbog svjetlosnog onečišćenja, pokazala je studija objavljena u časopisu Science. Do ovog zabrinjavajućeg podatka došli su istraživači iz američkog istraživačkog centra NOIRLab za noćnu astronomiju u sklopu znanstvenog on-line programa za građane Globe at Night.
- Naš pogled na zvijezde nestaje – rekao je za BBC dr. Christopher Kyba, iz Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti u Potsdamu. Rezultati do kojih se došlo u sklopu programa Globe at Night temelje se na više od 50.000 promatranja iz Europe i Sjeverne Amerike između 2011. i 2022. godine, a pokazuju zabrinjavajući trend porasta svjetlosnog onečišćenja od prosječno 10 posto godišnje. U studiji se navodi i da bi dijete koje je rođeno danas na mjestu gdje je vidljivo 250 zvijezda moglo vidjeti samo 100 do navršenih 18 godina.
- Trend je zapravo očekivan jer sve efikasnija LED tehnologija znači masovno i nepotrebno osvjetljavanje svakog puteljka pod krinkom "uštede". Jedan od primjera je grad Ivanec koji se hvali proširenjem mreže javne rasvjete s 3000 na 5000 svjetiljki kao metodom štednje. Tu su i sve agresivniji oglašivači koji ne prezaju pred postavljanjem mega reklamnih ekrana i panoa građanima doslovno ispred prozora, a građani koji pokušaju pružiti otpor budu sudski tuženi i privatno zastrašivani – rekao nam je Boris Štromar, dopredsjednik udruge za zaštitu noćnog neba "Naše nebo".
- Hrvatski Zakon o svjetlosnom onečišćenju je neefikasan, ne poštuje se, i zapravo ne sadrži nikakve mehanizme za zaustavljanje svjetlosnog onečišćenja. Dopuštene granične vrijednosti su previsoke što zapravo legalizira svjetlosno onečišćenje. Imamo slučajeve gdje komunalno redarstvo ne želi postupati po zakonu čak niti kod vrlo jasne zabrane svjetlećih reklama na križanjima. Gradovima se obećavaju uštede 30-40 posto u projektima koji zapravo šire rasvjetnu mrežu, a staru rasvjetu zamjenjuje novim svjetiljkama nepotrebno pretjeranog intenziteta. Istovremeno se ti gradovi uvaljuju u dužničko ropstvo kroz otplatu projekata u roku sedam-osam godina, iako bi realne uštede trebale biti 80-90 posto, a projekt otplaćen u dvije-tri godine – naglasio je Štromar.