Izgrađena je prije gotovo 18 godina i ugostila je stotine vrhunskih sportskih i glazbenih događaja. Velika ovalna „zdjela“ s 86 velikih zakrivljenih betonskih stupova, takozvanih lamela, prava je arhitektonska ikona i jedan od najimpresivnijih simbola modernog Zagreba. Riječ je, dakako, o Areni Zagreb, koju svatko tko ulazi u Zagreb s južne strane ne može ne primijetiti.
Tamo su nastupale mnoge svjetske zvijezde, poput Beyonce, Lady Gage, Stinga, Guns N‘ Rosesa, a na godišnjoj razini se održava se i do 80 događanja raznih profila - koncerata, utakmica, sajmova, kongresa i velikih sportskih natjecanja, a kroz Arenu godišnje prođe i više od pola milijuna posjetitelja. Intenzivno korištenje na objektu takve veličine nesumnjivo ostavlja trag, bilo na podnim konstrukcijama, klimatizaciji ili sigurnosnim sustavima. Ipak, iza činjenice da je Arena i dan danas u vrhunskom stanju stoji tvrtka INGRA koja je uz održavanje tako velikog projekta pokušavala preživjeti vlastiti predstečaj. Njezin put kroz krizu pa do oporavka nije bilo lak, zbog čega može biti lekcija svima koji se trenutačno nalaze u sličnoj situaciji.
‘Ples na rubu stečaja‘
INGRA je osnovana 1955. i to kao izvozno udruženje vodećih industrijskih i građevinskih kompanija. Ideja je bila okupiti hrvatsko i jugoslavensko inženjerstvo i poslati ga na tržišta na koja pojedinačne tvrtke ne bi mogle same. Starije generacije INGRU pamte po svjetskim projektima među kojima su gigantske hidroelektrane i brane u Iraku, Alžiru ili veliki bolnički kompleksi u Rusiji. Devedesete su taj model prekinule pa se INGRA transformirala u dioničko društvo i fokusirala na velike domaće investicijske projekte i razvoj stanogradnje. Vrhunac tog investicijskog ciklusa bila je realizacija Arene Zagreb, i danas najvećeg projekta javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj.
No, globalna financijska kriza 2008. napravila je svoje pa je tadašnji model upravljanja stvorio ozbiljne probleme s likvidnošću u tvrtki, objašnjavaju iz INGRE. Uslijedilo je pet godina onoga što u INGRI nazivaju „plesom na rubu stečaja“.
Razdoblje nakon 2013., kada je pokrenut predstečajni postupak, kažu sugovornici, obilježila je dugogodišnja, iscrpljujuća neizvjesnost. Obveze definirane nagodbom počele su pristizati na naplatu, a kompanija ih u postojećim okvirima nije mogla podmirivati pa su bili potrebni drastični rezovi.
No, ključni zaokret dogodio se krajem 2019. i početkom 2020. godine s dolaskom sadašnje Uprave. Jedna njihova odluka učinila je proces restrukturiranja znatno manje bolnim za sve uključene.
- Najteži zadatak nove uprave svakako je bilo vratiti povjerenje u kompaniju. I smanjivanje broja zaposlenika bilo je iznimno teško, no vodili smo se načelom maksimalne korektnosti, transparentnosti i poštovanja prema svakom pojedincu. Svakom zaposleniku smo prilikom otkaza pružili najveći mogući financijski poticaj koji je u tom trenutku bio poslovno izvediv, daleko iznad iznosa na koji smo bili zakonski obvezni – kažu iz INGRE.
Logika iza toga bila je vrlo jednostavna. Povjerenje se gradi, kažu, samo na reputaciji partnera koji se drži dogovora, a INGRI je povjerenje u tom trenutku bilo potrebnije od gotovo ičega drugog. Potvrda da je takav pristup upalio stigla je u rujnu 2023. kada su podmirene sve preostale obveze, predstečaj je zaključen, a zabilježba predstečajne nagodbe konačno je izbrisana iz sudskog registra.
Nema prečaca ni lakih odluka
Nakon zaključenja predstečaja, došla je faza stabilizacije koja se gledano izvana, kažu u INGRI, činila tiha, ali iza zatvorenih vrata, to je bilo jedno od najdinamičnijih i najproduktivnijih razdoblja u novijoj povijesti tvrtke.
- U tom smo razdoblju realizirali naš prvi vlastiti energetski projekt – sunčanu elektranu u Ivanić-Gradu snage 4 MW, koja je nakon probnog rada krajem 2025. godine dobila trajnu potvrdu za pogon i uporabnu dozvolu. Paralelno smo na Baniji pokrenuli razvoj dvaju novih projekata sunčanih elektrana Roviška I i Roviška II, a nakon više od 15 godina pauze, ponovno smo pokrenuli i vlastiti investicijski ciklus u stanogradnji, primjerice u zagrebačkom Gornjem Stenjevcu i na atraktivnoj lokaciji na Vrbiku. Uz sve to, naši inženjerski i stručni resursi bili su i jesu svakodnevno angažirani na upravljanju i tehničkom održavanju Arene Zagreb – ističu sugovornici.
Činjenica jest da mali broj tvrtki u Hrvatskoj uspije uspješno provesti predstečajnu nagodbu, podmiriti sve obveze i nastaviti normalno poslovati. INGRA je, kažu, uspjela jer se oslonila na vlastitu snagu, realnu imovinu i disciplinirano upravljanje.
- Nismo čekali da netko drugi riješi naše probleme, niti smo tražili prečace. Od prvog dana imali smo jasnu viziju kamo želimo dovesti kompaniju i plan kojeg smo se nepokolebljivo držali, čak i onda kada je to zahtijevalo nepopularne i teške odluke. Postavili smo strogu financijsku disciplinu, podigli korporativno upravljanje na višu razinu i zaštitili temeljnu vrijednost kompanije – prisjećaju se.
Vjetar u leđa
Potvrda da je INGRA došla u stabilniju fazu i ima potencijala za razvoj prepoznala je i Zagrebačka banka koja je tvrtki odobrila dugoročni kreditni aranžman od 22,4 milijuna eura. Time su četiri dosadašnja kredita zamijenjena jednim, uz povoljnije uvjete, dulji rok otplate i otplatni plan usklađen s novčanim tokovima tvrtke.
- Banke ne posuđuju novac na temelju lijepih želja ili nostalgije, već na temelju rigoroznih analiza, čistih brojki, jasne perspektive i povjerenja. Odobrenje dugoročnog kredita tvrtki koja je prije nepune tri godine izašla iz predstečajne nagodbe, institucionalna je potvrda da više nismo „rizična kompanija u oporavku“, već stabilan, uređen i solventan poslovni partner s održivim modelom poslovanja – objašnjavaju.
Iz Zagrebačke banke gledaju na to na sličan način.
- INGRA je dosljedno radila na jačanju svoje bilance, urednom ispunjavanju obveza i odgovornom upravljanju financijama, što je stvorilo čvrste temelje za novo financijsko poglavlje i potvrdilo spremnost kompanije za ovaj korak. Kada sve to sagledamo zajedno, jasno je da se ne radi samo o refinanciranju postojećih obveza, već o potvrdi povjerenja u kompaniju koja je pokazala otpornost, odgovornost i sposobnost da gradi održiv rast - ističe Stipe Pejić, direktor Gospodarstva u Zagrebačkoj banci.
Sudjelovanjem u refinanciranju INGRE, dodaje Pejić, Zagrebačka banka doprinosi jačanju hrvatskog gospodarstva te stvaranju dugoročne vrijednosti za poslovnu zajednicu i društvo u cjelini.
- Svako kvalitetno strukturirano financiranje uspješne domaće kompanije ima širi učinak od samog odnosa banke i klijenta. Kada kompaniji osigurate financijsku stabilnost i veću predvidljivost poslovanja, omogućujete joj da se snažnije usmjeri na razvoj, nove projekte i dugoročne investicije. U slučaju INGRA Grupe, refinanciranje stvara dodatni prostor za fokus na temeljnu djelatnost, razvoj poslovanja i iskorištavanje novih tržišnih prilika. Takve kompanije imaju važnu ulogu u gospodarstvu jer svojim aktivnostima generiraju nove investicijske cikluse, stvaraju vrijednost za partnere i doprinose ukupnoj konkurentnosti domaćeg tržišta. U Zabi vjerujemo da je upravo uloga financijskih institucija podržati zdrave i održive poslovne modele te kompanijama omogućiti pristup kapitalu koji će im pomoći ostvariti njihove razvojne ambicije - zaključuje Pejić.
Naučite reći „ne“
Jedna od najzanimljivijih odluka u cijelom procesu, govore sugovornici iz INGRE, bila je odluka o tome u što se tvrtka više nikada neće upuštati. Prije svega, kažu, neće loviti volumene bez profita.
- Nećemo sudjelovati u nisko profitabilnim građevinskim i infrastrukturnim projektima u ulozi klasičnog podizvođača. Takvi poslovi generiraju prividno visoke prihode, ali nose nerazmjerno visoke operativne rizike, vežu golemu operativu i dugoročno iscrpljuju kompaniju uz minimalnu ili nikakvu profitabilnost. Naučili smo reći „ne“ poslovima koji ne donose zdravu marginu i ne uklapaju se u našu dugoročnu viziju – tvrde.
Umjesto toga, definirali su INGRU kao agilnog, fokusiranog developera visoke dodane vrijednosti u dva ključna stupa: nekretninama i obnovljivim izvorima energije.
- Prije ovog refinanciranja naš je manevarski prostor bio ograničen povijesnim naslijeđem i strogim financijskim ograničenjima. Sada možemo samostalno strukturirati akvizicije novih atraktivnih zemljišta, ubrzati pripremu i gradnju stambenih i energetskih objekata te investirati s pozicije financijske snage, a ne nužde. To stvara preduvjete za kontinuirani rast operativne dobiti i dugoročno stvaranje nove vrijednosti za naše dioničare – dodaju.
Svega toga ne bi bilo bez predanosti ljudi koji su srce takvih kompanija, bilo malih ili velikih.
- Iznimno smo ponosni na ljude koji su ostali uz INGRU u najtežim godinama neizvjesnosti. Njihova lojalnost, institucionalno znanje i vjera u oporavak bili su neprocjenjivi. Danas, u stabilnom i razvojnom okruženju, ti ljudi zajedno s novim kolegama čine čvrstu jezgru s kojom s optimizmom gradimo budućnost – ponosno zaključuju u INGRI.
I jedna njihova poruka za kraj svima koji se danas nalaze u situaciji u kojoj je INGRA bila nekad: Pravi oporavak ne događa se preko noći i nikada se ne gradi na rizičnim kockanjima. Mukotrpan rad i dosljednost jedini su put prema izlazu iz krize.
Sponzorirani sadržaj nastao je u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Zagrebačke banke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....