Kad su američki birači u utorak izašli na međuizbore, nisu birali samo tko će preuzeti primat u Kongresu - u desecima lokalnih zajednica glasali su i o tome žele li u susjedstvu golemu bučnu halu punu servera koja troši struje kao omanji grad. Odgovor je bio gotovo jednoglasan: ne žele.
Prema analizi konzultantske kuće Redbud Consulting, birači su odobrili 38 lokalnih mjera koje ograničavaju gradnju podatkovnih centara u Kaliforniji, Illinoisu, Maineu, Ohiju, New Yorku i drugim saveznim državama. Jedina zajednica koja je glasala za novi centar bio je gradić Harwood u Sjevernoj Dakoti.
Demokrati su pritom osvojili oba doma Kongresa. CBS News projicira da će u Zastupničkom domu imati između 251 i 268 mjesta, a u Senatu najmanje 54, a na Aljasci i u Mississippiju glasovi se još broje. AI industriju najviše je zaboljela pobjeda demokratkinje Gine Hinojose nad teksaškim guvernerom Gregom Abbottom.
Hinojosa je u kampanji predlagala privremenu zabranu gradnje podatkovnih centara. Teksas je, kako je u izvješću napisao analitičar Dan Ives, "temelj AI izgradnje u SAD-u": tamo bi do 2030. trebalo proraditi 25 do 30 posto novih kapaciteta.
U Georgiji, trećem najvećem tržištu podatkovnih centara u zemlji, novoizabrana guvernerka Keisha Lance Bottoms najavila je da će odmah potpisati izvršnu uredbu o pauzi u gradnji.
Hoće li izbori usporiti gradnju 800 do 1000 planiranih američkih podatkovnih centara? Ives odgovara jednom rečenicom: "Odgovor je, po našem mišljenju, jasno DA."
Ni novac nije pomogao. Prema podacima organizacije Tech Influence Watch, koje prenosi Fortune, AI super PAC-ovi potrošili su 79 milijuna dolara na utrke za 68 mjesta u Kongresu. Najveći među njima, Leading the Future, financiraju Marc Andreessen, Ben Horowitz i predsjednik OpenAI-ja Greg Brockman. Fortune zaključuje: "AI novac nije bio dorastao demokratskom valu."
Što će se promijeniti u Washingtonu? Demokratski zastupnik Ted Lieu poručio je na konferenciji za medije: "Održat ćemo javna saslušanja o AI-ju. Donijet ćemo zakone, razumne zaštitne mjere."
Bijela kuća protiv saveznih država
Trumpova administracija zauzimala se da savezni zakoni nadjačaju zakone pojedinih država o AI-ju. Odvjetnička kuća Foley & Lardner u analizi za National Law Review procjenjuje da je to sada "znatno manje vjerojatno". No Trump i dalje ima pravo veta, a za većinu zakona u Senatu treba 60 glasova, pa velike promjene neće nastupiti preko noći.
I tu dolazimo do Europe. Wall Street Journal (WSJ) je izvijestio da je Dina Powell McCormick, koja u Meti vodi AI infrastrukturu, nakon izbora rekla da će gradnja u SAD-u postati teža te da tehnološke kompanije ozbiljnije razmatraju gradnju izvan Amerike.
Prema WSJ-u, Anthropic lokalne zabrane gradnje smatra velikim poslovnim rizikom i razvija projekte u inozemstvu. Konkretne države nisu spomenute, ali i površni poznavatelji geopolitičkih prilika lako će zaključiti da u svijetu postoje puno prijemčiviji regulatorni okviri za gradnju tako kontroverznih projekata nego što je to Europa.
Jer Stari kontinent nije neki prazan teren koji samo čeka američke servere. Upravo danas i sutra, 6. i 7. studenoga, više od stotinu udruga iz 15 europskih zemalja (uključujući i Hrvatsku) prosvjeduje u sklopu kampanje Stop Dirty Data Centres i traži moratorij na nove velike podatkovne centre, piše Euronews. A ulog je velik: prema analizi PwC-a, godišnja ulaganja u europske podatkovne centre narasla su s 12 milijardi eura 2020. na 25 do 26 milijardi ove godine.
"Rezultati međuizbora u SAD-u donose dodatnu neizvjesnost, ali još je prerano govoriti o konkretnim regulatornim promjenama", kaže za Jutarnji Damir Kecko, partner u Odjelu transakcija u PwC-u Hrvatska.
"Njihov utjecaj na Europu prije svega bi se mogao vidjeti kroz investicijske odluke velikih tehnoloških kompanija, uvjete financiranja i odabir lokacija za nove podatkovne centre. Kratkoročna volatilnost može se preliti i na europsko tržište, ali važno ju je odvojiti od dugoročnog trenda.
Potražnja za računalnom snagom i AI infrastrukturom i dalje je snažna. Naše istraživanje ‘Engineering & Construction Sector Outlook 2026‘ procjenjuje da bi izgradnja podatkovnih centara do 2050. građevinskom sektoru mogla donijeti 3,2 bilijuna dolara. Za Europu će zato biti ključno može li osigurati dovoljno energije, mrežnih kapaciteta i odgovarajuće uvjete za nova ulaganja. Drugim riječima, trenutačna reakcija tržišta više otvara pitanje gdje će se i kojom brzinom graditi novi kapaciteti nego što dovodi u pitanje dugoročni razvoj AI infrastrukture", zaključuje Kecko.
Prema mišljenju energetskog stručnjaka Igora Grozdanića, promjena će svakako biti.
"Činjenica jest da je cijeli sektor sada u velikom usponu, ali ono čega se ja bojim i što dolazi u Europu je ta megalomanija. Naime, nitko razuman nije protiv podatkovnih centara, ali pod uvjetom da su usklađeni s mogućnostima pojedinog tržišta. Data centri male i srednje veličine potrebni su Europi, čak i nužni, ali moramo paziti na sve faktore, od elektroenergetskog sustava do zaštite okoliša. Ne bi bilo dobro da projekti tog tipa i te veličine sada stanu.
S druge strane, teško će se realizirati oni megalomanski projekti. Jer treba uzeti u obzir da se samo na isporuku plinskih turbina za tako velika postrojenja čeka po dvije godine ili više, postoje duge liste čekanja", rekao nam je Grozdanić.
U Hrvatskoj sve po planu
Bruxelles ne planira popuštati ni u regulaciji. "Nećemo mijenjati provedbu naših digitalnih pravila", rekao je jedan dužnosnik Europske unije za AFP. Dodao je da očekuju "više prostora za suradnju s Kongresom" na temama poput AI-ja i kibernetičke sigurnosti.
A Hrvatska?
"Ono što je definitivno jest da se takve situacije iz Amerike uvijek na ovaj ili onaj način prelijevaju na Europu", kaže za Jutarnji Goran Đoreski, direktor Digital Realtyja za Hrvatsku i predsjednik Hrvatske udruge data centara. "Kako će se to dogoditi, tek ćemo vidjeti, nisam još radio detaljnu analizu situacije."
Naš najveći adut u ovoj situaciji svakako je projekt Pantheon u Topuskom: podatkovni centar snage 1 GW koji razvijaju Jako Andabak i američki institucionalni investitori, s najavljenom ukupnom vrijednošću većom od 50 milijardi eura. Voditelj projekta Mario Gudelj krajem listopada je rekao da je HOPS u srpnju prihvatio elaborat o priključenju i da potpisivanje ugovora očekuju u studenome.
Gradnja je planirana za 2027., a rad za 2029. Prije toga treba izmijeniti županijski prostorni plan i dobiti studiju utjecaja na okoliš.
"Projekt Pantheon ide dalje prema planu, tu nema nikakvih promjena", rekao nam je u petak Mario Gudelj, koji se osvrnuo i na stanje u SAD-u.
"Ono što subjektivno vidim jest da situacija koja se događa u Americi ne mora nužno imati posljedice po Europu. Treba imati u vidu da SAD ima više od 5000 podatkovnih centara, a Europa oko dva i pol puta manje, tako da u nekom srednjoročnom periodu ove promjene neće utjecati na trend potrebe podatkovnih centara u Europi. Dapače, jedino kako bi moglo utjecati jest da, ako se zatvore investicijski kanali u Americi, više investicija dođe u Europu", objašnjava Gudelj.
Hoće li stoga američki obrat Hrvatsku učiniti privlačnijom, zasad je teško ocijeniti jer pouzdanih analiza trenutačno nema. Pouzdano se, međutim, zna ovo: američki kapital već traži lokacije izvan SAD-a, ali s novcem se seli i otpor prema podatkovnim centrima…
"Investicije u data centre mogu biti važan novi impuls hrvatskom građevinskom i inženjerskom sektoru. One nisu značajne samo zbog vrijednosti građevinskih radova nego i zbog potražnje za sofisticiranim inženjerskim rješenjima, posebno u energetici, hlađenju, automatizaciji i upravljanju projektima. Za domaće kompanije to je prilika za pomak prema poslovima veće dodane vrijednosti, a dostupnost stručnih ljudi i energetske infrastrukture bit će ključna ograničenja", poručio je PwC-ov Damir Kecko.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....