Na hrvatsko-slovenskom forumu “Tržišta kapitala 2026. - kako ojačati financijsku moć Europe i regije?” posebna pažnja posvećena je Kini, zemlji koja u tehnološkom razvoju puše za vratom SAD-u, a ozbiljne izazove donosi i Europskoj uniji čiji vanjskotrgovinski deficit s tom zemljom premašuje milijardu eura dnevno.
UŽIVO ‘Bogati smo, imamo taj novac, imamo i iskustvo. Međutim, nedostaje nam jedna važna stvar...‘
Zorana Baković, stručnjakinja za Kinu i dugogodišnja izvjestiteljica s Dalekog istoka za Delo, objasnila je da je velika zabluda da je Kina komunistička zemlja koja “izgleda kao Sjeverna Koreja”.
Iako zemlju vodi Komunistička partija, prostor slobode je velik, posebno u segmentu gospodarstva i financija. Konkurencija je nemilosrdna, kompanije vrlo brzo nastaju i propadaju, u prosjeku nakon dvije i pol godine.
- Oštro je i regionalno natjecanje jer svaka regija želi imati tvornicu u onom segmentu koji je trenutno lukrativan. Autoindustrija je sada u problemu jer je pitanje koliko proizvodnje sama Kina može izdržati, a to postaje problem i za cijeli svijet - istaknula je Zorana Baković.
Upozorila je na to da svjetske kompanije često dođu s pretpostavkom da će njihov način poslovanja jednako dobro funkcionirati u Kini, ali brzo se pokaže da stvari nisu tako jednostavne.
- Već zbog toga što imaju plan, onaj pisani do 2035., a nepisani do 2049. i jasno se zna što treba postići pa se po tom planu ponaša i velik dio gospodarstva. Strana kompanija koja uđe u Kinu, osobito u one niše koje su vrlo važne, baš i ne može biti ravnopravna na tržištu, dok će s druge strane zemlja subvencionirati tehnološki razvoj domaće tvrtke poput BYD-a - rekla je dugogodišnja izvjestiteljica s Dalekog istoka za Delo i dodala da je samo prošle godine u istraživanje i razvoj Kina usmjerila blizu 600 milijardi dolara.
Vanjskotrgovinski deficit Europske unije s Kinom iznosi 406 milijardi eura, odnosno više od jedne milijarde dnevno.
Prisjetila se da su ranije europske kompanije ulazile na kinesko tržište s mišlju da su značajno brže u razvoju inovacija pa ih Kina neće doseći, no ta je zemlja još prije 40 godina jasno dala do znanja kako je njezin plan najprije uvoziti tehnologiju, onda ju kopirati i na kraju je samostalno razvijati.
Danas je u tijeku posljednja faza, ali je razvoj visoke tehnologije dijelom ograničen izrazitom korupcijom u vojsci koja povlaštene informacije prodaje konkurenciji.
Unatoč tako velikom deficitu, Kina je i dalje ovisna o kupnji vrlo važnih europskih proizvoda vezanih, između ostalog, uz proizvodnju čipova, avionsku i farmaceutsku industriju. Osim toga, ni razvoj gospodarstva u toj dalekoistočnoj zemlji nije toliko spektakularan.
- Kineska ekonomija izgleda kao slovo K: visoka tehnologija i umjetna inteligencija (AI) idu naglo gore, dok tradicionalna industrija ide nizbrdo. U ovom visokotehnološkom dijelu radi relativno mali broj ljudi - izdvojila je.
Dodala je da je Kina impresivna i fascinantna zemlja, ali njezinu moć ne treba preuveličavati. Uspjesi su veliki, ali oni nisu takvi da nas ugrožavaju. Ona je i dalje bitan i potencijalan partner Europske unije. Osobito zemlje manjih ekonomija, poput naše, u Kini mogu pronaći važne partnere - zaključila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....