Ključevi su na strani poticanja ponude

Nakon što je Europska središnja banka podigla kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, s 2,00% na 2,25%, postavlja se pitanje što će se događati s kamatnim stopama na depozite i kredite i kako će to utjecati na gospodarstvo.

Iako određene pomake kamatnih stopa ne možemo isključiti, prilično sam sigurna da pomaci neće biti ni veliki ni trajni. Druge stvari su ključne za nastavak gospodarskoga rasta - otklanjanje ograničenja na strani ponude.

Kao prvo, već nekoliko godina primjećujemo stabilnu i snažnu potražnju za kreditima. To se podjednako odnosi na stanovništvo i poduzeća. Prema podacima za travanj, krediti kućanstvima rasli su po stopi od 12,2% na godišnjoj razini, a poduzećima po stopi od 10,0%. Potražnja, naravno, ovisi i o kamatnim stopama. Međutim, kada su njihove promjene male, onda uzroke promjena treba tražiti drugdje - u ovom slučaju, u samoj gospodarskoj aktivnosti. Gospodarska aktivnost u ovom trenutku ne ovisi bitno o kamatnim stopama, nego o poduzetničkim investicijama u nove tehnologije i proizvode koji podižu produktivnost i ukupnu ponudu - proizvodnju.

Drugi razlog zbog kojega male promjene kamatnih stopa nemaju veliku važnost u ovom trenutku je inflacija i relativno niska zaduženost svih sektora domaćega gospodarstva. Prvu fazu cjenovnog šoka nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca već smo prošli, i ona nije bila nalik šoku iz 2021. - 2022.: nema značajnog prijenosa na cijene hrane i električne energije. S druge strane, rast plaća, cijena i dobiti služi kao amortizer tereta realne zaduženosti koja nije značajno povećana. To se vidi u povijesno najnižim omjerima loših kredita koji ne odbacuju prihode. Oni se, ukupno, kreću oko 3,3%, ako iz izračuna izuzmemo državu, a karakteristično je da su se omjeri za kredite kućanstvima i poduzećima gotovo izjednačili.

Prema našim procjenama, aktualni inflacijski vrhunac izazvan rastom cijena fosilnih energenata mogao bi relativno brzo proći. Već tijekom ovoga ljeta, tako da niti inflacija, niti kamatne stope neće biti među ključnim faktorima koje će odrediti nastavak gospodarskoga rasta prema kraju ove i naredne godine. Odlučujući faktori nalaze se na strani rasta ponude.

To možemo ilustrirati jednim aktualnim primjerom jer je rast cijena nekretnina proteklih mjeseci bio u fokusu javnosti. Naša nedavna analiza tržišta stambenih nekretnina pokazala je latentno snažnu potražnju za nekretninama. No kretanje cijena ne možemo objasniti samo jednom stranom tržišta; cijene su uvijek određene srazom ponude i potražnje. Na strani ponude vidimo da izdavanje građevinskih dozvola, koje prethodi izgradnji novih nekretnina, još zaostaje za vrhuncem iz 2008. godine. Kada se promatraju stvarno sagrađene nove nekretnine, zaostatak je još i veći.

Prema tome, pravo pitanje nije zašto ljudi i dalje traže nekretnine iako su relativno skuplje nego primjerice 2021. Kada pored cijena nekretnina uzmemo u obzir rast plaća i nisku razinu kamatnih stopa, realna kupovna moć iskazana u nekretninama danas jest manja nego pred pet godina, kada su nekretnine bile realno povoljnije za kupnju, ali je i dalje znatno veća nego 2008. To, ujedno, objašnjava zašto se velika većina stambenih kredita i dalje uredno vraća. Tome doprinose i makrobonitetne mjere HNB-a koje pomažu upravljanju rizicima jer ograničavaju visinu kredita u odnosu na kolateral i dohodak dužnika.

Pravo je pitanje, dakle, zašto se u Hrvatskoj ne gradi više novih nekretnina. To nas dovodi do pitanja ograničenja tržišta rada, primjene novih tehnologija i organizacijskih modela u građevinarstvu, usmjerenosti resursa toga sektora na javne projekte, te na pitanja privatnih investicija u nekretnine, prostornog planiranja, širenja infrastrukture i, općenito, administrativne efikasnosti.

Spomenuti primjer jednog sektora koji je iznimno važan, jer građevinarstvo obuhvaća gotovo 8% dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva, ima širu važnost. Općenito se postavlja pitanje kako potaknuti cjelokupnu ponudu.

No, što je ponuda? Ponuda ovisi o poduzetničkim idejama i nastojanjima – spremnosti na preuzimanje rizika - o uvođenju novih tehnologija, sposobnosti za smišljanje novih i poboljšanje postojećih proizvoda i usluga, inovacijama i ulaganjima u istraživanja i razvoj. Ukratko, ona zavisi o poduzetničkim investicijama. Da bi se privatne investicije realizirale bržim tempom trebamo otklanjati naše tradicionalne boljke koje smo puno puta isticali: pravna predvidivost uvijek traži kvalitetnu regulativu, dobro organizirane i pravedne sudove i, nadasve, efikasne administrativne postupke. Uloga vlasti na svim razinama važna je i u pogledu pravovre menog širenja svih oblika infrastruktura te javnog zdravstva, obrazovanja i sigurnosti koji su sposobni odgovoriti na izazove novog vremena. U vremenu smo u kojemu se sve, pa i infrastrukturne tehnologije, mijenja brzinom većom od one na koju smo navikli.

Banke su dokazale da stoje iza hrvatskih poduzetnika. Naša likvidnost, kapitalna adekvatnost i dokazana sposobnost za balansiranje rizika i dalje pozicioniraju hrvatske banke u sam europski vrh, a kreditna dinamika je na zavidnoj razini. Zbog toga već nekoliko godina imamo situaciju kakvu do pred 10 ili 20 godina nismo mogli ni zamisliti - naše kamatne stope za građane i poduzeća u prosjeku su povoljnije nego u jednoj Njemačkoj. I to je dokaz da banke nisu prepreka nego podignuta rampa.

Razvojna ograničenja u ovom se trenutku nalaze izvan bankarskog sektora. Banke su tu - spremne pomoći u njihovom otklanjanju.