U Zadru se i ove godine održao Shift i tako potvrdio status najveće developerske konferencije u regiji i jednog od najvažnijih tehnoloških događaja jugoistočne Europe. Na pozornicama zadarske Dvorane Krešimira Ćosića nastupilo je 150 vrhunskih govornika s globalne IT scene, a program je pratilo više od 3000 sudionika uživo, među kojima i predstavnici 600 međunarodnih kompanija.
Shift u organizaciji Infobipa već drugi put je trajao čak tri dana, a cijeli program počeo je u nedjelju 14. rujna s nekoliko neformalnih događaja na različitim lokacijama u Zadru. Program druga dva dana, 15. i 16. rujna, bio je zgusnut i raznolik. Održalo se 65 predavanja i panela, brojne radionice i networking trenutci, a među atrakcijama istaknuli su se pravi bolid Formule 1 i Teslina Cybertruck, što je još jedan dokaz toga da Shift uvijek pomakne granice klasične tech konferencije.
Jedna od glavnih tema, kao i prošle godine, bila je umjetna inteligencija i kako njezina implementacija može transformirati način na koji će developeri raditi u budućnosti. Posjetitelji su u pauzama obilazili štandove najzanimljivijih domaćih i međunarodnih startupa, igrali nogomet s dronovima i arkadne igre, isprobavali Apple Vision Pro AR headset i družili se najslađim gostim konferencije - psima i macama iz udruge Bestie. U pauzama su se jeli burgeri, skradinski rižot i slasne palačinke, a za okrijepu se uživalo u kavi i koktelima.
Večeri su obilježili Shiftovi legendarni afterpartyji, a ne sumnjamo da će i sljedeći Shift biti jednako zanimljiv i sadržajan, ako ne i bolji!
Prijenos uživo drugog dana Infobip Shift konferencije:
17:15 sati
I tako je službeno završio Shift 2025, najveća developerska konferencija u regiji koja je i ovaj put pretvorila Zadar u središte svjetske tech scene. Tijekom tri dana prepuna sadržaja, učili smo o budućnosti AI-a, digitalnim inovacijama, novim izazovima u razvoju softvera, kao i o transformaciji načina na koji gradimo i vodimo timove. Vidjeli smo kako se tehnologija sve više povezuje s poslovnim svijetom, od AI agenata do 5G mreža i open-source revolucije.
Sudionici su iskoristili priliku za učenje, inspiraciju, umrežavanje i zajedničko istraživanje granica mogućeg u tehnologiji.
Voditelj Shifta, Ivan Šarić, najavio je dodjelu raznih nagrada i poklona, među kojima su bile ukulele, dron, mehanička tipkovnica i lego kockice.
Uz Šarića, obratio nam se i Stipe Cigić, voditelj Global Conference Operations tima, koji je istaknuo brojna zahvaljivanja svima uključenima u organizaciju i sudjelovanje na konferenciji. Cigić je naglasio doprinos svih partnera, sudionika, predavača i podrške što je omogućilo uspješan tijek događaja.
I simpatičan detalj za kraj: Šarić je u šali tražio da mu puste Thompsona ili Grdovića za kraj Shifta, no režija je ipak pustila Metallicu, na opće oduševljenje okupljenih!
17:10 sati
Nakon predstavljanja, žiri je dobio pet minuta da u privatnosti odluči o tri najbolja startupa.
Treću nagradu osvojio je startup Medusa, kojem su dodijeljeni vrijedni Daytona krediti u iznosu od 10.000 eura, kao i zaliha kave u trajanju od mjesec dana koju osigurava Quahwe.
Drugo mjesto pripalo je Menumalu, koji je nagrađen s 20.000 eura Daytona kredita te dodatna dva mjeseca kave od Quahwe, što će dodatno pomoći njihovom daljnjem razvoju i rastu.
Prvu nagradu osvojio je startup Crumbs, koji je dobio 10.000 eura u gotovini od Solfare, 50.000 eura Daytona kredita te tri mjeseca kave od Quahwe. Ova vrijedna potpora pružit će značajan zamah timu Crumbs u njihovom nastojanju rješavanja problema bacanja hrane na društvenoj razini.
17:00 sati
Tudor Brad, osnivač BetterQA, predstavio je startup Betterflow, platformu koja donosi transparentnost i učinkovitost u upravljanju radom udaljenih timova. Betterflow konsolidira aktivnosti iz različitih alata koje timovi već koriste, poput Jira i GitHub, te pruža jasan uvid u blokade, brzinu rada i balans opterećenja u stvarnom vremenu, bez potrebe za nadzorom putem snimaka zaslona ili praćenja tipkanja.
Brad je istaknuo da tradicionalni alati za nadzor ne mjere stvarnu produktivnost, što dovodi do “slijepih točaka” i gubitaka u poslovanju zbog nedostatka jasnog pregleda o tijeku projekata. Betterflow omogućuje menadžerima da brzo shvate gdje tim zapinje, kako se rad odvija i je li ispunjen plan, a sve to uz zaštitu privatnosti zaposlenika i bez osjećaja nadzora.
Platforma je već prihvaćena od strane više od 50 enterprise korisnika kojima je donijela smanjenje sastanaka, ranije otkrivanje problematičnih situacija i bolje upravljanje isporukama. Betterflow planira proširenje integracija i uvođenje AI elemenata za još bržu analizu podataka i prilagođene povratne informacije.
16:55 sati
Antonio Matušan predstavio je startup Crumbs, koji se bavi smanjenjem bacanja hrane kroz novu digitalnu platformu. Crumbs omogućuje restoranima, supermarketima, pekarama i drugim trgovinama da prodaju kvalitetnu, nenaruženu hranu po minimalno 50 posto nižim cijenama kroz koncept iznenadnih paketa (surprise bags). Time se smanjuje višak hrane koja bi inače završila u otpadu, a korisnici ostvaruju značajne uštede.
Matušan je istaknuo da je problem bacanja hrane globalan i ozbiljan: trećina proizvedene hrane godišnje završi na otpadu, a istovremeno 870 milijuna ljudi pati od gladi. Crumbs je kreiran kao jednostavno rješenje s minimalnim promjenama u svakodnevnim operacijama trgovina, uz mogućnost brzog onboarding procesa.
16:50 sati
Zlatko Horvat predstavio je startup Xolvi, platformu dizajniranu za povezivanje i automatizaciju fizičke infrastrukture u različitim industrijama. Xolvi omogućuje integraciju raznovrsnih uređaja, podataka, ljudi i procesa u jedinstveni inteligentni ekosustav, koji je neovisan o hardveru i ubrzava isporuku poslovnih vrijednosti.
Horvat je objasnio da je tržište ogromno, s oko 200.000 novih pametnih inicijativa godišnje u domenama poput proizvodnje, zračnih luka, pomorskih luka, ureda, hotelskih lanaca i drugih. Cilj Xolvija je dosegnuti prihod od 10 milijuna eura godišnje do kraja 2027. godine.
Platforma je posebno korisna sistemskim integratorima, jer im značajno povećava marže na projektima. Za pružatelje povezanosti (telekom operatere) Xolvi predstavlja mogućnost dodatnih prihoda, a za proizvođače hardvera otvara vrata prema novim vertikalama.
16:45 sati
Wallettap, platformu koja povezuje tvrtke i njihove korisnike putem digitalnih novčanika poput Apple Walleta i Google Walleta, predstavio je Ivan Grubišić. Wallettap omogućuje korisnicima pristup različitim karticama vjernosti, članarinama i ulaznicama bez potrebe za instalacijom dodatnih aplikacija, što značajno smanjuje trenje i olakšava korištenje.
Glavna prednost Wallettapa je korištenje NFC tehnologije, koja omogućuje korisnicima da jednostavnim pristavljanjem mobitela na čitač ostvaruju pristup i usluge bez dodatne interakcije ili instalacije aplikacije. Platforma nudi trgovcima mogućnost da brzo i jednostavno kreiraju vlastite digitalne propusnice, koje mogu biti dizajnirane i lansirane u roku od deset minuta uz minimalne troškove.
16:40 sati
Marko Brkljačić predstavio je startup Nuotwo, koji se bavi rješenjima za smanjenje ugljičnog otiska u zgradama kroz inovativne panele koji čiste zrak unutar prostora. Nuotwo koristi pametne aktivne panele koji prozračuju okolni zrak razlažući CO2 na ugljik i kisik, čime smanjuju razinu ugljičnog dioksida i poboljšavaju kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima.
Ovi paneli također uklanjaju viruse, bakterije, pelud i prašinu, djelujući poput elektrificiranog stabla u uredu. Nuotwo omogućuje praćenje kvalitete zraka u stvarnom vremenu putem jedinstvenog računalnog sučelja.
Trenutno su u fazi validacije proizvoda kroz nekoliko pilot projekata s ciljem skaliranja proizvodnje i dobivanja potrebnih certifikata za komercijalni plasman. Novi uređaji će pomoći u smanjenju troškova grijanja i hlađenja, te će omogućiti vlasnicima zgrada uštedu energije i smanjenje ugljičnih emisija, što je u skladu s rastućim cijenama ugljičnih kredita i zakonskim regulativama.
Brkljačić je istaknuo da Nuotwo nudi jedinstvenu plug-and-play tehnologiju koja ne zahtijeva građevinske dozvole, za razliku od konkurentskih rješenja koja su složenija i zahtijevaju adaptaciju objekata.
16:30 sati
Četvrti na pozornici bio je Domagoj Boljar, suosnivač hrvatske tvrtke Earthbound, koja se sprema za svoj sljedeći veliki korak. Earthbound je fokusiran na proizvodnju ekološki prihvatljivih tenisica koje su napravljene od prirodnih, biljnih materijala, što smanjuje štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi.
Earthbound tenisice su jedinstvene jer su potpuno eco-text certificirane, što znači da su testirane na stotine otrovnih kemikalija i ne sadrže štetne spojeve u proizvodnji. Korištenjem prirodnih materijala, smanjili su emisije ugljika za čak 65 posto u usporedbi sa standardnim tenisicama.
Tržište održive modne obuće je procijenjeno na 9,3 milijarde eura u 2024. godini i očekuje se da će se udvostručiti u narednom desetljeću. Earthbound se razlikuje u odnosu na konkurente jer je fokus na ekološkoj čistoći materijala i zdravlju korisnika, dok drugi brendovi naglašavaju održivost općenito ili su usmjereni na druge vertikale.
16:20 sati
Treći na pozornici bio je Menumal, odnosno njegov osnivač Leopoldo Angelini, koji je istaknuo problem velikih neefikasnosti u ugostiteljstvu koje još uvijek koristi zastarjele, papirnate procese poput papirnatih jelovnika, rezervacija i kontakata. Angelini je naglasio da je samo u Europi ta neefikasnost tržišni problem vrijedan čak 20 milijardi eura.
Menumal je započeo s jednostavnim, ali inovativnim digitalnim QR jelovnikom koji je dizajniran da bude estetski privlačan, iznimno jednostavan za korištenje i potpuno prilagodljiv, poput Canve za restorane. Posebnost njihovog pristupa je dodatak mogućnosti glasovne narudžbe preko WhatsAppa, što znatno pojednostavljuje i ubrzava proces naručivanja.
Startup je ostvario značajan uspjeh s prometom od 500.000 eura do kraja godine, prisutan je u šest zemalja s preko 750 aktivnih restorana, a njihov tim čine mladi i talentirani stručnjaci. U planu imaju razvoj cjelokupnog seta rješenja za upravljanje restoranima koje će uključivati AI rezervacijski sustav i upravljanje stolovima.
16:15 sati
Sljedeći na pozornici je startup Patoko i njegov osnivač Arber Kadia. Patoko je multi-servisna platforma koja korisnicima omogućuje rezervaciju taksija, kao i drugih usluga, sve unutar jedne aplikacije. Glavni problem koji rješavaju je trenutačni nedostatak integracije, gdje korisnici moraju prelaziti s jedne platforme na drugu, što stvara nepotrebnu frustraciju i otežava korisničko iskustvo.
Patoko nije samo platforma za višestruke rezervacije, već i sustav koji nagrađuje korisnike svaki put kada koriste aplikaciju, čime potiče njihovu lojalnost. Služeći obje strane tržišta, kako korisnicima tako i trgovcima, Patoko djeluje kao okidač za rast B2B segmenta i drugih poslovnih potreba. Cilj im je osvojiti tri nove zemlje i do 2030. godine dosegnuti prihod od 30 milijuna eura.
16:00 sati
Na Startup stageu održava se uzbudljivo natjecanje u pitchanju s poznatim imenima iz venture capital zajednice: Filip Dragoslavić (Suosnivač i co-CEO Solflarea), Tunya Irkad (Principal u e2vc), David Clark (VC u Tera Ventures), Toomas Bergmann (Partner u Peaksjah), Božidar Pavlović (Partner & VC u AYMO Ventures) i Jana Budkovskaja (Partner u Beamline fund).
Sudionici imaju priliku predstaviti svoje startup ideje iskusnim investitorima, koji će svojim iskustvom i savjetima pomoći u prepoznavanju najperspektivnijih projekata. Ova sesija idealna je prilika za one koji žele ubrzati rast i osigurati ulaganja koja će ih odvesti na globalnu scenu.
Svaki od startupa ima tri minute da se predstavi žiriju i publici, nakon čega slijedi rešetanje žirija pitanjima. Prvi na pozornicu stupio je Diego Ivanović iz Meduse, fokusiran na ubrzanje i poboljšanje dijagnostike RTG snimaka. Ivanović je istaknuo problem preopterećenosti radiologa koji dnevno pregledavaju velik broj snimaka, što dovodi do kašnjenja i pogrešaka. Medusa koristi AI za automatiziranu analizu i podršku radiolozima, integrirajući se s postojećim, ali zastarjelim PACS sustavima koje je teško skalirati zbog različitih dobavljača i kompleksnih integracija.
15:30 sati
Tomaž Zaman, osnivač i CEO Mono Technologies Inc., na svom je predavanju pod nazivom YouTube – the Last Bastion of Authenticity otvoreno govorio o osobnoj transformaciji koju je doživio nakon prodaje svoje prve tvrtke 2022. godine.
Iznenađujuće, najveći gubitak koji je osjetio nije bio financijski uspjeh, nego gubitak profesionalne svrhe i smjera. U traženju novog puta, neočekivano je pronašao inspiraciju i novu životnu misiju na platformi YouTube, gdje je počeo objavljivati različite video sadržaje.
Vrlo brzo i pomalo neočekivano je pronašao svoju publiku, bili su to ljudi kojima su se njegovi sadržaji svidjeli i koji su ga pratili. Ta publika nije ostala samo pasivna; njihova interakcija i povratne informacije postale su temelj za njegove buduće poslovne odluke. Oni su ga usmjeravali i motivirali, dajući mu povratnu informaciju koja je ubrzo rezultirala razvojem uspješnog poslovanja u području mrežnih uređaja. Zaman je tako stvorio wi-fi router koji je prilagodljiv i otvoren, stoga korisnici mogu za njega razvijati vlastiti softver.
Tomaž je kroz svoju priču ukazao na važnost autentičnosti i komunikacije s publikom, te kako je neposredan kontakt sa zajednicom na internetu ipak ostao jedan od posljednjih pravih izvora istinske profesionalne svrhe i kreativnosti u digitalnom dobu.
15:05 sati
Alex Shershebnev, voditelj ML/DevOps i Developer Relations u Zencoderu, u predavanju Will AI (Finally) Replace Developers? na Orange Stageu govori o mitovima i stvarnosti oko AI alata za kodiranje. Dok su mediji godinama najavljivali da će AI uskoro zamijeniti developere, Shershebnev će objasniti gdje ta tehnologija trenutno stoji: koliko AI asistenti mogu zamijeniti ljude danas i što nas očekuje u budućnosti.
Shershebnev je najprije podsjetio na brojne izjave i predviđanja, poput one Marka Zuckerberga o zamjeni mid-level developera do 2030. godine, ali je istaknuo da takva predviđanja često ne dolaze do realizacije u predviđenom roku.
Shershebnev je povukao paralelu sa svijetom autonomnih vozila, odnosno njihovim klasifikacijama koje označuju njihovu razinu autonomije. Kreću se od razine 0, kada nema automatizacije, do razine 5, koja označava potpunu autonomiju. Taj model upotrijebio je za opis faza razvoja umjetne inteligencije u programiranju.
Na razini 1, AI djeluje kao "kopilot" koji pomaže pri pisanju koda, ispravlja pogreške i daje sugestije, no korisnik je i dalje glavni autor koda.
Na razinama 2 i 3 pojavljuju se AI agenti koji mogu koristiti alate poput kompajlera i testnih okruženja za samostalnu evaluaciju i poboljšanje koda. Ti agenti imaju sposobnost planiranja i refleksije, samostalnog otkrivanja grešaka te modificiranja koda.
Na razinama 4 i 5 razvijaju se multifunkcionalni sustavi sastavljeni od više agenata koji međusobno komuniciraju i surađuju pri izvršavanju složenijih zadataka, približavajući se razini učinkovitosti ljudskog tima developera.
Unatoč kontinuiranom napretku, Shershebnev naglašava da AI trenutačno još nije u stanju u potpunosti zamijeniti developere jer je još uvijek ograničen u razumijevanju konteksta tvrtki, specifičnosti okruženja i kreativnog rješavanja problema. AI agenti su primarno alati koji asistiraju i povećavaju učinkovitost, ali ne i zamjena za ljudsku stručnost i intuiciju.
Shershebnev predviđa da će AI u budućnosti transformirati način na koji developeri rade, pružajući im moćnije alate i automatizaciju rutinskih zadataka, dok će ljudski faktor ostati ključan za vođenje, inovacije i donošenje složenih odluka.
Zaključno, Shershebnev predviđa da će AI u budućnosti transformirati način na koji developeri rade, pružajući im moćnije alate i automatizaciju rutinskih zadataka, dok će ljudski faktor ostati ključan za vođenje, inovacije i donošenje složenih odluka.
14:35 sati
Toni Bakarčić, Engineering Manager u Sofascoreu, u predavanju From a Follower to a Leader: Building Yourself and Others govori o ključnoj tranziciji koju svaki inženjer prolazi ulaskom u ulogu lidera.
Toni je svoju priču započeo iskreno, priznavši da nije stručnjak za sve teme vezane uz karijerni razvoj, no njegov osobni put i iskustva mogu biti korisna inspiracija:
- Ne tvrdim da sam ekspert, želim podijeliti svoje iskustvo i nadam se da će vam pomoći u vašim odlukama – kaže Bakarčić.
Svoj je put počeo kao Android developer, a danas vodi funkcionalne timove i projekte u Sofascoreu. Naglasio je koliko je važno postati svjestan da karijera nije linearna te da uključuje brojne uspone i padove.
- Važno je konstantno učiti i razvijati se – poručio je Bakarčić.
Osim toga, istaknuo je važnost izlaska iz zone komfora i aktivnog uključivanja u radno okruženje kroz sudjelovanje u sastancima, dijeljenje ideja i usvajanje širokog spektra znanja o poslovanju
- Jedna od prekretnica u mojoj karijeri bila je kad sam počeo dolaziti na sastanke s hrpom ideja za koje bi mi trebali sati da ih ispričam. Tako sam upoznao ljude iz drugih odjela i razumijevao kako tvrtka funkcionira – priča Bakarčić.
Prelazak u lidersku ulogu donosi nove izazove jer zahtijeva promjenu fokusa sa osobnog doprinosa na podršku i razvoj tima.
- Kada postanete lider, morate omogućiti timu da izvodi sjajan posao. To znači različite vještine od onih koje su vam trebale kao developeru – smatra Bakarčić.
Podijelio je i svoje iskustvo mentoriranja mladih developera kroz edukativne projekte i tečajeve unutar tvrtke, što je njegov osobni put podizanja kompetencija podiglo na novu razinu.
- Imati priliku učiti i voditi druge bilo je ključno za moj rast jer sam morao produbiti vlastito znanje da bih mogao pomoći drugima da napreduju – kaže Bakarčić, pa zaključno dodaje da je svaki put jedinstven, ali da je ključno ostati vjeran sebi, koristiti svoje snage i tražiti mjesto gdje se najbolje uklapate.
13:20 sati
Sljedećih sat vremena na programu je pauza za ručak. U ponudi je ponovno skradinski rižot, kao i burgeri te sendviči. Ljudi mingleaju, a atmosfera je još opuštenija nego jučer.
13:05 sati
Michal Pastier, suosnivač i kreativni direktor agencije Darwin & the Machines i branding studija GoBigname, donosi na glavnoj pozornici predavanje From ZERO to 300 Million: How to Grow Faster Ignoring the Likeability Brand Trap. S više od 20 godina iskustva u lansiranju više od 250 brendova, Pastier je podijelio ključne principe i lekcije koje su ga naučile kako izgraditi uspješne startupove i SaaS tvrtke koje privlače globalnu publiku, bez oslanjanja na trendove i kratkotrajne trikove.
Pastier je započeo slikom grupe programera koji stvaraju SaaS proizvode, no ipak se suočavaju s fundamentalnim problemima.
- Imamo programere koji su ponosni na čist kod i nove funkcionalnosti, ali gube iz vida da je temelj uspjeha stvaranje nečeg što će dugo trajati i ostaviti traga – smatra Pastier.
Istaknuo je kako većina tvrtki, unatoč želji da budu drugačije i hrabre, u komunikaciji i izgledu postaju gotovo identične.
- Ljudi misle da su jedinstveni, ali kada ih se fotografira u širem kontekstu, sve izgledaju isto. To je tužna suprotnost želji za originalnošću. Zapravo postaju dio trenda koji ih briše – ističe Pastier.
Pastier je potom obrazložio svoj stav o važnosti stvaranja memorabilnih i autentičnih brendova.
- Prva lekcija je ‘izgradite Bijelu kuću za vašu tvrtku’ ili ostavite za sobom nešto što će se pamtiti. Brend ne smije biti isto što i konkurencija. Morate biti spremni biti drugačiji, čak i ako to znači biti ‘ludo’ ili neugodnije za neke – poručuje Pastier.
Veliki naglasak dao je na brzinu kojom se danas stvari konzumiraju.
- Imamo manje od dvije sekunde da uhvatimo pažnju publike. Ako u tom vremenu ne pokažete svoje vrijednosti i prepoznatljivost, gubite priliku. Zato je ključno imati jasnu, snažnu i prepoznatljivu komunikaciju odmah na početku – zaključuje.
12:50 sati
Digitalna transformacija može biti izazovna i često predstavlja veliki rizik za poslovanje. U ovom predavanju osnivač Codifieda Craig McLeod dobit ćete praktičan vodič o tome kako pomoći svojim klijentima da uspješno usvoje nove tehnologije, bilo da se radi o mobilnim rješenjima, glasu ili AI-u, dok istovremeno upravljate rizicima.
McLeod je na predavanju govorio o svom dugogodišnjem iskustvu u području automatizacije korisničkog iskustva i razvoja inovativnih tehnoloških rješenja za korporativni sektor. Svoj profesionalni put opisao je kroz prizmu rada u open source zajednici, gdje je počeo istraživati tehnologije poput Asteriska i Linuxa, usvajajući temeljna znanja o skaliranju, konkurentnosti i pouzdanosti sustava.
- Bio sam techie, naučio sam mnogo o concurrencyju i uptimeu, što mi je ostalo kao temelj u karijeri – istaknuo je McLeod.
U Codifiedu se fokusiraju na integralnu korisničku podršku i automatizaciju koja pokriva cijeli proces od prvog kontakta klijenta do konačne usluge.
- Mi radimo end-to-end customer experience. Kroz inovacije i automatizaciju uvodimo efikasnije procese, a kada Infobip zatraži da govorimo o tome, volimo pokazati što stvarno radimo, a ne samo pričati o tome – kaže McLeod.
Posebno naglašava važnost korištenja gotovih rješenja i API-ja, kao i fokus na brzinu plasiranja proizvoda na tržište.
- U našem poslu nemamo potrebe graditi vlastitu infrastrukturu kad je dostupna kvalitetna i skalabilna infrastruktura poput AWS-a, koja je već spremna i provjerena – objašnjava McLeod.
McLeod je također opisao praktična rješenja poput agregacije plaćanja putem svoje platforme koja olakšava korištenje mnogih payment providera.
- Riječ je o Lego kockicama za plaćanja, gdje korisnicima pružamo jedan API i upravljačko sučelje, a naši sustavi u pozadini rješavaju failover i druge tehničke detalje – dodaje McLeod.
Uz tehnički dio, McLeod se osvrnuo i na znatnu važnost internih razvojnih alata i pristupa.
- Mi sve što napravimo koristimo i sami, nemamo potrebu prodavati nešto što ne koristimo. Kultura tvrtke je takva da svi naši developeri svakodnevno koriste naše proizvode – zaključuje McLeod.
12:15 sati
U predavanju When AI Agents Want to Talk to You na glavnoj pozornici, Ervin Jagatić (Product Director u Infobipu) i Andrei Shakirin (Senior Solutions Architect u AWS-u) osvrnuli su se na dinamičan svijet AI agenata koji komuniciraju s korisnicima preko WhatsAppa i drugih kanala. Govorili su o tome kako agenti ponekad zahtijevaju agent-to-agent intervenciju, ali i o sigurnosnim mehanizmima koji uključuju povratak na ljudsku komunikaciju kada botski sustavi ne mogu riješiti problem. Posebno je istaknuto kako platforme poput AWS-a i Infobipa održavaju ove digitalne entitete usklađenima, povezanim i u većini slučajeva „dobro odgojenima“ u složenim poslovnim okruženjima.
Predavanje je počelo najavom strateškog partnerstva između Infobipa i AWS-a kojim će API-jevi Infobipa biti dostupni putem AWS platforme, što omogućuje razvoj raznovrsnih AI rješenja i njihov lakši pristup široj zajednici.
Kroz praktične primjere i analize podataka, istaknuto je da platforme poput Infobipa obrađuju stotine milijardi komunikacijskih interakcija godišnje, a rast uporabe chat kanala se mjeri preko 100 posto na godišnjoj razini.
Posebno je naglašeno kako će razvoj AI agenata i bogatih messaging iskustava (koja se oslanjaju na napredne integracije, CRM sustave, podršku za video, pomoćne kalendare i druge dodatke) oblikovati budućnost marketinga, prodaje i korisničkog servisa.
Panelisti su rekli da razvoj ovakvih rješenja stvara podlogu za agentic AI — autonomne AI agente sposobne za složenu interakciju i donošenje odluka te da je ta tehnologija već sada dostupna zahvaljujući infrastrukturnim platformama kao što je AWS.
Ovo predavanje jasno je pokazalo kako AI agenti i digitalne komunikacijske platforme ubrzano transformiraju načine poslovanja, a developerska zajednica dobiva važnu priliku da aktivno oblikuje tu budućnost na raznim industrijskim poljima od bankarstva do zdravstva i telekomunikacija. Istaknuto je i koliko je važno prihvatiti ove tehnologije kao nezaobilazan element koji donosi nove mogućnosti za automatizaciju i personalizaciju usluga.
Iznesen je optimističan pogled na budućnost gdje će korisničke i poslovne interakcije biti obilježene automatskom, personaliziranom i neprimjetnom komunikacijom na više slojeva, što će u budućnosti značajno podići efikasnost i iskustvo svih uključenih.
11:45 sati
James Quick, Head of Developer Experience u Makeswift, donosi predavanje Rendering the Future: Building a Developer-First Library With Streaming and Server Components na glavnoj pozornici. Fokus će biti na tome kako se kreiraju suvremena web rješenja koja ne zahtijevaju samo visoke performanse, već i izvanredno developersko iskustvo (DX).
Na početku predavanja Quick je publici u Zadru otvoreno priznao koliko ga raduje što se vratio u Hrvatsku.
- Jako sam uzbuđen što sam opet u Zadru. Bio sam ovdje prije dvije godine i moram reći da je ova pozornica jedno od najposebnijih i najčudnijih mjesta na kojem sam ikad nastupao – rekao je Quick.
No, unatoč uzbuđenju, iskreno je podijelio jednu osobnu priču.
- Upravo ovdje sam prvi i jedini put u životu doživio napad anksioznosti. Nije me bilo strah izlaska na pozornicu. Kad bih stupio pred publiku, sve bi nestalo. Ali kasnije sam od nervoze morao ranije otići kući i čak završio u bolnici, misleći da imam srčani udar – iskreno je rekao Quick.
Potom je posebno zahvalio konferencijskoj ekipi i prijatelju Tejas Kumaru (kojeg smo jučer slušali) zbog podrške u toj situaciji:
- Nikad neću zaboraviti koliko mi je značila potpora osoblja i prijatelja Tejasa, koji mi je kasnije rekao: ‘Zašto mi nisi rekao? Sigurno bismo nešto smislili.‘ – priča dalje Quick.
Nakon Shift konferencije 2023., Quick je sudjelovao na velikom skupu u SAD-u, Render ACL, gdje je upoznao tim iz Makeswifta te ubrzo postao Head of Developer Experience. Potom je predstavio i glavne projekte tvrtke.
- Makeswift je vizualni alat za izradu web stranica, a prošlog smo se ljeta rebrendirali pod krovnu tvrtku Commerce, koja okuplja naše proizvode – od vizualnog buildera do BigCommerce SaaS platforme - priča Quick.
Jedan od ključnih izazova, objašnjava Quick, bio je razviti komponentnu biblioteku Vibes koja je istinski usklađena s najnovijim React mogućnostima.
- Htjeli smo napraviti modernu biblioteku komponenti koja u potpunosti podržava server components, streaming, suspense, server actions i partial pre-rendering, sve kao first-class experience. Kroz ovaj razvoj želio sam promišljati iskustvo i iz perspektive developera i iz perspektive krajnjeg korisnika – objašnjava Quick.
Poseban naglasak stavlja na višedimenzionalnost developer experiencea.
- Razlikujem iskustvo onih koji koriste biblioteku za gradnju vlastitih stranica i iskustvo onih koji pišu novu funkcionalnost unutar same biblioteke. Obje razine iskustva izuzetno su važne za kvalitetan proizvod – kaže Quick.
Završno, Quick je poručio mlađim developerima i timovima kako uvijek treba razmišljati o iskustvu iz više kutova, ne bojati se pokazati ranjivost i tražiti pomoć te kontinuirano ulagati u vlastito znanje i prilagodbu novim alatima i trendovima.
11:15 sati
Drugoga dana Shifta prvi se na Main stageu pojavio Kristijan Kitze Ristovski, osnivač tvrtke Sizzy. Kitze je jedno od omiljenijih lica Shifta, te dugogodišnji govornik koji je prijašnjih godina bio i headliner, pa i ne čudi što je dvorana puna, unatoč jučerašnjeg afterpartyja. Po količini smijeha koja dopire iz publike, jasno je zašto je Kitze toliko popularan. Bili smo na standup nastupima u Zagrebu gdje je bilo manje smijeha.
Kitze je svoj nastup otvorio zahvalom organizatorima i šaljivim osvrtom na specifičnost tehnoloških konferencija.
- Ovdje mi samo traže naslov teme i kratak opis, pa mogu na pozornici pričati o svemu što poželim. Nemaju pojma što ću ja uopće pokazati na slajdovima - istaknuo je publici, uz opasku da se organizatori pritom često nervozno smješkaju.
Na početku jasno je dao do znanja kako njegova predavanja već odavno nisu standardno tehnička, već su postala svojevrsni miks zabave i motivacije.
- Shvatio sam da mi se uloga na konferencijama promijenila. Više nisam samo tehnički govornik, sada sam ovdje da vas animiram, zabavim i ponekad iznerviram – i pokušat ću sve to odjednom – kaže Kitze iskreno.
Brojne konferencije u 2025. godini, kaže Kitze, nose napuhane naslove i teme u stilu „AI agenti“, „AWS modeli i AI sadržaj“…
- Sve ćete to slušati od pametnijih i tehnički potkovanijih ljudi. Moja priča ide malo drugačije – pojašnjava Kitze, osvrćući se na pomamu za umjetnom inteligencijom,
- AI je danas svugdje – na svakoj konferenciji, u svakom tweetu, svakom razgovoru, svakoj j***** stvari koju danas pratimo – kaže Kitze.
Osim kritike pomodnosti, Kitze ne bježi ni od vlastite obitelji kao izvora inspiracije za temu. U šaljivom tonu opisuje kako je njegov djed „krvavi tehničar“.
- Kada sam mu otvorio account na chess.com, tjedan dana kasnije imao je još tri dodatna računa samo da bi si podizao rejting. Baka mi se žali da mu neprestano stižu poruke nekih prelijepih dama, a ja moram čistiti njegove uređaje. Ipak, kad mu govorim o novim AI alatima, mjesec dana kasnije on je korak ispred mene i koristi ih više od mene samog – priča Kitze.
Kitze ne izbjegava ni samokritiku vezanu uz „AI hype“ i brzu serijalizaciju digitalnih alata.
- Nikad ne bih koristio konferenciju za promociju vlastitih proizvoda. Pola stvari oko AI-ja probao sam među prvima, ali, kao i uvijek u životu… Gledao sam druge kako se obogate na svojim rješenjima, a sebi rekao ‘pa to je glupo!‘ To se svima dogodi, zar ne? Gledaš prijatelje kako profitiraju, a na kraju i sam posegneš za etiketom ‘grifter‘, jer jednostavno ne znaš što bi drugo rekao – priča dalje Kitze.
Govoreći o stvarnim promjenama i stagnaciji, Kitze povlači paralelu između ludih inovacija u drugim industrijama i frustracija developera zbog nepromjenjivosti web tehnologije.
- U drugim industrijama, umjetna inteligencija radi nevjerojatne stvari. Simulira stvarne objekte, gradi virtualne gradove i stvara promet. A mi, developeri, još uvijek 2025. nismo u stanju stilizirati odabrani tekst u svim browserima. Moj kalendar još uvijek svake godine podsjeća da provjerim je li taj problem konačno riješen, ali ništa, i dalje piše ‘feature not supported‘ – priča Kitze.
Pri kraju predavanja, Kitze izražava zadovoljstvo dolaskom na konferencije, naglašava važnost networkinga i učenja, ali i podsjeća na glavni motiv publike.
- Budimo iskreni! Ovdje ste jer želite nešto novo naučiti, povezati se i povratiti strast prema tehnologiji, a ne zato da uzmete pet dana godišnjeg i odmorite se – završio je Kitze još jednom forom.
10:40 sati
Nad Zadrom je svanulo novo jutro, a centralno mjesto grada i danas je Dvorana Krešimira Ćosića. Raspored drugog dana Shifta je jednako nabijen i zanimljiv, no prije predavanja odlučili smo isprobati nešto vrlo zanimljivo, rijetko i nišno. Ispred nas u redu stajao je stariji gospodin koji je, čim je skinuo uređaj s glave, samo izustio: “ovo je čarobno”. Govorio je o Apple Vision Pro – AR headsetu koji je i dalje rijetkost i kuriozitet, ali toliko suludo napredan da osjećaj korištenja ostavlja bez daha. Težak je i ponešto nezgrapan, ali ono što prikazuje izgleda gotovo nestvarno.
U kratkom demo iskustvu prvo smo interaktivno slagali korisničko sučelje na virtualnom mobitelu. Elementi poput ikona i tipki pojavljivali su se ispred nas, a mi smo ih drag-and-drop potezima postavljali na uređaj koji je doslovno plutao u prostoru. Mogli smo ga obići, gledati iz svih kutova, pa čak i dodati detalje dok smo kružili oko “telefona”. A onda, u tren oka, Vision Pro nas je teleportirao na sasvim drugo mjesto: unutar svemirskog broda, ispred raskošne nebule.
Sve je izgledalo besprijekorno. Kormilo, tipke, ekrani, sitni indikatori, sve je stajalo na svome mjestu, jasno i detaljno, do razine da se mogao pročitati i najmanji tekst na zaslonu. Mogli smo zaviriti ispod konzole i otkriti ploče koje skrivaju elektroniku, kao da zaista stojimo pored fizičkog predmeta. Immersivnost je bila toliko uvjerljiva da sam se u jednom trenutku preplašio pravog zida iza sebe. Nisam ga očekivao jer je virtualni prostor djelovao stvarnije od stvarnosti.
Najneobičniji i najdojmljiviji detalj ipak nije bila ni nebula ni svemirski brod, već to što sam i u tom virtualnom okruženju jasno vidio svoje ruke, sat koji nosim i čak zaslon vlastitog mobitela. U tom spoju stvarnog i digitalnog, granica prestaje postojati. I iako je headset za nijansu težak i nezgrapan, iskustvo je doista djelovalo – čarobno.
Prijenos uživo prvog dana Infobip Shift konferencije:
18:00 sati
I tako je završio prvi dan Shifta. Na stagevima smo mogli čuti najvažnije o ključnim temama poput budućnosti AI razvoja, automatizacije, 5G integracije, te transformacije softverske industrije i automobilske tehnologije. Paneli i predavanja pružili su inspiraciju i praktične uvide, dok su networking i prateći program dodatno osnažili zajednicu. Shift je već prvi dan svojim bogatim programom potvrdio status vodeće tech konferencije u regiji, a drugi dan kreće od 10:45 sati, koji također možete detaljno pratiti na Jutarnjem.
Sada je na redu afterparty!
17:45 sati
Josip Antoliš, Senior Principal Engineer u Infobipu, dao nam je zaseban uvid u infrastrukturu koja stoji iza mogućnosti slanja preko 10 milijardi poruka dnevno. U svom predavanju 10 Billion Messages in a Day, How We Built the Infrastructure That Delivers detaljno je prikazao kako su uopće uspjeli izgraditi Infobipovu kompleksnu arhitekturu, koja broji više od 40 tisuća virtualnih mašina, na 1,3 tisuća servera, smještenih u 61 podatkovni centar.
Antoliš nam je tijekom svog predavanja otkrio četiri velike krize kroz koje je Infobip prošao, kako bi nam najbolje demonstrirao i objasnio na koji način mogu obraditi taj ogroman volumen podataka dnevno.
Prva kriza dogodila se 2018. godine dolaskom velikog klijenta koji je slao ogroman broj emailova s velikim privicima, što je premašilo kapacitete internetskih veza u njihovim podatkovnim centrima. Rješenje je bilo korištenje cloud infrastrukture (posebno AWS-a u Frankfurtu) i modifikacija aplikativnih servisa tako da privici budu pohranjeni lokalno u cloudu, čime je rasterećena mreža.
Druga kriza je velika outage u travnju 2020., kada su redundantni mrežni svičevi u Frankfurtu otkazali zbog istog problema – curenja memorije u nedavno ažuriranom softveru. Ovo je uzrokovalo pad cijele infrastrukture na nekoliko sati. Kao odgovor, Infobip je temeljito rekonstruirao virtualizacijski sloj prelaskom s Hyper-V na VMware, unaprijedio sigurnost i stabilnost, te uveo redovite testove pada sustava (disaster recovery testove) u staging i produkcijsko okruženje.
Treća kriza otvorila je novu poslovnu priliku uvođenjem WhatsApp Business usluge 2019. Klijenti su željeli self-hosting Docker kontejnera koje je Facebook omogućio, što nije bilo idealno za većinu poduzeća. Infobip je ušao kao pružatelj upravljanog hostinga i upravljanja tim kontejnerima, čime je olakšao klijentima korištenje platforme i povećao skalabilnost usluge.
Posljednja, četvrta kriza odnosi se na kompleksnost upravljanja rastućim brojem mikroservisa i virtualnih mašina unutar infrastrukture. Infobip je uveo novi pristup upravljanju ovisnostima između mikroservisa, uklanjao cirkularne ovisnosti i omogućio samostalno oporavljanje sustava. Uvedeni su automatski alati za provisioning i mapiranje ovisnosti što je povećalo fleksibilnost i pouzdanost pri uvođenju novih podatkovnih centara, čime je postignuta efektivnija skalabilnost usluge.
17:20 sati
Danijela Škugor Marković, system inženjerka u Rimac Technologyju, predstavila je transformaciju razvojne paradigme u automobilskoj industriji, naglašavajući kako softver postaje srž budućnosti automobila. Prethodno su se u vozilima uglavnom koristile brojne zasebne elektroničke upravljačke jedinice (ECU), dok danas prema izazovima nove generacije električnih i inteligentnih vozila dolazi do konsolidacije tehnologija i kompleksnijeg upravljanja softverom.
- Prije smo radili s oko 40 različitih ECU jedinica, a danas fokusiramo na najbitnijih nekoliko, jer želimo pojednostaviti i integrirati sustave na razini vozila – rekla je Škugor Marković.
Rimac Technology, istaknula je, postupno izgrađuje vlastitu softversku arhitekturu i kontrolne sustave koji povezuju višestruke ECU-e u koherentni sustav, što je ključno za napredne primjene poput upravljanja baterijama, elektro pogonima i naprednim funkcijama upravljanja vozilom.
Nastavila je pričati o važnost pridržavanja strogih sigurnosnih standarda, kao što je funkcionalna sigurnost prema ISO 26262, što je jedan od najvećih zahtjeva u razvoju softvera za automobilsku industriju. Uvedeni su i moderni standardi kao što je AUTOSAR paket za otvorenu softversku arhitekturu, koji omogućava modularnost i interoperabilnost između komponenti.
Veći naglasak Škugor Marković stavila je na procesne i organizacijske promjene u razvoju softvera, koje se pažljivo moraju balansirati između agilnosti i sigurnosti, s važnim mjestima za i rigoroznu provjeru, testiranje i certificiranje sustava. Dodaje današnji razvojni timovi ne samo da rade na funkcionalnosti, nego i na povećanju kvalitete i pouzdanosti, jer automobilska industrija mora zadovoljiti visoke standarde sigurnosti i trajnosti.
U budućnosti, nastavlja, svega nekoliko ključnih softverskih platformi dominirat će automobilski ekosustav, podržavajući brojne proizvođače i modele. Istovremeno, softverske tvrtke trebaju se i dalje cijeniti kao ključne inovatore i partnere u industriji.
Na kraju, Škugor Marković je istaknula da Nevera, unatoč svim izazovima, predstavlja uspjeh hrvatskog inženjerstva i softverskog razvoja te simbolizira budućnost industrije, gdje je softver središnji element inovacija i konkurentnosti.
16:50 sati
Sara Filipčić, CEO i osnivačica Be Human(e), u svom je predavanju ponudila novu perspektivu na razvoj umjetne inteligencije, ističući da AI više nije samo softver, već dio našeg društvenog svijeta. Svaki model i sustav koji gradimo bilježi proces učenja i rasta poput umjetnog „djeteta“ u društvu, što mijenja način na koji inzistiramo na pouzdanosti i povjerenju prema AI-u.
Flipčić je započela svoje predavanje ističući da umjetna inteligencija više nije samo softver, nego je poput umjetnog djeteta koje uči i razvija se kroz interakciju sa svijetom i odražava vrijednosti koje joj se unesu.
- Prelazimo od tradicionalnih programera prema „skrbnicima“ AI sustava - naglasila je Filipčić.
Obratila je pažnju na ključne rizike u inženjerskom pristupu AI, poput reward hackinga, kada sustav optimizira metrike, ali ne i stvarne ciljeve.
- To je kao kad dijete tehnički ispravno napravi zadatak, ali na krivi način, što se u AI sustavima manifestira kao neželjeni ishodi - objasnila je Flipčić.
Drugi veliki izazov je fenomen alignment drifta, odnosno situacija u kojoj AI, nakon treniranja, s vremenom počne odstupati od željenog ponašanja zbog promjena okruženja ili korisničkih interakcija.
- To je poput djeteta koje kod kuće ima dobro ponašanje, ali u školi usvaja loše navike – slikovita je bila Filipčić.
Da bi se održala točnost i etičnost, važno je kontinuirano uključivati ljude u nadzor i korekciju AI sustava, koristeći strukturirana znanja, ljudski kontekst i povratne informacije. Tako se AI model neprestano prilagođava i usklađuje s početnim ciljevima.
Filipčić je naglasila i problem emerging biases, odnosno nepredviđene pristranosti koje AI preuzima iz podataka treniranja, a one su često odraz postojećih društvenih i kulturnih neravnoteža.
- AI uči iz podataka koji su kao „kulturalna DNK“ svijeta i time može reflektirati i pojačavati postojeće predrasude - pojasnila je Filipčić.
Potom je preporučila primjenu raznih tehnika za otkrivanje i ispravljanje ovih pristranosti, uključujući zapisivanje procesu donošenja odluka (trajectory logs), višekomponentno upravljanje AI agentima (multi-agent governance) i testiranje AI u simuliranim okruženjima prije stvarne primjene (sociotehničke simulacije).
Najvažniji preduvjet za etičan razvoj AI opisala je kao „odgojni“ pristup.
- Baš kao što djecu učimo etici, potreban je sustavan i promišljen odgoj AI sustava kroz strukturirani nadzor, definirane granice i povratne informacije - rekla je Filipčić.
15:50 sati
Pauza je za "kavu". Dok neki odmaraju, piju koktele ili se druže, drugi testiraju svoju izdržljivost na vrlo neobičan način - u nogometu s dronovima!
15:40 sati
Na Green Stageu održan je panel From Policy to Prototype: How IPCEI-CIS Supports Deep Tech R&D, koji je okupio ključne aktere europskog tehnološkog i institucionalnog ekosustava. Sudjelovali su Damir Prusac (Infobip), Boštjan Gomilšek (Result), Alberto P. Martí (OpenNebula Systems), Andrea Čović Vidović (Europska komisija) i Nena Dokuzov (Ministarstvo gospodarstva, turizma i sporta Slovenije).
Na panelu je naglašena važnost IPCEI-CIS inicijative koja pruža potporu istraživanju i razvoju u području duboke tehnologije (deep tech) kroz povezivanje tvrtki, istraživača i institucija diljem Europe. Sudionici su istaknuli da je jedan od glavnih ciljeva stvaranje stabilnog i jasno definiranog okvira za suradnju, koji omogućuje efikasnije prototipiranje i razvoj inovacija s dugoročnim potencijalom.
Istaknuta je ključna uloga standardizacije i interoperabilnosti, posebno u kontekstu infrastrukture i cloud platformi, koja mora biti dostupna svim sudionicima kako bi se ubrzao razvoj složenih tehnoloških rješenja. Uz to, važno je olakšati pristup financijskim sredstvima i regulativnim zahtjevima, uzimajući u obzir specifičnosti dubokog tehnološkog sektora.
Sudionici su podijelili i praktične primjere primjene IPCEI-CIS podrške u industriji, kao i izazove nacionalnih tijela u implementaciji ovih projekata. Poseban je naglasak stavljen na regionalnu i međunarodnu suradnju kao nezaobilazan preduvjet za uspjeh i konkurentnost na globalnoj razini.
Panelisti su predstavili važnost open source inicijativa i interoperabilnosti, pri čemu je istaknuto da Europa ulaže značajna sredstva (primjerice tri milijarde eura) u razvoj ovih tehnologija, s namjerom da se smanji ovisnost o velikim globalnim korporacijama te da se osiguraju alati dostupni developerima širom kontinenta.
Također se dotaklo teme inovacijskih ekosustava i uključenosti startupova u ovakve velike projekte. Istaknuli su da samo najkredibilnije i najinovativnije tvrtke mogu ostvariti pristup velikim fondovima, ali da je važno i da male i srednje kompanije imaju priliku sudjelovati kroz suradnju i potporu od strane većih igrača.
Zaključno je poručeno da je kontinuirana sinergija između politike, tehnologije i poduzetništva ključ za postizanje održivog razvoja deep tech projekata.
15:15 sati
Duck Stage je ugostio panel The Croatian AI Landscape: What’s Next?, u organizaciji udruge CroAI, koji je okupio istaknute predstavnike domaće AI zajednice. Sudjelovali su Davor Anićic (Velebit.AI), Filip Sasić (Entrepreneurs for Global Change), Karlo Knežević (Sofascore) i Dina Hrastović (CroAI), a rasprava je bila usmjerena na trenutačno stanje hrvatskog AI ekosustava te ključne izazove i prilike koje dolaze u kontekstu globalne utrke u umjetnoj inteligenciji.
Panel je započeo uvodnom predstavom konteksta hrvatskog AI tržišta kojega prati Hrvatska AI udruga osnovana prije pet godina. Moderatoria Hrastović istaknula je kako se broj aktivnih AI igrača u Hrvatskoj povećao s oko 200 na preko 500 u posljednjih nekoliko godina, pri čemu je došlo do značajnih promjena jer su danas gotovo svi IT developeri uključeni u nekakav oblik AI primjene u svojim proizvodima ili uslugama. Aničić je opisao kako se AI platforme više ne smatraju nišom, nego mainstream dijelom razvoja softvera.
Karlo Knežević je iz perspektive Sofascorea, jedne od najuspješnijih hrvatskih tech tvrtki, govorio o odluci da se AI zadrži kao temelj dugoročne strategije i razvija unutar tvrtke, bez outsourcanja. Naveo je kako je to zahtijevalo izgradnju internih timova, uvod novih alata i prilagodbu procesima, kao i usklađivanje s pravnim i regulatornim okvirom. Knežević je naglasio da je ubrzani razvoj AI-ja u posljednje tri do četiri godine donio veliki zaokret u industriji.
Filip Šašić je govorio o promjeni ponašanja startupova na balkanskoj sceni, primjećujući da su u doba AI hypea na globalnoj sceni mnogi startupi koristili riječ „AI“ kao ključnu riječ za pristup investicijama, često bez realnog razvoja AI tehnologije. Danas, kaže, postoji jasnije razumijevanje da je potrebno fokusirati se na stvarnu vrijednost za korisnika i probijanje tržišta, a ne samo na sam AI kao prodajni argument. Sasić je naglasio važnost povezivanja hrvatskih startupova s globalnom AI zajednicom radi razmjene iskustava, pogrešaka i uspjeha.
Panelisti su se složili da je današnja AI scena u Hrvatskoj puno zrelija nego prije, ali da postoje izazovi poput precizne definicije AI projekata, odgovornog implementiranja tehnologije i povezivanja s globalnim trendovima. Tijekom rasprave istaknuli su važnost fokusa na stvarnu ostvarivu korist i agilnost u pristupu razvoju i prodaji proizvoda.
Panelisti su otvoreno podijelili svoja iskustva, od izgradnje AI proizvoda u startupima do primjene umjetne inteligencije u etabliranim tehnološkim kompanijama, uz osobne prognoze o budućnosti industrije. Poseban naglasak stavljen je na važnost zajedničkog djelovanja i kreiranja poticajnog okruženja za razvoj domaće AI scene, kao i na prilike koje bi Hrvatska mogla iskoristiti u nadolazećim godinama.
14:35 sati
Nakon pauze za ručak, na Orange stageu održan je panel dana, Unleash the Power of 5G in Your Code: Transform Your Apps, koji je okupio predstavnike ključnih globalnih igrača u telekom i cloud industriji. Sudjelovali su Korrey Sutherland (GSMA), Markus Kummerle (Camara) i Cedric Gonin (Orange), a razgovor je bio posvećen tome kako 5G mogućnosti možemo unijeti direktno u kod koristeći standardizirane GSMA Open Gateway API-je, razvijene kroz suradnju s vodećim operatorima i tehnološkim kompanijama.
Na pozornicu je prvi stupio Corey Sutherland, marketing menadžer Open Gatewaya u GSMA-i, kako bi predstavio važnost 5G tehnologije i njezinu integraciju u razvoj aplikacija. Sutherland je objasnio da je GSMA Open Gateway globalni okvir standardiziranih mrežnih API-ja koji omogućuju jednostavan pristup mobilnim operatorima i njihovim uslugama.
- Cilj nam je developerima i pružateljima usluga u oblaku ponuditi jedinstvenu točku pristupa najvećoj platformi povezivosti na svijetu - istaknuo je Sutherland.
Sutherland je naglasio brojne prednosti Open Gatewaya, uključujući ubrzavanje uvođenja usluga, poticanje inovacija i podršku prenosivosti aplikacija, čime se osigurava besprijekorno korisničko iskustvo. Primjeri upotrebe 5G mrežnih API-ja koje je naveo uključuju sigurnosne provjere identiteta, geofence funkcionalnosti za zaštitu ranjivih skupina, edge computing za optimizaciju latencije, upravljanje napajanjem i poboljšanje kvalitete veze, što je posebno važno za gejmere i streaming sadržaja.
Nakon Sutherlanda, govorio je Gonin koji je istaknuo važnost standardizacije API pristupa i povjerenja u Open Gateway, što omogućuje lakši razvoj i komercijalizaciju usluga telekom industrije. Naveo je konkretne primjere upotrebe API-ja u borbi protiv prijevara, poput sigurnosnih provjera u procesu prijave šteta kod osiguranja.
Gonin je objasnio kako su tradicionalni procesi bili podložni zlouporabama, primjerice prijavama šteta s lažnim lokacijama ili od strane neovlaštenih osoba. Korištenjem mrežnih API-ja omogućena je preciznija i pouzdanija verifikacija identiteta i lokacije korisnika, čime se značajno smanjuju prijevare. Također, Orange pruža podatke o gustoći stanovništva u stvarnom vremenu, koje se koriste za urbana planiranja, optimizaciju prijevoza i sigurnosne operacije poput upravljanja masovnim događajima u Parizu.
U nastavku je govorio Kummerle. Naglasio da je cilj standardizirati telekom API-je kako bi developeri imali jednako iskustvo na svim mrežama, bez obzira na operatera ili zemlju. Projekt Broji preko 470 uključenih kompanija i više od 1300 sudionika, što svjedoči o brzom rastu i uspjehu.
Kummerle je istaknuo važnost agregacije API-ja na jednom mjestu, olakšavajući razvoj primjena koje se mogu širiti na tržište banaka i drugih industrija. Trenutno pokriva oko 80% svih globalnih mobilnih veza, čineći API-je dostupnima i pouzdanima developerima širom svijeta. Demonstrirao je kako s Camara web stranice developeri mogu pregledati više od 60 API-ja, zajedno s detaljnim opisima i pristupom kodu za jednostavniju implementaciju.
Panelisti su kroz praktične primjere pokazali kako ovi API-ji omogućuju puno više od same konekcije – od blokiranja prijevara kroz sigurnosne provjere identiteta, do ubrzanih korisničkih tokova i fleksibilnijih formi. Naglašeno je da Open Gateway i Camara otvaraju priliku vrijednu čak 300 milijardi dolara, čineći mrežne API-je pristupačnima i developerima diljem svijeta. Poruka je bila jasna: vrijeme je da se mreža oslobodi i postane dio aplikacijskog koda.
13:15 sati
Vrijeme je za ručak i druženje! Posjetitelji su se s predavanja premjestili u Garden dio i rasporedili po štandovima s hranom i pićima. U ponudi su već poznati Shift klasici - hamburgeri, pizze i skradinski rižot, a ima i palačinki. Atmosfera je vesela i užarena, posjetitelji mingleaju s pivom ili kavom u rukama, a razgovara se uglavnom na engleskom.
No, redovi nisu samo za hranu, već i za brijačnicu mr. Razor, kao i za pomaziti najslađe posjetitelje konferencije, pse udruge Bestie.
Vatreni patak, I dare you
Na Shiftu je aktivna i text based igra na Whatsappu, klasičan RPG. Mi smo se s našim Paladinom borili protiv ovog vatrenog patka. Patak nije slučajan jer je ionako maskota Shifta već godinama.
Cybertruck i Formula 1
Prošle godine glavna je atrakcija bio automobil koji smo mogli voziti na daljinu, u dalekoj Finskoj. Ove godine svi su se raspametili zbog pravog, pravcatog bolida Formule 1 koji se na ovogodišnjem shiftu može "voziti" u simulatoru. Za ovu neponovljivu vožnju red se formirao odmah na početku otvaranja konferencije.
Osim bolida, pažnju privlači i Teslin električni pickup, strateški parkiran u Garden dijelu. Njegov pomalo kontroverzni dizajn dijeli ljude na dvije skupine - ili im je super ili ga ne mogu smisliti. Ali je svakako i više nego zanimljiv!
Zanimljivo je i u expo dijelu, gdje posjetitleji mogu obići štandove najzanimljivijih domaćih i međunarodnih startupa.
12:55 sati
Erick Wendel, nezavisni solutions arhitekt i trener iz EW Academy, na glavnoj je pozornici održao predavanje Cut the SaaS: How I Saved Thousands With Kubernetes & Open Source. Kroz vlastiti primjer pokazao je kako je zamijenio čitav niz skupih SaaS usluga infrastrukturom temeljenom na Kubernetesu i open-source alatima, pritom značajno smanjivši troškove i vraćajući potpunu kontrolu nad sustavom.
Publika je imala priliku vidjeti konkretne alternative za SaaS, primjere njihove implementacije u praksi, kao i izazove s kojima se Wendel suočio – od sigurnosti i održavanja do skrivenih troškova. Posebno je naglasio uštede koje je ostvario i povrat investicije kroz ovu tranziciju. Ključna poruka bila je jasna: uz dobar plan i pravi izbor alata, svatko može izbjeći vendor lock-in, optimizirati troškove i steći više tehnološke slobode.
Wendel je započeo predavanje time da su mnogi poduzetnici, uključujući njega, počeli s nejasnim idejama o troškovima i učinkovitosti, a s vremenom su morali naučiti kako bolje upravljati resursima.
Wendel je objasnio da njegova tvrtka danas ima preko 100.000 korisnika, s tisućama aktivnih učenika i velikim brojem događaja online, no da je upravljanje troškovima bio ključni izazov.
- Kad sam započinjao, nisam ni razmišljao o tome koliko trošim, sve dok nisam vidio koliko novca odlazi na različite platforme i integracije - rekao je Wendel.
Jedan od glavnih problema bila je ovisnost o vanjskim platformama za upravljanje podacima, zajednicama i integracijama, koje su bile skupe i skrivale su složene komplikacije u poslovanju. Naveo je da je mjesečni trošak integracijske platforme iznosio oko 500 eura, što je u brazilskim uvjetima izrazito skupo. Osim toga, posebne marketinške platforme, komunikacijski kanali poput WhatsAppa i drugi servisi dodatno su povećavali mjesečne troškove, što je kumulativno dosezalo značajne iznose.
Da bi smanjio troškove i povećao učinkovitost, Wendel je najprije odlučio optimizirati marketinške kampanje i ukloniti neučinkovite agencije koje su radile po tromim i neučinkovitim strategijama. Nadalje, krenuo je koristiti jeftinije i fleksibilnije alate poput NoReda, open source platforme za automatizaciju, čime je značajno smanjio godišnje troškove s oko 14.000 na 500 eura godišnje. Zaključio je kako je ključno razumjeti troškove poslovanja, provoditi stalnu optimizaciju i koristiti fleksibilne, pristupačne alate kako bi se osigurala održivost i rast poslovanja.
12:40 sati
Tejas Kumar, Developer Advocate u IBM-u, održao je predavanje namijenjeno prvenstveno developerima, ali s jednako vrijednim porukama i za širu publiku. Fokusirao se na pitanje koje muči cijelu industriju: kako se snaći i uspjeti u vremenu kada umjetna inteligencija sve snažnije preuzima naš digitalni svijet.
Kroz rezultate provjerenih istraživanja podijelio je uvide o tome kako osigurati stabilnost i dugoročan uspjeh karijere, dok je praktični, demo dio pokazao kako AI možemo iskoristiti da bismo poboljšali vlastitu produktivnost, profesionalni razvoj te iskustva naših korisnika.
Kumar je započeo predavanje usporedbom s renesansom. Zamislio je programere kao renesansne umjetnike koji stvaraju portrete budućnosti. Odjednom se pojavi fotografija, tehnologija koja hvata stvarnost brže i možda preciznije od umjetnika.
- Pitanje koje se odmah nameće jest: "Hoću li ostati bez posla?" - rekao je Kumar.
U današnje vrijeme, upozorio je, programeri se suočavaju s naletom AI koderskih agenata koji ponekad pišu kod bolje nego ljudi. Postavlja se pitanje: gdje smo mi u tom premještanju profila?
Kumar je istaknuo važnost razmišljanja iz grupe temeljnih principa (first principles reasoning), odnosno promatranja nepromjenjivih zakona i činjenica koje ostaju konstantne bez obzira na promjene tehnologije ili okolnosti.
- To su stvari koje ne mijenjaju svoja svojstva i ne bi ih trebalo uzeti zdravo za gotovo - objasnio je Kumar.
Komunikacija je alat koji je omogućio čovječanstvu nadmoć nad drugim vrstama poput neandertalaca. Iako se alati mijenjaju, primjerice, od kamenih zapisa do modernih digitalnih poruka, sama potreba za komunikacijom je konstantna.
- Nije riječ o zamjeni komunikacije strojevima, već o korištenju AI kao alata za bolju i učinkovitiju međusobnu povezanost – istaknuo je Kumar.
Najvažniji element prema Kumaru je agencija, odnosno ljudska sposobnost samostalnog odlučivanja i djelovanja.
- Osjećaj da imamo kontrolu i moć djelovanja temelj je onoga što nas čini ljudima, i upravo tu AI može igrati ulogu koja nam povećava tu agenciju - zaključio je Kumar.
12:05 sati
Vitaly Friedman, Creative Lead u Smashing Magazinu, na glavnoj je pozornici predstavio predavanje Design Patterns for AI Products. U vremenu kada većina proizvoda umjetnu inteligenciju ugrađuje kroz klasičan konverzacijski UI, Friedman je pokazao zašto takav pristup često razočarava – spor je, generičan i zahtijeva od korisnika da se stalno iznova iscrpno objašnjavaju.
Umjesto toga, ponudio je pregled novih dizajnerskih obrazaca koji AI iskustvo čine bržim, pametnijim i učinkovitijim: od daemona i clustera, preko stilskih leća i dinamičkih predložaka, pa sve do „temperature knobova“ i drugih interakcijskih trikova. Kroz praktične primjere pokazao je kako AI može donositi jasnije odgovore i uštedjeti vrijeme, a korisnicima pružiti fleksibilnije i intuitivnije načine interakcije.
- Je li umjetna inteligencija još uvijek relevantna? – pitao nas je Friedman, pa dodao kako postoje momenti kada se pita o svojoj životnoj ulozi i što AI zapravo znači za njega kao dizajnera.
Naglasio je da unatoč prvobitnom oduševljenju korisnika sa stvarima poput magičnog iskustva prve interakcije s ChatGPT-jem, današnja stvarnost AI proizvoda nije nimalo idealna.
- Ljudi se žale da AI „izmišlja stvari“, „zaboravlja“ informacije, predugo odgovara, bude neprecizan i često ponavlja uz zahvaljivanje što upućujete „sjajno pitanje“ - rekao je Friedman, pa istaknuo i problem stigme kod korištenja AI u radnom kontekstu.
- Neki se boje priznati da koriste AI jer se to doživljava gotovo kao varanje ili sumnjiva praksa - dodao je.
Friedman je istaknuo tri ključne prepreke koje otežavaju bolju integraciju umjetne inteligencije u svakodnevni rad i dizajn proizvoda. Prvo, ljudi često ne znaju jasno izraziti što zapravo žele od AI sustava i trenutačno se moraju oslanjati na složene i komplicirane vodiče za tzv. „prompt inženjering“. Friedman smatra da bismo trebali očekivati da AI sam razumije naš prirodni način govora, umjesto da korisnici moraju učiti i prilagođavati se tim složenim strukturama.
Drugo, AI sustavi još uvijek nisu dovoljno točni i pouzdani, zbog čega korisnici ne vjeruju njihovim rezultatima te su primorani sve ispisano ručno provjeravati. Friedman je upozorio da AI nije softver kakvog poznajemo i često nije predvidljiv u svojim odgovorima. Treće, mnogi AI proizvodi nisu u skladu s stvarnim potrebama tržišta i korisnika, što rezultira problemima u njihovom prihvaćanju i dugoročnoj vrijednosti.
Friedman je zaključio da je potrebno duboko promišljanje o korisničkom iskustvu (UX) AI sustava daleko izvan običnih tekstualnih okvira i promptova.
- Bolje UX rješenje uključuje više dimenzija: podršku korisniku, različite načine interakcije poput glasa i geste, kao i mogućnosti za fino podešavanje izlaza AI-ja – zaključio je.
11:40 sati
Sljedeće veliko ime koje je došlo na glavnu pozornicu je Debbie O‘Brien, Principal Technical Program Manager u Microsoftu. U svojem predavanju O‘Brien nam je predstavila kako spajanje Playwrighta i Model Context Protocola (MCP) otvara potpuno novu dimenziju automatizacije. Playwright, poznat kao snažan alat za testiranje browsera, u kombinaciji s MCP-om omogućuje AI agentima da ne samo “vide” web, već i da se po njemu kreću, pune obrasce, prikupljaju podatke pa čak i generiraju testove iz prirodnog jezika.
Debbie O‘Brien otvorila je svoje predavanje prisjetivši se prošlog posjeta Hrvatskoj. Tada je govorila o Playwrightu i pitala developere testiraju li kod. Većina ih je odgovorila da ne, jer je testiranje presporo i prekomplicirano.
- Danas sam ovdje da vam pokažem kako možete testirati bez da trošite vrijeme, koristeći AI agente - istaknula je O‘Brien.
Kao primjer navela je situaciju kada je pokušala rezervirati sat plivanja za svoju djecu u hotelu. Budući da je web stranica imala grešku, odlučila je napisati test pomoću Playwrighta.
- Kada developera nešto na webu frustrira, on počinje debugirati. Ja sam im jednostavno napisala test jer oni očito nisu testirali vlastitu aplikaciju - rekla je O‘Brien.
Objasnila je kako Playwright automatizira preglednik i ubrzava proces testiranja. S naglaskom na korištenje MCP servera, ističe važnost pravilnog oblikovanja promptova i jasnih uputa AI agentima.
- Ako od agenta samo zatražite „napiši mi test“, rezultat neće biti dobar. Morate biti vrlo precizni, gotovo kao kada dajete upute malom djetetu - dodala je O‘Brien.
Kroz primjer rezervacije sata plivanja prikazala je mogućnosti Playwright MCP-a: pretraživanje stranica, interakciju s elementima, snimanje screenshotova i samostalno generiranje test planova. Posebno je istaknula sposobnost testova da se sami „liječe“, odnosno, automatski ispravljaju pogreške i ponovno pokreću testiranje dok ne uspiju.
- AI i Playwright zajedno mogu pisati testove za aplikacije čak i kada nemate izvorni kod, ako je stranica dovoljno dostupna i dobro strukturirana - naglasila je O‘Brien.
Zaključila je da, iako tehnologija još nije savršena, već sada drastično ubrzava procese, smanjuje greške te otvara prostor za kreativnije korištenje testiranja i browser automatizacije.
11:15 sati
Nakon Jelenića i Brkana, na pozornicu je stigao prvi predavač dana, Netlifyjev suosnivač i CEO, Matt Biilmann Christensen, koji je u razgovoru za Jutarnji govorio o svojim počecima na legendarnom debeljku, te o tome što očekuje developere u budućnosti. Biilmann je vjerojatno jedna od najkompetentnijih osoba koja može govoriti o budućnosti developmenta, budući da Netflifyjeva rješenja koristi više od sedam milijuna developera diljem svijeta.
Biilmann je u svom keynoteu predstavio novu etapu razvoja softvera – Agent Experience (AX). Dok su UX i DX oblikovali proizvode i platforme, AX donosi umjetne inteligencije koje samostalno razvijaju aplikacije, pozivaju API-je i surađuju s ljudima. Objasnio je zašto dobro DX iskustvo ne znači i dobro AX iskustvo te istaknuo nove standarde poput MCP-a i llms.txt-a koji web čine spremnim za agente. Poruka developerima i tech liderima bila je jasna – AX redefinira web i otvara prostor za sljedećih 100 milijuna programera.
Christensen se prisjetio početaka Netlifyja, koji je osnovao prije više od deset godina u vremenu kada frontend developeri nisu imali status „pravih“ programera, već su se često svodili na pretvaranje Photoshop datoteka u HTML i CSS, a zatim bi posao preuzeli backend inženjeri.
- Vjerovao sam da, ako izgradimo pravu platformu, pravu infrastrukturu i alate, frontend developeri mogu postati pravi web developeri, sposobni koristiti puni potencijal otvorenog weba - rekao je Biilmann.
Objasnio je kako danas svjedočimo novoj generaciji „AI kodera“ koji ulaze u svijet razvoja softvera korištenjem alata poput Cursor-a ili Claudea. Ti korisnici možda nisu klasični developeri, ali uz pomoć pravih alata mogu otvoriti put milijardama ljudi koji već imaju tehničku pismenost i pristup internetu.
- Ako im damo prave alate, možemo proširiti zajednicu developera s današnjih 17 milijuna profesionalnih JavaScript programera na potencijalnih tri milijarde ljudi - naglasio je Biilmann.
Kako bi objasnio koncept Agent Experiencea (AX), Christensen se osvrnuo na povijesni razvoj u svijetu digitalnih proizvoda. Podsjetio je da su Don Norman i Jakob Nielsen još 1990-ih uveli pojam User Experience (UX), nakon čega je uslijedio i pojam Developer Experience. Netlify je uvelike građen upravo na ideji da razvoj za web mora biti „uzbudljivo i ugodno iskustvo“. Danas, smatra Christensen, ključni fokus prelazi na AX, odnosno na iskustvo umjetnih agenata u radu s proizvodima i platformama.
- AX nije feature, nije protokol, nego disciplina razmišljanja o tome kako agenti koriste vaš proizvod i kakvo iskustvo u tome imaju ljudi iza njih - istaknuo je Biilmann.
Posebno je naglasio važnost context engineeringa u radu s AI agentima. Upravo tu je, kako kaže, zajednica još u ranoj fazi, uz različite pristupe poput Cursor rules, ali i rastuću standardizaciju kroz Model Context Protocol (MCP).
- MCP nije samo wrapper za API-jeve, nego način kako oblikovati kontekst da agenti dobiju najbolje moguće rezultate. To je UI za LLM-ove - objasnio je Biilmann.
Dodao je kako je praksa već pokazala da svaki proizvod koji danas postoji već posjeduje neku vrstu agent iskustva – dobroga ili lošega. Stoga je pozvao developere da testiraju svoje proizvode s agentima, kao što bi testirali s korisnicima, jer se upravo u toj interakciji vidi stvarna kvaliteta iskustva.
Citirao je i druge industrijske lidere koji podržavaju koncept AX-a. Michael Grinich, osnivač WorkOS-a, rekao je „budućnost će biti vođena umjetnom inteligencijom“. Podjednako, potpredsjednik Microsofta nazvao je prijelaz od UX-a prema AX-u „jednim od najdubljih pomaka u načinu na koji gradimo proizvode“, dok je CTO HubSpota poručio da „danas ne možete imati dobro developersko iskustvo bez dobrog agent iskustva“.
10:30 sati
Ovogodišnji Shift je službeno otvoren! Prvo je na pozornicu dotrčao voditelj Ivan Šarić, koji je publiku „zapalio“ navijanjem za Shift. Potom su uvodnu riječ dali CTO i suosnivač Infobipa Izabel Jelenić, kojem se na pozornici pridružio Ivan Brezak Brkan, Infobipov Developer Experience Director. Na Main stageu je tako najavljeno što nas sve očekuje u zgusnutom rasporedu, čije ćete najzanimljivije trenutke moći pratiti na Jutarnjem.
Brezak Brkan se tijekom svog obraćanja publici osvrnuo na na put i razvoj konferencije Shift. Podsjetili su kako je prvi Shift održan u Splitu prije više od 15 godina, kada je to bila mala startup konferencija sa stotinjak sudionika.
- Bilo je to vrlo intimno i ugodno iskustvo, no danas se mnogo toga promijenilo – Rekao je Brezak Brkan, naglasivši da se Shift razvio u jednu od najvećih developerskih konferencija u Europi, pa i u svijetu.
Osim što se održava u Zadru, program se proširio i na druga mjesta – u SAD-u, u Miamiju, te u Aziji, u Kuala Lumpuru. Organizatori su zahvalili sudionicima i zajednici koja godinama podupire konferenciju:
- Shift želimo učiniti platformom na kojoj možete pokazati svoje projekte, znanje i iskustvo te ih podijeliti s cijelim svijetom – rekao je Brezak Brkan.
Jelenić se potom zahvalio sponzorima partnerima koji podržavaju konferenciju: od globalnih kompanija poput Amazona, Netlifyja i Atlassiana, pa sve do domaćih uspješnih priča koje odavno nadilaze lokalne okvire, kao što su Sofascore, ReversingLabs i Infinum.
- Hvala svima koji ste s nama i koji omogućujete da se ova priča nastavi razvijati – rekao je Jelenić.
U fokusu Shifta ove godine bit će uloga umjetne inteligencije u modernoj komunikaciji između brendova i korisnika. Jelenić naglašava kako Shift i partneri žele promovirati razvoj AI rješenja koja su odgovorna i korisna, a ne zamjena za ljudski rad.
- Naša filozofija nije zamijeniti ljude – uvijek će postojati "human in the loop" – već ljudima dati svojevrsne supermoći – poručio je Jelenić.
Hanza Media je medijski pokrovitelj konferencije Infobip Shift 2025.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....