Kada Julia Shaw pričao o hakiranju pamćenja, ona ne govori o krađi informacija. Naprotiv, znanstvenica, psihologinja i viša predavačica na Sveučilištu London South Bank, govori o tome kako možemo mijenjati sjećanje, odnosno osigurati da nam nitko drugi ne promijeni dok istovremeno osnažujemo vlastita sjećanja, piše Wired.
'Pričamo o ideji da netko može ući u vaša sjećanja - ili vi sami možete ući u svoja sjećanja - i manipulirati ih', rekla je Shaw.
Sjećanja se najčešće tiču naših osobnih iskustava, ali kvaliteta sjećanja može imati značajne implikacije u politici i sudskim slučajevima. Kada se radi o manipuliranju ljudskim sjećanjima, mijenjanje onoga čega se ljudi sjećaju može imati veliki utjecat na stvarni život osoba.
'Natjerajte osobu da si opetovano predočava neki događaj koji se nije stvarno dogodio. Tako ćete pravo sjećanje osobe na neki događaj zamutiti, a to je prvi korak na putu do mijenjanja nečijih sjećanja određenog događaja', objašnjava Shaw.
Kako onda spriječiti nekoga u kvarenju vaših sjećanja? 'Ako shvatite kako se sjećanjima može manipulirati, tada te tehnike možete primijeniti i na osnaživanje vlastitih sjećanja', objašnjava Shaw.
Shaw ističe da se pamćenje može osnažiti uporabom tri ključne tehnike. 'Trag vašeg sjećanja mora biti velik. Što to znači? Kada se pokušavate sjetiti nekog događaja, zamislite kako ste se osjećali kada ste bili tamo, kako to mjesto izgleda, kako miriše. Kako se osjećate u ovom trenutku? Imat ćete bolje pamćenje ako sjećanja učiniti višeosjetilnima', kaže Shaw.
Shaw nadalje ističe da je najbolje dio informacija o nekom događaju zapisati, budući da je sjećanje, ma koliko snažno bilo, ipak krhko. 'Pretjerat ćete u procjeni stvari iz sjećanja, to je neminovno. Također, nemojte zapisivati tuđa mišljenja i iskustva. Vaše je sjećanje ono što želite, a ne vaše i još nečije', dodaje.
Zadnja tehnika koju Shaw navodi je vezivanje događaja uz neke neobične elemente. 'Morate sjećanje učiniti neobičnim i izvrsnim. Bolje ćete zapamtiti stvari koje su znatno drukčije od običnih jer ste s tim sjećanjima duže u interakciji', zaključuje.
Shaw nadalje objašnjava da su na manipulacije u sjećanju značajno oslanja oglašavanje te da oglasi u čovjekovom mozgu stvaraju poveznice koje same po sebi nisu prisutne. 'Tako se na primjer Coca-Cola veže uz sreću. Povezivanje proizvoda s emocijama kasnije utječe na čovjeka prilikom donošenja odluka o kupovini', kaže Shaw.
To se događa i u modernoj političkoj komunikaciji. Političari kao što su Donald Trump nastoje povezati svoj lik s pozitivnim emocijama. 'Političari se oslanjaju na pretpostavku da se vi ničega nećete sjećati. Znaju da je ljude lako zbuniti i promijeniti im sjećanja', pojašnjava. Shaw.
Shaw dodaje da se mijenjanjem sjećanja ljudi može utjecati na donošenje odluka te da su ljudi osobito ranjivi kada se radi o propagandi i to ratnoj.