Hrvatski Telekom pokrenuo je „AI ti to možeš“ nacionalni program besplatnih edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku, kako bi svatko u Hrvatskoj imao priliku razumjeti i koristiti AI. Ovaj program, prvi takve vrste na hrvatskom jeziku, namijenjen je svim hrvatskim građanima. Na temelju velikog istraživanja o stavovima i navikama korištenja AI alata, identificirana su četiri tipa AI korisnika, a za svakoga od njih HT je razvio odgovarajuće edukacije koje nudi besplatno svim građanima Hrvatske. Program „AI ti to možeš“ sastoji se od 12 kratkih informativno-edukativnih videa u kojima Toni Milun na jednostavan način daje niz praktičnih primjera korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Za one koji žele saznati više, osim videa, dostupni su i interaktivni webinari nastali u suradnji s HalPetom, a prijave za prve već su krenule. Ispunite kratki kviz i provjerite sami koji ste AI tip i kako možete nadograditi svoje znanje koje će vam koristiti u svakodnevnom poslovnom i privatnom životu.
Premda možda na prvu zvuči paradoksalno, što više poslova preuzimaju algoritmi, to više vrijede ljudi. Upravo se to događa diljem globalnog tržišta rada, što dokazuju i konkretne brojke. Stvara se nova hijerarhija rada u kojoj premium više nije vezan uz proizvod ili tehničko znanje, već uz iskustvo, povjerenje i autentični ljudski dodir.
Pitanje „hoće li nas strojevi zamijeniti“ staro je koliko i sama automatizacija, u najmanju ruku do početaka industrijske revolucije. No, jedno od ključnih radova koje se bavi ovom tematikom potpisuje britanska inženjerka Lisanne Bainbridge, koja je 1983. godine u časopisu Automatica objavila svoj pionirski rad pod nazivom "Ironies of Automation" – ironije automatizacije. Bainbridge je već tada opisala paradoks koji živi i danas, u eri umjetne inteligencije: što više automatiziramo rutinske operacije, to ljudske vještine postaju kritičnije u trenucima kad sustav zakaže ili zatreba interpretacija. Predvidjela je da će operateri, oslobođeni dosadnih zadataka, morati imati dublju ekspertizu, a ne manju.
Potvrda u brojkama
Četrdeset godina kasnije, njezina teorija dobiva ekonomsku potvrdu kakvu ona nije mogla zamisliti. Najsvježiji podaci iz PwC Global AI Jobs Barometer analize crtaju sliku koja pobija ustaljene strahove. Industrije koje su najviše izložene umjetnoj inteligenciji bilježe tri puta veći rast prihoda po zaposleniku nego one koje AI sporije usvajaju. Prosječna premija za poslove koji zahtijevaju AI vještine iznosi 56 posto, gotovo udvostručenje u odnosu na prošlogodišnjih 25 posto.
Dok ukupna ponuda poslova pada 11,3 posto, pozicije koje kombiniraju AI znanje s ljudskim vještinama rastu 7,5 posto. Time se formira jasna nova hijerarhija. Na dnu su zadaci koje AI izvršava samostalno, u sredini su hibridne uloge gdje ljudi upravljaju AI alatima, a na vrhu su najplaćeniji i najcjenjeniji poslovi, oni koji zahtijevaju radnje i znanja koje algoritmi ne mogu replicirati.
McKinsey Global Institute projektira da će do 2030. godine potražnja za društvenim i emocionalnim vještinama u Europi i Sjedinjenim Državama narasti za 24 do 26 posto. Nije riječ o potrebi za "urednim ponašanjem", već o empatiji, rješavanju sukoba, kreativnom mišljenju i sposobnosti donošenja odluka u sivim zonama gdje algoritmi ne mogu funkcionirati. Ista studija procjenjuje vrijednost te transformacije na 2,9 bilijuna dolara samo u SAD-u, ako tvrtke uspješno prilagode radne procese.
World Economic Forum u svom izvještaju "Future of Jobs Report 2025" ide još dalje, oko 63 posto poslodavaca navodi jaz u ljudskim vještinama kao najveću barijeru transformacije, veću od tehnoloških prepreka. Kreativnost, adaptabilnost, vodstvo, to su kako Forum zaključuje, "hard currency" budućeg tržišta rada.
Jedna grana je najbolji primjer
Nigdje taj paradoks nije vidljiviji nego u luksuznom hotelijerstvu, gdje se jasno vidi kako ljudska prisutnost postaje statusni simbol. Marriott International koristi AI za dinamičko određivanje cijena i predviđanje potražnje, smanjuje troškove energije prediktivnim održavanjem, ali i dalje klijentima jamči "ljudski osmijeh pri check-inu i iskreno hvala pri odlasku". Zašto? Jer taj osmijeh opravdava premium cijenu.
U Peninsula hotelima hibridni sustav PenChat omogućava da AI trenutno odgovori na rutinska pitanja, dok lokalni eksperti, pravi ljudi, verificiraju preporuke i dodaju kontekst koji algoritam ne može razumjeti. Rezultat je mjerljivo poboljšanje zadovoljstva gostiju i veće zadovoljstvo osoblja koje više ne troši vrijeme na ponavljanje istih odgovora, već kreira iskustva.
Ritz-Carlton je otišao korak dalje. Njihov AI sustav analizira ponašanje gosta, vremensku prognozu, lokalne događaje i povijesne preferencije kako bi upozorio conciergea da proaktivno ponudi uslugu. Ako pada kiša i gost obično rezervira spa tretman u takvim uvjetima, sustav to anticipira, ali telefonski poziv obavlja čovjek. Gosti visokog standarda očekuju i tehnološku sofisticiranost i iskrenu osobnu pažnju istovremeno, zaključuje se u analizi Coir Consultinga.
AI daje znanje, ljudi prosudbu
Ključna promjena paradigme koju AI era donosi je pomak s premijskog znanja na premijsko iskustvo. Nekada je ekspertiza bila usko vezana uz posjedovanje informacija. Nekoć je dobar liječnik znao više dijagnoza, dobar odvjetnik poznavao više zakona, dobar financijski savjetnik razumio kompleksnije financijske instrumente.
U bankarstvu McKinsey procjenjuje da AI može donijeti do bilijun dolara dodatne godišnje vrijednosti, uglavnom smanjenjem troškova do 30 posto. No, financijski savjetnici ne nestaju, već se transformiraju. AI neće zamijeniti ljudske savjetnike, već će pojačati njihovu sposobnost da ponude dublje i smislenije savjete temeljene na naprednoj analizi, zaključuje Hubbis analiza wealth management sektora.
Razlika je suptilna ali ključna, sada AI pruža znanje, a ljudi donose prosudbu. Kad investicije razočaraju, klijent drži savjetnika odgovornim, ne algoritam. Fiducijarna dužnost, odnosno pravna i moralna obveza djelovanja u najboljem interesu klijenta, ne može se delegirati na računalni kod koji stoji iza svakog sustava umjetne inteligencije.
Neki su učili na svojim greškama
Švedski fintech gigant Klarna već je 2022. godine otpustio oko 700 zaposlenika, što je bilo deset posto radne snage, kako bi AI preuzeo korisničku podršku. U veljači 2024. gogine tvrtka je s ponosom objavila da njihov AI asistent obavlja posao koji je nekad radilo 700 ljudi.
No, dogodio se obrat. Klarna je počela vraćati ljudske agente u korisničku podršku. Kako je rekao CEO Sebastian Siemiatkowski, fokus tvrtke sada je na "high-quality and human customer support", odnosno na visokokvalitetnu ljudsku podršku. Zaokret u stavu tvrtke Siemiatkowski je i jasno objasnio: AI je bio brz, ali nije mogao razumjeti nijansu, emociju i kompleksnost koja dolazi s financijskim problemima ljudi. Kupci su se osjećali "neslušano i nepodržano" kad nisu imali opciju razgovora s čovjekom.
Sada uvode novi hibridni model u kojem AI rješava dvije trećine upita, dok ljudi preuzimaju kad je potrebna ljudskost. Clare Nordstrom, glasnogovornica Klarne, sažela je lekciju u jednoj rečenici: "AI nam daje brzinu. Talenti nam daju empatiju".
Hrvatski Telekom prepoznaje paradoks
Dok svijet raspravlja hoće li AI zamijeniti radnike, Hrvatski Telekom pokrenuo je program "AI ti to možeš", besplatne edukacije o umjetnoj inteligenciji za sve dobne skupine. Inicijativa razumije srž paradoksa. AI nije prijetnja, već poluga koja pojačava vrijednost onih koji razumiju kako ga koristiti.
Program nije fokusiran na to da ljude pretvori u programere, već da ih nauči koristiti AI alate kako bi postali vrjedniji u svom području. Cilj je proširiti novu temeljnu istinu, da je digitalna pismenost postala nova abeceda, a razumijevanje AI alata bez straha od njih, ključ je za sudjelovanje u novoj hijerarhiji rada.
Edukacija obuhvaća sve dobne skupine, uključujući stariju populaciju, jer uključivost u tehnološku transformaciju nije opcija, već nužnost održavanja socijalne kohezije u eri kada se tržište rada brzo restrukturira.
Jasna poruka za budućnost
Za zaposlenike vijesti se zapravo mogu smatrati ohrabrujućima. AI ne smanjuje vrijednost ljudskog rada, već mu daje dodatnu vrijednost. Poslovi koji zahtijevaju samo izvršavanje uputa doista nestaju, ali oni koji zahtijevaju prosudbu, empatiju i kreativnost postaju cjenjeniji i bolje plaćeni. World Economic Forum procjenjuje da će gotovo šest od deset radnika trebati prekvalifikaciju do 2030., ali na poslove s većom vrijednošću, ne manjom.
Za tvrtke poruka je jasna. Automatizacija bez ulaganja u ljude ne donosi konkurentsku prednost. Trošak zamjene zaposlenika je 50 do 200 posto godišnje plaće kad se uračuna regrutacija, obuka i izgubljena produktivnost. Work Institute‘s 2025 Retention Report pokazuje da je nedostatak razvoja karijere glavni razlog odlaska zaposlenika. Ulaganje u vještine ljudi najefektivnija je strategija zadržavanja talenata u AI eri.
Tehnološki napredak ne mora stvarati pobjednike i gubitnike. Može podizati sve, ako razumijemo da ono što nas čini ljudima, poput sposobnosti razumijevanja, povezivanja i brige za druge, nije slabost koju treba prevladati, već snaga koju tehnologija amplificira.
„AI ti to možeš“ nacionalni je program besplatnih edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku koji Hrvatski Telekom besplatno omogućuje svima, a sastoji se od kviza, praktičnih video tutoriala te webinara.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....