Europski inovatori

Tvrtka koja stoji iza mnogih glavnih građevinskih projekata u Hrvatskoj sprema se na dosad najveći podvig u svojoj povijesti

STRABAG se sprema do 2040. godine biti potpuno klimatski neutralan

Most Cetina, omiška obilaznica

 Ustupljena Fotografija
STRABAG se sprema do 2040. godine biti potpuno klimatski neutralan

Ako ste ikada putovali automobilom ili autobusom od Zagreba do Splita, preko Karlovca do Rijeke, ili pak potegnuli sve do Dubrovnika, prošli ste preko projekata koji dijele jednu zajedničku priču. Iza mnogih tih cesta, mostova i tunela stoji jedna tvrtka koja već gotovo četiri desetljeća mijenja Hrvatsku – STRABAG.

Riječ je o europskom građevinskom gigantu čija povijest seže u 1835. godinu, kada je Anton Lerchbaumer osnovao svoj obiteljski obrt u Spittalu an der Drau. Započeli su kao skromni obiteljski zanatski posao, a danas su narasli u jednu od najvećih europskih građevinskih korporacija, s više od 86.000 zaposlenika. U Hrvatskoj STRABAG djeluje od 1994. godine, dakle već više od 30 godina i broji više od 1500 zaposlenika.

U tih više tri desetljeća, jedan od najzahtjevnijih projekata bila je omiška obilaznica, s mostom preko kanjona Cetine. Riječ je o jednom od najvećih inženjerskih podviga u regiji. Most od 216 metara na visini od 70 metara iznad rijeke izgrađen je jedinstvenom tehnikom potiskivanja iz tunela. Čelični elementi proizvedeni u talijanskoj tvornici transportirani su kamionima kroz tunele, a završno spajanje izvedeno je na vrtoglavoj visini uz pomoć posebnih visećih skela.

Uz nju, neki od najzahtjevnijih projekata bile su pristupne ceste Pelješkom mostu, a na 10,5 kilometara trase izgradili su dva tunela koji se uvrštavaju među zahtjevnije u novijoj hrvatskoj povijesti – Debeli Brijeg od 2.467 metara i Kamenice od 499 metara. Tunel Debeli Brijeg probijen je čak 74 dana prije roka, unatoč svim izazovima pandemije, dok je Kamenice bio zahtjevan zbog toga što se iskop radio samo s jedne strane uz geološku neizvjesnost. Napredak je uvelike ovisio o kategoriji stijene na koju se nailazilo, što je zahtijevalo svakodnevne izvide geologa i prilagođavanje dinamike radova.

Važan projekt je i pročišćivač vode na izvorištu rijeke Jadro, čija je realizacija započeta potpisivanjem ugovora 20. prosinca 2024. godine. Ovaj strateški infrastrukturni projekt vrijedan 41,1 milijuna eura konačno će riješiti dugogodišnji problem zamućivanja pitke vode u širem splitskom području, za otprilike 250.000 ljudi. Uređaj kapaciteta 2.000 litara po sekundi bit će smješten na lokaciji Majdan u neposrednoj blizini izvorišta rijeke Jadro, uz povijesni stari i novi Dioklecijanov kanal te popularan park izletište Jadro.

image

Pripreme za spajanje mosta Cetina

Tom Dubravec/Cropix

Ambiciozan klimatski cilj

STRABAG se u posljednjim godinama odlučio za najambiciozniji zaokret u svojoj dugoj povijesti, pa žele postati klimatski neutralna tvrtka duž cijelog lanca do 2040. godine. Statistike o građevinskoj industriji su nemilosrdne. Ta industrija odgovorna je za 38 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida. Dakle, svaki bager koji svojom lopatom kopa zemlju, svaki kamion koji prevozi građevinski materijal i svaki građevinski kontejner koji cijelu noć brunda dizelskim agregatom izravno sudjeluje u zagađenju planeta.

Prošle godine napravljen je jedan od prvih konkretnijih koraka prema tom cilju - STRABAG je otvorio prvo gradilište u Hrvatskoj potpuno neovisno o elektroenergetskoj mreži. Na krovove radnih kontejnera ugrađeno je 90 kW fotonaponskih panela, a baterijski sustav pokriva sve potrebe, od alata do uredske opreme. Ovaj model polu-mobilne solarne elektrane skraćuje vrijeme priključka, eliminira dizelske agregate i dnevno smanjuje CO₂ emisije za oko 250 kilograma.

Važan projekt u centru Zagreba

Jedan od najupečatljivijih primjera STRABAG-ove transformacije je gradnja novog stadiona u zagrebačkoj Kranjčevićevoj ulici. Projekt vrijedan 38 milijuna eura ne samo da podiže kapacitet tribina s 5.350 na 11.163 mjesta, a projekt investitora integrira solarnu proizvodnju od 1 MW izravno u konstrukciju objekta. Stadion bi tako trebao postati simbol spoja sporta i održivosti, a solarna elektrana na krovu će svake godine proizvoditi dovoljno energije za pokrivanje značajnog dijela potreba kompleksa.

Pri gradnji stadiona primjenjuje se model kružne gradnje, u kojem se sav iskoristivi materijal zadržava u sustavu. Postojeći beton drobi se i koristi kao sastojak za nove betonske konstrukcije, čime se smanjuje potreba za vađenjem prirodnih materijala. Iskopana zemlja zadržava se na gradilištu i koristi za uređenje okoliša, što eliminira potrebu za transportom i odlaganjem na druge lokacije.

image

Gradilište i radovi stadiona u zagrebačkoj Kranjčevićevoj

Boris Kovacev/Cropix

Ako se materijali ne mogu izravno iskoristiti na gradilištu, oni se doniraju, stoga se sav korisni materijal preusmjerava na druge projekte ili organizacije, umjesto da završi na otpadu.

Za veće projekte, još u fazi planiranja, provode se studije utjecaja na okoliš kako bi se na vrijeme poduzele zaštitne i kompenzacijske mjere, poput sadnje novih stabala ili obnove prirodnih staništa. Ovakav pristup primjenjuju ne samo u Europskoj uniji, nego i na projektima izvan EU-a, kako bi dugoročno smanjili svoj utjecaj na prirodu i očuvali bioraznolikost.

U Njemačkoj STRABAG u transportnoj infrastrukturnoj gradnji koristi DGNB kriterije za gradilišta duža od tri mjeseca, gdje se smanjuje površinsko brtvljenje, a općenito se promiču ekotehnologije i uzima u obzir lokalna flora, fauna i gljive.

Ništa bez digitalizacije

Energetska tranzicija ne može se provesti bez snažne digitalizacije graditeljstva. STRABAG u Hrvatskoj testira alate poput BIM2Field i proširene stvarnosti (AR), koji omogućuju prikaz 3D modela u stvarnoj veličini na terenu – primjerice na tabletima. Time se omogućava detektiranje mogućih problema prije same izgradnje, olakšava pregled projektne dokumentacije i rad na izgradnji, te praćenje realizacije projekta.

Kombinacijom ovih digitalnih alata i korištenja obnovljivih izvora energije smanjuje se operativni ugljični otisak gradilišta, a točni učinci variraju ovisno o projektu.

image

Gradnja tunela na pristupnim cestama Pelješkom mostu

Sasa Buric/Cropix

U sklopu strategije Work On Progress, STRABAG je započeo primjenu tehnologije digitalnih blizanaca („digital twin“) s ciljem da do 2030. godine postanu standard u svim većim projektima. Digitalni blizanci omogućuju precizne simulacije i planiranja prije početka gradnje – od potrošnje energije i materijala do optimizacije pojedinih faza izvedbe.

Već sada se digitalni modeli koriste za detaljno planiranje nabave, smanjenje pogrešaka i bolje upravljanje procesima i opremom. Građevinska industrija se mijenja, a STRABAG postavlja temelje za održiviju, digitalniju i ekološki svjesniju važnu granu gospodarstva.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i tvrtke STRABAG.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. kolovoz 2025 08:22