U
Ž
I
V
O
U nastavku donosimo:
- zašto je grenlandski ledeni štit „Ahilova peta“ planeta i što to znači za klimu
- što upozoravaju klimatologinja dr. Yarrow Axford i glaciolog prof. Martin Siegert o ulozi Grenlanda
- kako topljenje utječe na AMOC i posljedice za Europu i ostatak svijeta
- što otkrivamo o novim arktičkim rutama, kineskom „Polarnom putu svile“ i ekološkim rizicima
- gdje su ključni „zeleni“ resursi Grenlanda i zašto su presudni za energetsku tranziciju
Što se dogodi na Grenlandu, ne ostaje samo na Grenlandu. Napisala je to prije nekoliko dana u New York Timesu Somini Sengupta, reporterka specijalizirana za problematiku klimatskih promjena. Dok Donald Trump svako malo prijeti preuzimanjem Grenlanda, "milom ili silom", sudbina najvećeg svjetskog otoka od krucijalne je važnosti za milijarde ljudi na planetu zbog leda koji se tamo ubrzano topi. Kako bi istaknuli važnost leda na Grenlandu za našu klimu, klimatolozi često taj otok nazivaju Ahilovom petom našeg planeta.
Grenland je površinom 40 puta veći od Hrvatske, no više od 80 posto njegove površine prekriveno je ledom. Grenlandski ledeni štit je druga po veličini ledenjačka masa na svijetu, poslije antarktičkog ledenog pokrova. Prostire se na 1,8 milijuna četvornih kilometara, a ako se potpuno otopi, taj bi led podigao razinu mora globalno oko sedam metara što je visina dvokatnice.
Na Grenlandu se dogodilo nešto neviđeno i to dosad nitko nije primijetio
Kako se Zemlja zagrijava, grenlandski se led ubrzano topi oslobađajući goleme količine slatke vode u sjeverni Atlantik, što potencijalno remeti cirkulaciju oceanske struje koja ublažava klimu na sjevernoj hemisferi. Studija objavljena prošle godine u časopisu Communications Earth and Environment pokazala je da se od 1990-ih količina leda koju su izgubili grenlandska, ali i antarktička ploča učetverostručila: trenutačno gube oko 370 milijardi tona leda godišnje. Otapanje ledenih ploča dominantno doprinosi porastu razine mora, a stopa godišnjeg porasta razine mora udvostručila se u posljednjih 30 godina.
- Grenlandski ledeni pokrov ključni je pokazatelj klimatskih promjena. Vrlo se brzo promijenio u posljednjih nekoliko desetljeća. Utjecaji su i lokalni i globalni zbog utjecaja na razinu mora, a potencijalno i na oceanske struje. Dakle, regija je osjetljiva na klimatske promjene, ali i dio klimatskog sustava koji na doista dubok način utječe na cijeli svijet - rekla je za Nature dr. Yarrow Axford, paleoklimatologija sa Sveučilišta Northwestern.
Dr. Axford među inicijatorima je otvorenog pisma "solidarnosti američkih znanstvenika s Grenlandom", koje je objavljeno na engleskom i grenlandskom jeziku kalaallisut.
Trump, međutim, nije pokazao puno interesa za klimatske promjene. Nakon što je donio odluku o povlačenju SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma drugi put, u siječnju ove godine najavio je da će Amerika napustiti i Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC), UN-ovo tijelo koje okuplja oko 3000 vodećih svjetskih klimatologa.
- Dosadašnja Trumpova retorika bila je o preuzimanju Grenlanda iz ‘sigurnosnih‘ razloga, s nekim naznakama pristupa njegovu mineralnom bogatstvu, ali bez spominjanja vitalnih klimatskih istraživanja - naveo je za portal Conversation prof. Martin Siegert, glaciolog sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britanije.
- Oceanografski gledano, Grenland, kao i Arktik u cjelini i Antarktika na južnoj hemisferi, ključ su za otključavanje buduće klime. Naime, topljenje Grenlanda je ključno za slabljenje i eventualno zaustavljanje tzv. Atlantic Meridional Overturning Circulation (AMOC), pri čemu bi njezino potpuno zaustavljanje ‘ohladilo‘ sjevernu i sjeverozapadnu Europu do desetak Celzijevih stupnjeva, a dodatno ‘ugrijalo‘ ostatak svijeta - rekao je dr. Ivica Vilibić, oceanolog s Instituta "Ruđer Bošković".
- Grenland je i ključan resurs za pitku vodu, a njegovim potpunim topljenjem bi se razina mora povisila oko sedam metara. Stoga se u istraživanja na Grenlandu ulažu značajna sredstva kako bismo nešto više znali o budućnosti planeta. No, Trumpa, poznatog i kao samoukog ‘prognozera‘ putanja uragana u SAD-u putem naprednih prognostičkih alata zvanih flomaster i ploča, to ionako ne zanima, kao ni klimatske promjene, a očito ni budućnost čovječanstva. Nažalost, povijest nas uči da razgovori s diktatorima obično nemaju smisla - dodao je Vilibić.
Grenland se zeleni, led se rapidno topi
No, klimatske promjene već otvaraju novu plovidbenu rutu duž Sjevernog mora. Kina želi iskoristiti tu rutu jer bi to značajno skratilo trgovinu s Europom. Peking je naziva "Polarni put svile", a to je plovidbeni koridor koji prolazi kroz sjevernu obalu Rusije i otvoren je samo nekoliko mjeseci u godini. Znanstvenici stoga upozoravaju i na ozbiljne ekološke rizike od povećanog prometa brodova.
Iako je čak 80 posto Grenlanda pod ledom, preostalih 20 posto otprilike je veličine Njemačke.
- Geološka istraživanja otkrila su bogatstvo minerala, ali ekonomija nalaže da će se oni najvjerojatnije koristiti za pokretanje zelene tranzicije, a ne za produljenje ere fosilnih goriva. Iako postoje ležišta ugljena, trenutačno su preskupa za vađenje i prodaju, a nisu otkrivena veća naftna polja. Umjesto toga, komercijalni je fokus na kritičnim mineralima, visokovrijednim materijalima koji se koriste u obnovljivim tehnologijama, od vjetroturbina do baterija za električne automobile. Grenland stoga posjeduje i znanstvena znanja i materijale koji nas mogu odvesti od klimatske katastrofe - naglasio je Siegert.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....