Ako inflacijski šok, uzrokovan iranskim ratom, izmakne kontroli, Europska središnja banka (ESB) je spremna povećati kamatne stope već u travnju, rekla je predsjednica ESB-a Christine Lagarde na konferenciji u Frankfurtu. "Spremni smo, ako bude potrebe, unijeti promjene u našu politiku na bilo kojem sastanku", rekla je. Kako navodi FT, naglasila je da je "prerano" za donošenje bilo kakve odluke jer još uvijek treba "procijeniti prirodu, veličinu i trajnost" očekivanog porasta inflacije kao rezultat viših cijena energije. Ipak, svako prekoračenje ciljane inflacije od dva posto, "bezuvjetan" cilj za središnju banku u srednjem roku, opravdat će "odmjerenu prilagodbu politike". Ulagači su značajno promijenili svoja očekivanja u pogledu kamatnih stopa u eurozoni od početka američkih i izraelskih napada na Iran i sada uračunavaju povećanje ključne kamatne stope do kraja godine barem dva puta po četvrtinu postotnog boda. Prije rata, očekivanja su bila da neće biti promjene ili da će kamatne stope biti niže.
Geopolitičke napetosti sve snažnije utječu na ekonomiju: ESB podignula prognozu inflacije!
Središnji bankari, rekla je Lagarde, "ne mogu sniziti cijene energije", već se moraju usredotočiti na prelijevanje na "široku" inflaciju i "sekundarne učinke putem plaća i inflacijskih očekivanja". U usporedbi s posljednjim velikim energetskim šokom početkom 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu, ocjenjuje da se porast cijena, poremećaji u opskrbi i širi rizici prelijevanja zasad čine manjima. Uz to, makroekonomske okolnosti sada su povoljnije nego prije četiri godine, kada je rasla potražnja nakon zatvaranja zbog covida-19, uz poremećaje u lancima opskrbe i nedostatak radne snage. Tada je godišnja inflacija porasla na gotovo 11 posto, a trošak zaduživanja u godinu dana skočio je iz negativnog područja na 4 posto.
ESB je prošlog je tjedna objavio revidirane projekcije prema kojima očekuje višu inflaciju i sporiji rast BDP-a, a uključuju i vrlo pesimistični scenarij. Isto je učinio i HNB za Hrvatsku.
Još prije nekoliko tjedana analitičari su bili dosta umjereni u pogledu prognoza, ali sada su pesimistični scenariji sve više u optjecaju. Kućanstva, tvrtke i investitori, upozoravaju, trebaju se pripremiti za globalnu stagflaciju u stilu 1970-ih, odnosno visoku inflaciju u kombinaciji s niskim rastom i povećanom nezaposlenošću. Eurozona se u ožujku suočila s naglim usporavanjem gospodarske aktivnosti privatnog sektora i sve je više podataka koji upućuje na snažan utjecaj sukoba s Iranom na globalno gospodarstvo.
Prema preliminarnom indeksu menadžera nabave (PMI) tvrtke S&P Global, aktivnost u eurozoni skliznula je na 50,5 bodova, nakon 51,9 u veljači. Analitičari koje je anketirao Reuters očekivali su blaži pad, na 51,0, dok razina od 50 bodova predstavlja granicu između rasta i kontrakcije. "Preliminarni PMI za eurozonu pali alarm za stagflaciju jer rat na Bliskom istoku snažno podiže cijene, dok istodobno guši gospodarski rast", upozorio je Chris Williamson, glavni ekonomist S&P Global Market Intelligencea. Dodao je da troškovi poslovanja rastu najbržim tempom u više od tri godine zbog skoka cijena energije i poremećaja u opskrbnim lancima. "Kašnjenja u isporukama dosegnula su najvišu razinu od sredine 2022., ponajviše zbog problema u transportu", istaknuo je Williamson. Istraživanje također pokazuje da su kompanije u eurozoni u ožujku blago smanjile zapošljavanje te snizile očekivanja proizvodnje za ostatak godine, što dodatno potvrđuje pogoršanje poslovnog sentimenta.
Inflacija u Hrvatskoj još ubrzala, Švaljek otkrila što nas čeka zbog rata na Bliskom istoku
"Podaci iz PMI ankete upućuju na to da bi inflacija mogla ubrzati prema tri posto, uz daljnji rast troškova koji će se preliti na potrošačke cijene u narednim mjesecima", upozorio je Williamson, dodajući da ESB "više nije u povoljnoj poziciji kada je riječ o ravnoteži između rasta i inflacije". Stagflacija stavlja središnje banke pred vrlo težak izbor: podizanje kamatnih stopa može obuzdati inflaciju, ali i dodatno zakočiti rast i zapošljavanje, dok njihovo snižavanje može potaknuti gospodarstvo, ali i dodatno ubrzati inflaciju.
Sličnu ocjenu dao je i Raphael Brun-Aguerre iz J.P. Morgana, istaknuvši da energetski šok već sada ima vidljiv utjecaj na gospodarstvo eurozone. "Istraživanje ukazuje na snažan kratkoročni inflacijski pritisak zbog rasta cijena energije koji bi se mogao preliti i na temeljnu inflaciju. Taj šok već pogađa profitabilnost poduzeća, slabi potražnju i ukupnu proizvodnju, a poslovni optimizam znatno je narušen", naveo je u analizi.
"Bojim se da mnoga kućanstva, tvrtke i investitori možda podcjenjuju opseg i brzinu onoga što dolazi", komentira Nigel Green iz financijsko savjetničke kompanije deVere Group. "Cijene energije naglo rastu, a to izravno utječe na svaki dio gospodarstva. Kućanstva, tvrtke i investitori, svi su izloženi." Široko rasprostranjeni inflacijski impuls potaknut energijom, dodaje, povećat će troškove prijevoza, hrane, proizvodnje i svakodnevnih potrepština. "Kućanstva bi trebala očekivati ponovni porast računa. Tvrtke bi trebale očekivati pritisak na marže."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....