U nastavku donosimo:
- kako se aktivnosti Hezbolaha premještaju iz Bliskog istoka u Latinsku Ameriku, s naglaskom na kolumbijski kokainski koridor
- ulogu kolumbijskih i venezuelanskih čvorišta u logistici, financijama i zaštitnim mrežama koje prate krijumčarenje
- presjek istraga DEA i kolumbijske policije koje su razotkrile veze s kartelima i pranjem novca
- kronologiju transformacije od logističke podrške do transnacionalnog kriminala uz oslonac na dijasporu
- što suradnja s frakcijama FARC-a znači za opskrbu, obuku i tokove oružja
Nakon višemjesečnih izraelskih udara na Gazu, nije bilo moguće da teroristička organizacija Hezbolah ostane na čvrstim nogama. U potpunosti je uništen dio zapovjednih struktura, operativnih mreža i velik dio vojnog arsenala. No ono što se sada događa jest da zapadne sigurnosne službe bilježe naglo jačanje njegovih kriminalnih aktivnosti u Latinskoj Americi. Posebno u Kolumbiji, gdje Hezbolah već desetljećima sudjeluje u međunarodnoj trgovini kokainom. I upravo se taj kanal sada nameće kao jedan od rijetkih načina brzog prikupljanja gotovine potrebne za obnovu, regrutaciju i ponovno naoružavanje.
Prema procjenama američkih istražitelja, donosi OilPrice, Hezbolah je još prije desetak godina godišnje zarađivao najmanje 400 milijuna dolara od trgovine narkoticima, a aktualni pritisak na organizaciju nakon rata na Bliskom istoku dodatno pojačava njezinu ovisnost o tom izvoru prihoda. Kokain, za razliku od državnih donacija ili formalnih financijskih tokova, omogućuje brzo stvaranje velikih količina novca izvan dosega sankcija.
Od logistike do transnacionalnog kriminala
Veze Hezbolaha s Latinskom Amerikom sežu u 1980-e, kada je organizacija počela graditi mreže unutar libanonske dijaspore u regiji. No početkom 2000-ih te su se mreže transformirale u punokrvnu transnacionalnu kriminalnu infrastrukturu. To su potvrdile i istrage američke Agencije za suzbijanje droga (DEA) i kolumbijske policije u sklopu operacije Titan iz 2004. godine, koje su razotkrile izravnu ulogu Hezbolahovih operativaca u međunarodnoj trgovini kokainom i pranju novca. Operacija Titan bila je dio šireg projekta Cassandra, kojim je DEA mapirala veze između Hezbolaha i globalnih kriminalnih sindikata. Istrage su pokazale da je Hezbolah sudjelovao u krijumčarenju kokaina koji je posredovala kolumbijska kriminalna organizacija Oficina de Envigado, nasljednica Medellínskog kartela Pabla Escobara.
U zamjenu za narkotike, Hezbolah je ilegalnim oružanim skupinama u Kolumbiji osiguravao oružje, logistiku i kanale za pranje novca, često koristeći dijelove libanonske dijaspore kao financijsku infrastrukturu.
FARC kao ključni dobavljač
Središnje mjesto u toj mreži zauzimala je suradnja s Revolucionarnim oružanim snagama Kolumbije (FARC). Iako su obje organizacije dijelile antiameričku i antiimperijalističku retoriku, njihov odnos bio je prvenstveno poslovan. FARC je Hezbolah opskrbljivao kokainom, dok je zauzvrat dobivao oružje, vojnu obuku i pristup međunarodnim kanalima za pranje novca. Takva suradnja dodatno je destabilizirala Kolumbiju, produbljujući nasilje u regijama ključnima za proizvodnju i krijumčarenje droge te slabeći ionako krhke državne institucije.
Venezuela kao regionalno čvorište
Nakon što je DEA 2016. godine pojačala pritisak na Hezbolahove mreže u južnom dijelu Južne Amerike, organizacija je dodatno usmjerila aktivnosti prema Kolumbiji i Venezueli. Caracas se pritom postupno profilirao kao ključno logističko i financijsko središte, osobito nakon što su američke sankcije i gospodarski kolaps gurnuli venezuelansku vlast u čvršći savez s Iranom, glavnim pokroviteljem Hezbolaha.
Kako je nedavno pisao Financial Times, jačanje veza između Caracasa i Teherana stvorilo je prostor za dublje ukorjenjivanje Hezbolahovih mreža u venezuelanskim državnim strukturama i kriminalnim tokovima u regiji. FT upozorava da se Venezuela u tom kontekstu razvila u ključno logističko i financijsko uporište iranskih saveznika u Latinskoj Americi.
Zapadne sigurnosne službe navode da je Hezbolah u Venezueli izgradio snažne veze s dijelovima vlasti, ali i s libanonskom i sirijskom dijasporom uz karipsku obalu. U izvješćima se spominje i uspostava kampova za obuku, što je dodatno olakšalo širenje mreža prema susjednoj Kolumbiji, najvećem svjetskom proizvođaču kokaina.
Mirovni proces koji je otvorio prostor kriminalu
Mirovni sporazum između kolumbijske vlade i FARC-a, potpisan 2016., paradoksalno je otvorio dodatni prostor za djelovanje Hezbolaha. Dok se dio gerilaca razoružavao, brojne disidentske frakcije odbile su sporazum i nastavile se oslanjati na ilegalne ekonomije. Hezbolah je tu situaciju iskoristio za jačanje veza s tim skupinama, osiguravajući stabilan dotok kokaina u zamjenu za oružje i financijsku podršku.
Do 2019. disidentske frakcije FARC-a, financirane prihodima od trgovine drogom, znatno su povećale broj boraca i razinu naoružanja. Dio tih skupina čak je ušao u oružane sukobe s venezuelanskom vojskom u pograničnim područjima, koristeći vojnu opremu i gerilsku taktiku koje su nadmašile sposobnosti državnih snaga.
Sigurnosne implikacije danas
Kolumbijske vlasti potvrdile su da su 2021. spriječile pokušaje atentata na izraelske i američke državljane na svom teritoriju, a za koje se sumnjalo da iza njih stoji Hezbolah. Sumnje o njegovoj umiješanosti pojavile su se i nakon ubojstva paragvajskog tužitelja za organizirani kriminal Marcela Peccija 2022. godine na karipskoj obali Kolumbije. U tom kontekstu, The Guardian je upozorio da isprepletenost državnih struktura, narkokartela i paravojnih skupina u regiji stvara “sivu zonu” u kojoj organizacije poput Hezbolaha mogu djelovati izvan Bliskog istoka, s ozbiljnim dugoročnim sigurnosnim posljedicama za SAD i njegove saveznike.
Prema procjenama, u Kolumbiji danas djeluje gotovo 22.000 pripadnika ilegalnih oružanih skupina, oko 45 posto više nego 2022. godine, a nagli rast nasilja izravno se povezuje s eksplozijom proizvodnje kokaina.
Nakon izraelskih udara koji su ozbiljno oslabili njegove vojne kapacitete, Hezbolah se suočava s ključnim izazovom: kako brzo obnoviti snagu bez potpunog oslanjanja na Iran. Odgovor se sve jasnije nazire u Latinskoj Americi – u kokainu, oružju i kriminalnim savezima koji omogućuju brz povrat novca i moći, ali istodobno dodatno destabiliziraju Kolumbiju i širu regiju sjevernih Anda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....