Na prvi pogled čini se da su aplikacije za naručivanje hrane, bankarske aplikacije ili društvene mreže vrlo slične: jednostavne su za korištenje, prilagođene širokim masama i često izgledaju gotovo isto. No, ispod te površine kriju se velike razlike. Neke tehnologije nastaju kao rezultat dugogodišnjih znanstvenih istraživanja i donose prave revolucije u društvu, dok su druge tek pametno upakirana poboljšanja postojećih rješenja. Upravo tu leži razlika između takozvanog deep techa i shallow techa, pojmova koji su ključni za razumijevanje suvremene tehnologije.
Deep tech je izraz kojim se označavaju tehnologije utemeljene na znanstvenim otkrićima ili inženjerskim inovacijama te zahtijevaju dugotrajna istraživanja i razvoj. Ove tehnologije trebaju i znatna ulaganja prije komercijalizacije, a istovremeno donose kasniji povrat na investiciju. Rizik je veći, budući da je često riječ o neistraženim područjima. Vjerojatnost neuspjeha je veća, ali deep tech nosi i ogroman potencijal za uspjeh koji mijenja pravila igre. Deep tech ima potencijal rješavanja globalnih izazova, poput klimatskih promjena, zdravstva, energetike i sigurnosti.
Dok su shallow tech rješenja karakteristična za softversko područje, deep tech rješenja su najčešće kombinacija više područja, što još jasnije ocrtava propulzivnost koju mogu imati. Dubina i inovativnost ovog područja najbolje se vidi u području zdravstva. Jedan od primjera je korištenje CT skena pluća za kreiranje digitalnih pluća, kojima se može simulirati primjena lijekova. Tim pristupom omogućuje se znatno brže i sigurnije testiranje novih terapija, što ubrzava proces odobravanja novorazvijenih lijekova i potencijalno spašava živote. Jedan od uskoro vidljivijih primjera je i razvoj autonomnih vozila, koji predstavlja spoj naprednog hardvera i softvera. Pomoću senzora, strojnog učenja i robotike stvara se potpuno nova paradigma u prometu i sigurnosti na cestama. Posebno intrigantan primjer je metoda ‘istezanja‘ neurona koja omogućuje obnovu prijenosa živčanih signala pacijenata s oštećenom leđnom moždinom i izgubljenom pokretljivošću ekstremiteta. Ovaj revolucionarni pristup predstavlja ključni iskorak u području regenerativne medicine i pruža nadu za oporavak kod teških neuroloških oštećenja.
S druge strane, shallow tech se fokusira više na poboljšanja postojećih rješenja, odnosno temelji se na postojećim rješenjima koja su lakše primjenjiva ili čak kopirana od neke konkurencije. Za razliku od deep techa, shallow tech ne zahtijeva duboka znanstvena istraživanja ni fundamentalne tehnološke proboje, već koristi postojeće platforme i alate za poboljšanje korisničkog iskustva, učinkovitosti ili dostupnosti.
Stoga možemo reći da je deep tech taj pokretač koji društvo, barem u tehnološkom smislu, zapravo „gura naprijed“ i donosi najveće inovacije bitne za cijelo čovječanstvo. Neka od zapaženijih područja deep techa u posljednje vrijeme su već spomenuta umjetna inteligencija, kvantno računarstvo, biotehnologija, robotika, napredni materijali te zelena energija.
Deep tech već sada koristimo
Jedan od najupečatljivijih primjera deep techa je SpaceX, koji je na neki način pokrenuo novu svemirsku utrku u posljednjih nekoliko godina. Riječ je o privatnoj tvrtki koja je postala globalni lider u svemirskoj tehnologiji i najdominantniji svjetski pružatelj usluga lansiranja raketa. Pioniri su višekratno upotrebljivih raketa, osobito Falcona 9, čime su radikalno smanjili troškove lansiranja satelita i svemirskih misija. Ključni generator prihoda je Starlink, satelitska mreža za globalni pristup internetu. Najveći pothvat na kojem SpaceX trenutačno radi je Starship, najveća raketa u povijesti, čiji je cilj kolonizacija Marsa i stvaranje multiplanetarnog čovječanstva.
Deep tech koji smo vjerojatno svi koristili je neki oblik umjetne inteligencije, najvjerojatnije ChatGPT koji je najpopularniji. Njihove tehnologije prodrle su u praktički sve sektore – od poslovanja i znanosti do obrazovanja i svakodnevnih usluga. ChatGPT je za mnoge postao i digitalni asistent kojeg pitaju stvari koje bi inače pretraživali na internetu.
Ekologija je jedno od važnijih područja deep techa, a među istaknutijim tvrtkama je švicarski Climeworks, pionir u tehnologiji izravnog hvatanja CO₂ iz atmosfere. Tvrtka razvija i gradi postrojenja koja filtriraju CO₂ iz zraka te ga trajno pohranjuju pod zemljom ili koriste za industrijske procese. Prema nekim istraživanjima, izravno hvatanje CO₂ iz atmosfere moglo bi postati jedan od ključnih mehanizama za borbu protiv klimatskih promjena i dekarbonizaciju industrije, a među klijentima su globalne kompanije poput Microsofta i LEGO-a.
Američki Helion Energy pak pokušava riješiti problem proizvodnje električne energije razvojem tehnologije nuklearne fuzije. Ta tehnologija mogla bi pružati gotovo beskonačan i čist izvor energije. Ako uspiju, Helionova rješenja mogla bi revolucionirati globalnu energetiku i pomoći u rješavanju problema klimatskih promjena. Dok Helion pokušava riješiti problem generiranja energije, švedski Northvolt bavi se pitanjima skladištenja energije. Tvrtka proizvodi napredne baterije za električna vozila i druge namjene gdje je potrebno skladištenje energije, s ciljem potpune dekarbonizacije europske industrije. Fokusiraju se na napredne kemijske sastave baterija, recikliranje i održivu proizvodnju. Northvolt je već sada postao jedan od ključnih partnera vodećih proizvođača automobila i energetskih kompanija.
Nije rezerviran samo za strance
Hrvatski deep tech ekosustav još je u razvoju. Posljednjih godina bilježi se rast broja projekata i startupova koji se temelje na znanstvenim istraživanjima i inovacijama, a ključnu ulogu u tome imaju platforme i događaji koji povezuju znanstvenike, inovatore, investitore i industriju.
U Hrvatskoj postoji i deep tech venture builder Nuqleus, osnovan na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, koji djeluje unutar Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT-a), a financiran je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Svjetske banke kroz projekt DIGIT. No, što je uopće deep tech venture builder? Riječ je o programu i platformi koja aktivno stvara, razvija i podržava nove deep tech startupe – kroz cijeli proces od ideje do tržišta. Nuqleusov cilj je povezivanje znanstvenika, industrije i investitora kako bi znanstvena istraživanja pretvorio u startup projekte. Nuqleus je već podržao nastanak 25 spin-off tvrtki koje su do sada privukle više od 2,5 milijuna eura za svoj razvoj i rast. Uz to, Nuqleus redovito organizira i brojna događanja za predstavljanje najnovijih znanstvenih trendova, tehnoloških dostignuća i poduzetničkih uspjeha.
Liftoff je jedan od najvećih deep tech događaja u srednjoj i istočnoj Europi (CEE regiji). Na njemu se okupljaju vodeći znanstvenici, poduzetnici, investitori i predstavnici industrije. Cilj je stvoriti snažnu mrežu koja će ubrzati razvoj deep tech inovacija i omogućiti hrvatskim startupovima i projektima pristup kapitalu, znanju i partnerstvima. Okuplja više od 500 sudionika, među kojima su i ključni donositelji odluka u europskim i hrvatskim institucijama za poticanje inovacija i razvoj startupova. Među njima su i predstavnici vodećih europskih i američkih VC fondova - Flagship Pioneering, Sofinnova Partners, SOSV, Vsquared, OTB Ventures i Expansion – s kojima će se domaći deep tech startupovi imati priliku povezati na Liftoffu.
Ove godine održava se 2. i 3. srpnja u Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL), smještenom na Kajzerici, u blizini Zagrebačkog Velesajma. Prijave su još uvijek otvorene na stranicama Entria.
U SEECEL stiže i Michiel Scheffer, predsjednik uprave Europskog vijeća za inovacije (EIC), najvećeg europskog programa za razvoj i rast revolucionarnih tehnologija i inovacija koje mijenjaju svijet, koji se veseli doći u Zagreb i upoznati domaću deep tech i startup scenu.
- Misija Europskog vijeća za inovacije je potaknuti razvoj deep tech startupova i, ako je potrebno, cijelih ekosustava za deep tech startupove. To zahtijeva kombinaciju talenata, tehničkih kapaciteta, financija, kao i pristupa tržištima. Europsko vijeće za inovacije je više od agencije za financiranje, ono predstavlja katalizator ekosustava. Upravo s tom misijom dolazim u Zagreb, kako bih vidio kako ga možemo dodatno poboljšati i unaprijediti – rekao je Scheffer.
Kroz radionice, panele i prezentacije, sudionici Liftoffa imaju priliku učiti od najboljih, upoznati investitore i pronaći partnere za razvoj svojih projekata. Liftoff je tako postao ključna točka okupljanja deep tech zajednice i platforma za promociju hrvatskih inovacija na međunarodnoj sceni. Na Liftoffu je organizirana i izložba inovacija s nekim od najinovativnijih domaćih tehnologija i rješenja.
Jedna od zanimljivijih rasprava bit će i panel „Learning From Those Who Already Did It“, na kojem će govoriti predstavnici tvrtki Infobip, Aircash, Zaz Ventures, Hrvatski Telekom i Končar, koji su ujedno i Galactic partneri događaja.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Inovacijskog centra Nikola Tesla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....