Kako izgleda postavljanje solarne elektrane? Koliko traje? Koliko ima dijelova? Odgovore na sva ova pitanja saznali smo iz prve ruke - na terenu.
Pridružili smo se timu za montažu Energije naturalis na dvodnevnooj ugradnji solarne elektrane na krov doma obitelji Zovko u Đurđevcu.
Monteri Igor, Petar i Ivor te električari Ivan i Nikola su vanjski suradnici za uslugu ugradnje solarne elektrane za Energiju naturalis, jednu od najbrže rastućih kompanija u Hrvatskoj.
Projekt od dva dana
Za njihov posao projekt je ključan jer navodi koliko se panela postavlja, poziciju na krovu, vrstu priključka struje...
- Kod obitelji Zovko postavljamo 17 panela, svaki od njih daje oko 370 W, što sve zajedno ispadne 6,3 kW kolika je moć solarne elektrane. Taman oko 6 kW se nalazi razlika između jednog i dva dana rada pri ugradnji. No, ovaj krov osim što ima veću elektranu ima i malo specifične krovne plohe. To znači da ne radimo jednu kocku ili crtu od 17 panela, što je jednostavnije. Ovdje imamo četiri plohe koje su se smjestile između dvije krovne kućice, na jednom bočnom krovu i velikom južnom krovu. Imamo puno više specifičnih mjerenja i krojenja šina te puno više planiranja samog posla i zato nam trebaju dva dana - objasnio nam je 34-godišnji montažer Igor Kranjec koji se posljednje dvije godine bavi postavljanjem solarnih elektrana.
Jedan solarni panel ima 1,7 četvornih metara, širok je 100 cm, a visok oko 180 cm. Sa 17 panela montažerski tim će prekriti 29 četvornih metara krova, što je otprilike površina 5x5 m.
Paneli su, kažu nam, uglavnom crne boje zbog toga što ona najbolje privlači sunčevu svjetlost, a građeni su od posebne vrste stakla koje je smješteno u čvrsti aluminijski okvir, koji je otporan na sve vremenske uvjete.
- Otkad radim za Energiju naturalis nisam još imao nikakvu reklamaciju jer tehnologija izrade dosta uznapredovala. Konstantno se prati tehnologija solarnih elektrana kako bi paneli koje postavljaju uvijek bili posljednjem standardu. Pri tome, Hrvatska nimalo ne zaostaje u kvaliteti fotonaponskih ćelija jer visoka tehnologija više nije rezervirana za bogate nacije - rekao nam je Kranjec koji se inače bavi visinskim poslovima, stoga mu strmi krovovi ne predstavljaju problem.
Vrsta krova je bitna
Za ugradnju je jedino bitno, kaže, da im ne pada kiša te da nisu snijeg i led jer se mora otvarati krov.
Kakvu ulogu krov ima pri postavljanju solarne elektrane, te mogu li se paneli postaviti na bilo kakvu krovnu površinu, zanimalo nas je.
- Paneli se mogu postavljati na većinu krovova, a jedino su upitni pokrovi koji sami po sebi nisu napravljeni da bi izdržali 25 godina, poput salonitnih ploča i leksan krovova. Zato na njih nema smisla postavljati panele, a isto je i s nadstrešnicama koje nemaju dobru statiku - dodaje Kranjec.
UZ POMOĆ SUNCA UŠTEDITE DO 4.000 KUNA NA RAČUNIMA ZA STRUJU! PROČITAJTE VIŠE NA NAŠEM SPECIJALU.
Želite li i vi u svojem kućanstvu smanjiti račune prelaskom na solarnu energiju, napravite računicu.
Energia naturalis je izradila kalkulator uz pomoć kojega možete sami izračunati snagu solarne elektrane potrebne za vaše kućanstvo te koliko novca ćete godišnje uštedjeti nakon ugradnje:
Planiranje, mjerenje i rezanje
Kranjec nam je otkrio i kako je točno izgledao prvi dan na terenu u Đurđevcu.
- Svaka montaža započinje prikupljanjem materijala u skladištu u Zagrebu. Nakon što dođemo na teren prvo razgovaramo s vlasnikom objekta i planiramo dvije stvari: točnu poziciju panela na krovu, jer ponekad vlasnik objekta ima neke sitne izmjene s obzirom na projekt te planiramo kako spojiti struju s krova u prvu kutiju s osiguračima u tom objektu. Tu moramo znati kako će kablovi proći kroz objekt te gdje ćemo postaviti sve što je potrebno za elektranu poput osigurača, invertera i drugog - opisuje Kranjec.
Potom se montažerski tim od troje ljudi dijeli na dva mini tima. Dva montažera idu na krov i počinu s montažom solarnih panela, a električar ide u kuću i počinje razvlačiti strujnu instalaciju u objektu.
- Na krovu se prvo stavljaju prihvatne kuke ili prihvatni vijci koji su direktna spona između krovnih greda i panela. Budući da je ovaj krov pokriven crijepom, koristimo kuke. One se montiraju ispod crijepa, a izlaze oko crijepa opet natrag gore, tako da mi možemo vratiti crijep na njegovo mjesto, a da mu ta kuka ne smeta te da voda nigdje ne curi. Najbitnije je da krov ostane identičan kakav je bio i prije. Potom se kroje i montiraju aluminijske šine, po širini jer kada poslije, na kraju, položimo panele na šinu, oni imaju posebne kopče koji spajaju panel na šinu, a ujedno su i distanceri kako bi to sve izgledalo uredno, s razmakom od 2 cm svugdje. No nakon što skrojimo i namontiramo šine, one se zatim moraju poravnati - nabraja Kranjec sve što su napravili prvog dana.
Postavljanje 17 panela
Kada su plohe poravnate, pristupaju montiranju optimizatora. To je bio dio posla s kojim su krenuli drugi dan.
- Kad ispod svakog panela postavimo optimizatore, male uređaje koji kontroliraju rad tog panela i šalju struju, moramo ih povezati, odnosno napraviti krovno kabliranje. Tek onda ide postavljanje panela. Za to vrijeme električar u kući cijelo vrijeme spaja i montira inverter i kutiju s prednaponskom zaštitom i ostalim osiguračima te sve to spaja na kućnu struju - ističe.
Početak je, priznaje, zapravo najkompliciraniji.
- Postavljanje samog panela je daleko najlakši dio posla jer samo ga stavite na šine i učvrstite s dvije posebne kopče i dva vijka. Najteži zadatak je postavljanje kuka na svakih 70 cm - naglašava Kranjec, iza kojeg je pedesetak postavljenih solarnih elektrana dosad.
Otkrio nam je i da je za elektranu od 6,3 kW uz 17 panela trebalo, okvirno, 50 kuka, 35 m aluminijske šine, tri vrste kabla te 30 m svakog od njih te 100 vijaka.
Posao za alpiniste
- Najčešće postavljamo solarne elektrane koje su oko 4 kW, a to je 10 do 15 panela i mahom ih postavljamo na kuće sjeverno i istočno od Zagreba, iako radimo na području cijele Hrvatske. Više elektrana postavljamo u manjim mjestima izvan metropola nego u centrima zato što su manja zasjenjenja koja utječu na efikasnost elektrane. Najmanja, pak, elektrana koju postavljamo je od 2,2 kW i ona se sastoji od 7 panela - rekao nam je Igor Kranjec kojeg neki možda znaju kao alpinista.
- Mnogi ljudi nas zovu alpinisti, iako smo mi zapravo visinski radnici, a alpinisti dolaze iz sporta. Iako nije potpuno krivo, jer ja sam, između ostalog, i alpinist već devet godina. Tako sam i krenuo u ovaj posao u kojem radim sve što je na visini i koriste se užeta, a ne skele ili opreme za dizanje - ističe Kranjec koji je bio među prvim alpinistima koji su po Zagrebu skidali opasne dimnjake sa zgrada nakon razornih potresa.
UZ POMOĆ SUNCA UŠTEDITE DO 4.000 KUNA NA RAČUNIMA ZA STRUJU! PROČITAJTE VIŠE NA NAŠEM SPECIJALU.
S obzirom na alpinizam, visina rizika je minimalna.
- Najizazovniji visinski posao koji sam ikada radio je bio na dimnjacima toplane. Zbilja je fora biti na 200 m iznad Zagreba - smije se Kranjec za kojeg je strah od visina nepoznat pojam.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Energije naturalis.