U prezentaciji pod nazivom ‘Hrvatska energetika do 2040.: potražnja, resursi i realnost fosilne tranzicije‘ koju je održao na konferenciji Jutarnjeg lista ‘Hrvatska pred odlukama desetljeća‘ predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan sudionicima energetske konferencije Jutarnjeg izložio je, među ostalim, tijek suradnje AZU-a i kazahstanske kompanije KazMunayGas (KMG) na istraživanju nafte i plina na polju Shygys u Kazahstanu.
Podsjetio je da je AZU iskazala interes Kazahstanu za suradnju na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te da su prvi kontakti u tom smjeru uspostavljeni tijekom hrvatsko-kazahstanskog gospodarskog foruma u travnju 2025. Naveo je da su kazahstanski partneri AZU-u ponudili šest istražnih blokova, od kojih je Shygys ocijenjen najperspektivnijim.
- U bloku Shygys imamo dokazan naftni sustav unutar bloka. Imamo proizvodnju nafte i plina u susjednim blokovima, kao i protok naftovoda unutar bloka. Uz to, istražni prospekti sastoje se od više potencijalnih ležišta ugljikovodika koja se preklapaju te ih je moguće raskriti istom bušotinom – naveo je Krpan. Ukazao je i na činjenicu da Kazahstan raspolaže razvijenim transportnim naftnim sustavom koji omogućuje učinkovit izvoz nafte. Podsjetio je da Kazahstan raspolaže 12. najvećim rezervama nafte na svijetu, a među 20 je vodećih svjetskih zemalja po rezervama plina.
- Ulaganje Hrvatske u upstream projekte u Kazahstanu predstavlja strateški, dugoročni i odgovorni iskorak države prema jačanju energetske sigurnosti, međunarodne suradnje i ekonomske otpornosti – naglasio je predsjednik Uprave AZU-a. Od partnerstva s Kazahstanom, zaključio je Krpan, Hrvatska dobiva poziciju aktivnog međunarodnog energetskog partnera, dugoročnu energetsku sigurnost i diverzifikaciju dobavnih pravaca nafte i plina te pristup velikim dugoročnim rezervama nafte obujma 30 milijardi barela i plina u količinama od 2,4 do četiri bilijuna kubičnih metara.
Arktik i Venecuela
Govoreći o svjetskim tendencijama u proizvodnji i potrošnji nafte od 2015. do 2025., Krpan je, među ostalim, ukazao na trend povećanja i proizvodnje i potrošnje nafte započet 2019., koji traje do danas. Dodao je da istovrsne tendencije u spomenutom razdoblju pokazuje i svjetska proizvodnja i potrošnja plina.
Prešavši na aktualno pitanje teritorijalnog suvereniteta Grenlanda koje su pokrenule SAD, predsjednik Uprave AZU-a ocijenio je da su arktički resursi u središtu energetike i geopolitike.
- Arktik ima značajne neotkrivene zalihe ugljikovodika, odnosno oko 22 posto svjetskih konvencionalnih naftnih i plinskih resursa. Riječ je o 13 posto neotkrivenih rezervi nafte ili oko 90 milijardi barela te 30 posto neotkrivenih rezervi plina na Arktiku – naveo je Krpan. Kao drugi globalni geopolitičko-energetski fenomen današnjice naveo je Venecuelu koja, podsjetio je, ima najveće dokazane rezerve nafte u svijetu s oko 303 milijarde barela, što je oko 17 posto globalnih rezervi. Skrenuo je pozornost i na podatak da Venecuela raspolaže i s osmom najvećom rezervom prirodnog plina na svijetu, odnosno s oko 5,52 bilijuna kubičnih metara.
- U Venecueli prevladava teška do ekstra teška kisela nafta koja zahtijeva složene rafinerijske postupke – naznačio je predsjednik Uprave AZU-a.
Govoreći o proizvodnji nafte u Venezueli, Krpan je izrazio uvjerenje kako neće biti veće proizvodnje u toj državi dok je barel nafte na tržištu ispod 80 dolara zbog karakteristika venezuelanske nafte.
– Rezultati bušenja geotermalnih izvora kod Velike Gorice, Vinkovaca i Osijeka raduju, imamo stopostotnu uspješnost i sve to dokazuje da znamo što radimo – ustvrdio je predsjednik AZU-a.
Najavio je kako će ugovor AZU-a i KazMunayGasa o strateškom partnerstvu za polje Shygys biti potpisan već u veljači ove godine.
– Imamo sve elemente za uspjeh u istraživanju i eksploataciji nafte i plina u Kazahstanu – ocijenio je Krpan.
Godina bušenja
U osvrtu na istraživanje ugljikovodika u našoj zemlji Krpan je, među ostalim, iznio podatke o potpisanim ugovorima o istraživanjima i eksploatacijama, prijavljenim komercijalnim otkrićima i započetim eksploatacijama na domaćim istražno-eksploatacijskim poljima od 2016. do 2025. Prema podacima AZU-a, u 2016. sklopljeno je pet ugovora o istraživanju i eksploataciji, prijavljena su četiri komercijalna otkrića te je na dva polja počela eksploatacija. U 2020. sklopljena su četiri ugovora, prijavljeno je devet komercijalnih otkrića i formirana su četiri nova eksploatacijska polja. Pretprošla godina bila je godina bušenja, kada je proradilo devet istražnih bušotina i sve su dale pozitivne rezultate. U 2025. ponuđena su tri istražna prostora, dodijeljene tri dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu i sklopljena tri ugovora.
- Hrvatska se, poput mnogih zrelih energetskih regija, suočava s prirodnim padom proizvodnje nafte i plina zbog iscrpljivanja postojećih ležišta – istaknuo je Krpan.
Govoreći o dosezima istražnih geotermalnih aktivnosti u Hrvatskoj, predsjednik Uprave AZU-a ocijenio je ključnim postignućima u prošloj godini uspješno testirana istražna geotermalna polja kod Velike Gorice, Osijeka i Vinkovaca.
- Potvrđena su geotermalna ležišta s temperaturama iznad 100 Celzijevih stupnjeva i komercijalnim dotokom. Time je stvorena snažna osnova za daljnji razvoj toplinskog sustava i primjenu u poljoprivredi – ustvrdio je Krpan. Za tekuću godinu ključnim projektom geotermi označio je istraživanja kod Zaprešića. Buduća uporaba geotermalne vode, naznačio je prvi čovjek AZU-a, ovisi o prilagodbi sustava centralnog grijanja ili o alternativnim primjenama, primjerice u poljoprivredi.
- Za korištenje geotermalne energije u toplinarstvu potrebne su dvije bušotine, proizvodna za dobivanje geotermalne vode i utisna za povrat ohlađene vode, uz nužnu prilagodbu i modernizaciju sustava grijanja – upozorio je Krpan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....