Prosječna proračunska transparentnost lokalnih jedinica u Hrvatskoj se popravlja iz godine u godinu pa tako za 2021. iznosi 4,5 od mogućih 5, no s druge strane 14 posto općina i gradova i dalje ne ispunjava zakonsku obavezu objave tri proračunska dokumenta, istaknuli su u ponedjeljak iz IJF-a.
Naime, Institut za javne financije (IJF) predstavio je na internetskoj konferenciji rezultate sedmog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih i regionalnih jedinica, pri čemu je transparentnost mjerena brojem objavljenih ključnih lokalnih proračunskih dokumenata, njih pet, na službenim mrežnim stranicama tih jedinica.
Najnovije je istraživanje provedeno u razdoblju od studenog 2020. do travnja ove godine, pri čemu se u dva navrata promatrala pravovremenost objave pet dokumenata - godišnje izvršenje proračuna za 2019. godinu, polugodišnje izvršenje proračuna za 2020. godinu, prijedlog proračuna za 2021., izglasani proračun za 2021. i proračun za građane za 2021. godinu. Razina transparentnosti tako se kretala od nule (nijedan objavljen dokument), do pet (objavljeni svi dokumenti).
Branko Stanić iz IJF-a istaknuo je da se prosječna proračunska transparentnost općina, gradova i županija iz godine u godinu popravlja pa je tako ove godine za svih 576 lokalnih jedinica u Hrvatskoj iznosila 4,5, dok je 2015. bila 1,8.
Pritom, u 2021. sve županije objavile su svih pet ključnih proračunskih dokumenata, dok je primjerice 2015. godine prosjek za županije iznosio 3,9.
77 posto gradova i 62 posto općina objavilo svih pet dokumenata
Općinama i gradovima je, pak, u najnovijem istraživanju prosjek transparentnosti 4,45, u odnosu na 1,67 u 2015. godini.
Prema rezultatima sedmog ciklusa istraživanja, 77 posto gradova i 62 posto općina objavilo je svih pet dokumenata. Nadalje, osam općina objavilo je četiri dokumenta više nego u prethodnom ciklusu, a posebno se istaknula općina Galovac iz Zadarske županije, koja u šest ciklusa nije objavila niti jedan dokument, dok ih je u sedmom objavila svih pet.
Ipak, unatoč trendovima poboljšanja, izvijestio je Stanić, tri općine u 2021. nisu objavile niti jedan ključni proračunski dokument, dok je pet općina i jedan grad objavilo samo jedan dokument.
Nadalje, čak 14 posto općina ne pridržava se Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama te ne objavljuju tri dokumenta koje su obavezni - godišnji izvještaj o izvršenju proračuna, polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna i izglasani proračun.
Također, upozorio je Stanić, 29 posto općina i gradova ne pridržava se preporuka Ministarstva financija o objavi dva dodatna dokumenta - prijedloga proračuna i proračunskog vodiča za građane.
Veća transparentnost omogućava kvalitetniju participaciju građana
Stanić je istaknuo da transparentniji proračuni utječu na veću odgovornost vlasti, s obzirom da ih građani mogu u većoj mjeri kontrolirati. Zbog te kontrole povećava se i povjerenje građana, a ta dvosmjerna komunikacija može dovesti i do manjih mogućnosti za koruptivne radnje.
Pritom je iznio i podatak da su 2020. godine županije, gradovi i općine na raspolaganju za trošenje su imali oko 30 milijardi kuna, što predstavlja petinu rashoda opće države.
Mihaela Bronić iz IJF-a napomenula je da puka objava pet dokumenata zaista ne znači i da su te jedinice apsolutno transparentne ili da je njihovo vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, već tek da ispunjavaju zakone i preporuke Ministarstva financija.
Marić: Dodatno jačati obveze primjene načela transparentnosti
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić je rekao da je Ministarstvu izuzetno važna transparentnost proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, jer je ona i najbolji "lijek" za bolju informiranost svih koji sudjeluju u proračunima, uključujući i građane.
Rekao je da će se i dalje poticati rad na transparentnosti proračuna, zbog čega se između ostalog krenulo i u proceduru izmjena Zakona o proračunu, koje bi trebale zaživjeti krajem ove godine.
Novim će odredbama, najavio je Marić, Ministarstvo dodatno ojačati obvezu primjene načela transparentnosti proračuna općina, gradova i županija, koje ih obvezuje da potpuno i pravovremeno objavljuju ključne dokumente proračunskog ciklusa.
Dodatno, po uzoru na objavu podataka o isplatama iz državnog proračuna, predložit će se da lokalne jedinice obvežu proračunske i izvanproračunske korisnike da javno objavljuju informacije o trošenju sredstava na svojim mrežnim stranicama.
Tako će se omogućiti svima koji su zainteresirani da lako, brzo i jednostavno dobiju informacije kako se troše sredstva iz javnih izvora, rekao je Marić.