‘KRIVI SU‘ LJUDI

Kako je mrkva promijenila boju iz ljubičaste u narančastu i zašto su svinje ružičaste

Prije 17. stoljeća sve mrkve u Europi  bile ljubičaste, a narančaste kakve danas poznajemo uzgojene su od strane Nizozemaca

 Milton Cogheil/Alamy/Alamy/Profimedia
Narančaste mrkve po Europi su proširili Nizozemci, a u divljini ne viđamo ružičaste svinje jer ih njihova boja čini ranjivijima.

Ljubičaste mrkve i crne svinje danas su nam gotovo nepoznanica, a našim su precima bile svakodnevica. Moderne narančaste mrkve i roze svinje dizajnirali su ljudi kroz stoljeća, glavnu su ulogu u tome čini se imali Nizozemci i farmeri. Evo o čemu se zapravo radi.

Prije 17. stoljeća sve su mrkve u Europi bile ljubičaste, a narančaste kakve danas poznajemo uzgojene su od strane Nizozemaca. Oni su bili jedna od glavnih poljoprivrednih sila Europe 16. stoljeća, a znanje koje su posjedovali omogućilo im je da krenu s razmnožavanjem narančaste mrkve, za koju se činilo da uspijeva po blagom, vlažnom vremenu u Nizozemskoj.

Nizozemci su počeli uzgajati narančaste mrkve u znak poštovanja vladajućoj kući Orange. Nizozemski trgovci potom su proširili narančaste proizvode po cijelom kontinentu. Mjesta poput Francuske, Njemačke i Engleske prva su dobila narančaste mrkve.

Postoji mišljenja da su sjemenke narančaste mrkve u Europu prvi put unijeli islamski trgovci koji su se kretali između sjevernoafričkih teritorija Otomanskog Carstva i Pirenejskog poluotoka nekih 200 godina prije nego što je Vilim Oranski počeo poticati političku pobunu u Nizozemskoj. U Španjolskoj postoje dokumenti koji pokazuju uzgoj narančaste i ljubičaste mrkve još u srednjem vijeku, u 14. stoljeću.

Domaće svinje su ružičaste, a divlje crne

Domaće i uzgojene svinje većinom su ružičaste, neke su možda svjetlije, dok druge imaju crne mrlje po sebi. S druge strane, divlje svinje većinom su smeđe ili crne.

Svinje sada dolaze u različitim bojama zahvaljujući pripitomljavanju od strane ljudi i prirodnoj selekciji u divljini. Prije otprilike 10 tisuća godina ljudi su počeli pripitomljavati svinje i tako stvarati razliku u boji između divljih i pitomih. To se definitivno nije dogodilo preko noći nego kroz nekoliko generacija. Kad bi se praščić okotio bez melanina, koji mu daje tamnu boju, farmeri bi ga odabrao za uzgoj za sljedeću generaciju. To su činili uvijek iznova, birajući samo ružičaste svinje za parenje sve dok sve svinje koje se okote nemaju melanin.

Divlje svinje su izvrsni lovci i njihova tamna boja pomaže im u skrivanju i lovu na plijen. Slično tome, mnoge divlje životinje poput lavova i tigrova pokušat će uloviti svinju, tako da im njihova boja pomaže da se kamufliraju i sakriju od samih grabežljivaca. U divljini ne viđamo ružičaste svinje jer ih njihova boja čini ranjivijima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2022 18:35