Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih.
Filipa Hrena (24) vršnjaci neće, ili će to biti vrlo rijetko, viđati u noćnim izlascima, niti će jutrima s društvom ispijati kave liječeći mamurluk. Mobitel mu ne služi za skrolanje po društvenim mrežama ili gejming, mišiće ne njeguje u teretani. Ne samo da za sve to nema vremena, nego ga niti ne zanima.
U ranojutarnje sate, kad se pripadnici njegove generacije Z spremaju na počinak, bilo nakon izlaska ili druženja s ekranom, Filip se budi i bez budilice; pred njim je novi, uobičajeni radni dan, koji provodi između obiteljskog restorana koji vodi i više hektara vinograda kvalitetnih sorti grožđa koje će pretvoriti u najfinija vina. Mobitel mu služi za poslovne dogovore, digitalizacija za učinkovitost, a teretana Filipu, nakon svih fizičkih izazova u danu, ne treba.
I psihički je Filip savršeno. Zadnje su mu tri godine, otkad je otvorio svoj OPG Filip Hren, misli neprestano okupirane vinarstvom. A to se vidi i po rezultatima - proizvodnja mu je svake godine rasla za sto posto i s 8000 boca vina, koliko ih je u svom podrumu proizveo prve godine, dogurao je do 18.000. Sorte su graševina, rajnski rizling, sauvignon bijeli, muškat, cabernet sauvignon i merlot. Na 3,5 hektara obiteljskog zemljišta ima 18,5 tisuća čokota.
Ima 25 godina, 7 hektara i životinje: ‘Sve je počelo kada sam zaradio prvu plaću i kupio Neru‘
"Vinograd raste na tlu sastavljenom od praškaste ilovače, bogatom hranjivim tvarima, što ga čini idealnim za uzgoj vinove loze. Sve sorte grožđa pažljivo su odabrane i prilagođene klimi i tlu", kaže Filip Hren za Jutarnji.
Osim vina, ima i manji nasad uljnih tikvi te cvijeća, božura. Dosad je vino iz svojeg podruma uglavnom, 80 posto, plasirao u obiteljski restoran jer gosti su ga prigrlili, a Filip, koji restoran i vodi, pomno bira koje se vino najbolje sljubljuje s gastro delicijom na tanjuru. Vinskim podrumom i restoranom Filip Hren na dobrom je putu zaokruživanja eno-gastro ponude zagorskog turizma.
Dok sjedimo ispred vinskog podruma u prizemlju objekta na tri kata, gdje Filip već ovoga ljeta kani otvoriti kušaonicu i još jedan restoran, prijatelj mu iz školskih dana, a danas i uposlenik, Hrvoje Pelesk, u vinogradu preko puta provjerava je li sve kako treba i biti.
Od cijele svoje obitelji samo je Filip u poljoprivredi. Svi ostali su se skrasili u građevinskom biznisu, kojim se Hrenovi bave 30 godina. Tvrtku su otvorili Filipov otac, Mladen Hren, i njegov brat, Ivan Hren, ukupno imaju šestero djece, četvero ih je u građevinarstvu, sestrična mu još studira, a Filip je, predzadnji od njih šestero, skrenuo s tog, utabanog puta. A mogao je komotno, umjesto poljoprivrede u silaznoj putanji, izabrati građevinu u rapidno uzlaznoj.
Kad vidimo gdje Filip provodi dane, ako i jest fizički naporno, raj je za dušu. Uokolo njegova vinskog podruma, Vinarije Hren vina u Podgorju Bistričkom kod Marije Bistrice, prostiru se zagorski bregi, proljeće ih je odjenulo u najljepšu nijansu zelene. A upravo je takvo radno okružje Filip uvijek zamišljao.
"Nisam imao ideju što bih volio raditi, znao sam samo da ne želim radno vrijeme provoditi u zatvorenom prostoru. Još u osnovnoj školi radije sam provodio vrijeme u vinogradu s 350 čokota koji smo tada imali pa kad mi je, taman prije upisa u srednju školu, tata rekao da ima priliku kupiti veći vinograd, 6500 čokota na 1,2 hektara, u glavi sam odmah vidio prirodu i slobodu. Rekao sam mu: ‘Kupi, ja ću se baviti njime‘, i upisao sam srednju poljoprivrednu školu, poslije i studij vinarstva na riječkom veleučilištu, koji sam završio prošle godine."
Kako je studirao u porečkoj podružnici veleučilišta, imao je, kaže, zorne primjere kako vlastitom poljoprivrednom proizvodnjom i restoranom zaokružiti priču. Pritom je i Zagorje kvalitetom vina daleko odmaknulo od floskule o "zagorskom kiselišu".
"Usudio bih se reći da je to promijenjeno još unazad jednog desetljeća. Ulazimo, siguran sam, u vrijeme kad će zagorska vina biti među najkvalitetnijima u Hrvatskoj."
Kapacitet Filipova vinskog podruma je 30.000 boca. Putem poticaja za mlade poljoprivrednike namjerava posaditi još 4000 čokota, ali i opskrbiti svoje gospodarstvo modernom i kvalitetnom mehanizacijom, "s naglaskom na pametnu i preciznu poljoprivredu koja nadasve umanjuje troškove proizvodnje i pospješuje proizvodni proces".
Želi se širiti, ali do određene granice:
"Nikada ne bih birao kvantitetu nauštrb kvalitete. Radije bih imao 10.000 boca vina, ali da bude vrhunsko, nego 100.000 prosječnog. Želim stajati iza svake boce, imati kontrolu nad svakom kapi. Plan mi je, jasno, jačanje konkurentnosti."
Prije nego što je Filip otvorio OPG i počeo se baviti vinogradarstvom i vinarstvom, obiteljski je lokal bio pivnica, da bi, nakon što su se njegova vina pokazala itekako traženima među gostima i nakon što ih je odlučio upariti s reprezentativnim tanjurima, Punkt House danas bio restoran u koji se dolazi iz cijele Krapinsko-zagorske, ali i okolnih županija.
Iako su i Filip Hren i njegov OPG još uvijek jako mladi, volja i upornost u kombinaciji s aktualnim znanjem i stjecanjem novih znanja daju Filipu, rekli bismo, velike šanse da ne požali što se ikad odlučio baviti poljoprivredom. Osobito to neće kad jednoga dana, kako planira, podrum i restoran iz Podgorja Bistričkog preseli u kuriju u Mariji Bistrici.
Kad netko s 24 godine vodi poljoprivredni posao kakav vodi Filip i ima ambicije poput njegovih, ne čudi da nema vremena ni volje za noćnim izlascima i da ljeti na godišnjem nije bio četiri godine.
Ipak, sretan je:
"Budući da poljoprivreda prvenstveno dobro utječe na fizičko zdravlje i mentalnu aktivnost, savršen je alat za osobni razvoj, pruža slobodu i kreativnost, a kad se još od toga može pristojno živjeti, nema boljeg osjećaja i zadovoljstva."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....