Post: ‘Amerikanci već traže ciljeve u Iranu‘; Svi se pitaju zašto arapske države upadljivo šute: ‘Ranije bi likovali...‘

Iranski režim, pritisnut snažnim prosvjedima i prijetnjama Bijele kuće o intervenciji na strani prosvjednika, poručio je da će se, napadnu li ih Sjedinjene Države, oni osvetiti udarom na američke ciljeve u regiji. Iran ne može dosegnuti američko kopno, no u njegovu okruženju niz je američkih baza čiji su domaćini susjedne arapske zemlje.

Za iranski režim još su svježi udarci koje su američki zrakoplovi nanijeli nizu nuklearnih ciljeva u napadima izvedenima kao pomoć izraelskoj vojnoj kampanji prošlog lipnja. Nema javnih informacija o konačnim rezultatima američkih udara, no nakon što su se dogodili, iranske rakete poletjele su prema Kataru ispunivši iranske prijetnje o napadima na američke snage. Potez Teherana bio je simboličke prirode - o akciji su obaviješteni i Katarci i Amerika, i sve osim jedne rakete su presretnute u zraku.

Elita ne puca (još)

U svojoj analizi Times of Israel, koji pažljivo motri situaciju u zemlji s kojom je Izrael de facto u ratu, piše da nema nedvosmislenih znakova pucanja snažne sigurnosne elite islamske republike koja bi mogla prouzročiti kraj jednog od najotpornijih svjetskih režima. Islamski vjerski vođe preživjeli su pet snažnih valova prosvjeda od 2009. godine.

Međutim, danas je situacija ne samo u Iranu, nego i u regiji promijenjena.

Izuzetno je važno da iranski režim padne

Iranski režim nepopularan je i oslabljen ne samo iznutra, zbog jačanja društvenog otpora prema strogoj vjerskoj represiji mula u 21. stoljeću, nego i zbog slabljenja iranskih saveznika u regiji. U Libanonu je Hezbolah pretrpio nekoliko snažnih udaraca Izraela (u jednom je ubijen vođa pokreta Hassan Nasrallah), a i dalje je svakodnevno pod izraelskim napadima. Nedavno je Hezbolah upozorio protiv plana razoružavanja na jugu zemlje, što je snažni izraelski uvjet. Sirijska autokratska dinastija Asad smijenjena je, a bivši čelnik Bašar al-Asad nalazi se u egzilu u Rusiji. Hamas je pod žestokim pritiskom nakon dvije godine rata u Gazi. Izrael navija za pad režima i gotovo otvoreno gura neke nove kandidate za iransko čelo.

Krhki sustav ravnoteže moći na Bliskom istoku ozbiljno je zaljuljan, a mogućnost od velikih promjena plaši susjedne arapske zemlje.

No, taj trenutak mogao bi iskoristiti SAD kako bi napokon do kraja zaljuljao režim s kojim je Trump u neprijateljskim odnosima od prvog mandata.

Trumpov poziv

Trump otvoreno poziva iranske građane da sruše režim, poručujući im da je "pomoć na putu" i da "ne posustanu". Zbog potencijalnih posljedica reagirala je i Turska. Times of Israel prenosi kako je šef turske diplomacije Hakan Fidan pozvao na ublažavanje napetosti putem razgovora. Iz turskih diplomatskih krugova čulo se i kako je Turska kontaktirala američke vlasti zbog Trumpovih prijetnja o intervenciji. Američki predsjednik najavio je da će mu vojni savjetnici izložiti sve scenarije i moguće opcije. Katar je u međuvremenu pozvao svoje državljane da napuste američku bazu u toj zemlji, koja je bila meta u lipnju.

Politico ocjenjuje kako nema sumnje da može doći do vojne akcije u narednim danima. Trumpova retorika je zapaljiva. Prvo je poručio da režim ne smije nasiljem gušiti prosvjede ako ne želi američko uključenje na strani prosvjednika. U međuvremenu su stigla izvješća o najmanje 2500 mrtvih, što je vladina informacija, dok se procjenjuje da je možda već poginulo i 12.000 ljudi. Trump nastavlja s prijetnjama i crvenim linijama. Izjavio je da će "Amerika snažno reagirati" pribjegne li iranski režim egzekucijama prosvjednika. Izvješća potvrđuju da su neki prosvjednici već osuđeni na smrt.

Ne, režim u Iranu nije na rubu kolapsa

Washington Post prenosi izjave dva europska dužnosnika o tome da je njihove zemlje u ponedjeljak kontaktirala Trumpova administracija radi razmjene obavještajnih podataka o mogućim ciljevima u Iranu. Vijeće za nacionalnu sigurnost sastalo se u utorak kako bi pripremilo opcije za predsjednika, a Trump je otkazao sve planirane razgovore s iranskim dužnosnicima, piše Politico.

Američke opcije

Na stolu je širok raspon opcija - od onoga što vojska naziva "kinetičkim" djelovanjem (vojni potezi), do raznih "nekinetičkih" mjera (kibernetičko ratovanje, carine, oštra retorika), piše europski portal. Kad je riječ o potencijalnoj vojnoj operaciji, jasno je da Trumpu odgovara brza i čista akcija. U tom kontekstu napominje se i da Amerika više nema nosač aviona u regiji - poslan je na Karibe krajem prosinca kako bi podržao operaciju u Venezueli.

S obzirom na sve, porast zabrinutosti i atmosfera ugroženosti u susjednim zemljama razumljivi su. Mogućnost rušenja režima ne bi nužno značila stabilnost nove političko-sigurnosne arhitekture na Bliskom istoku. Arapske zemlje ranije su jedva prikrivale zadovoljstvo kad bi se protiv vlade u Teheranu digli prosvjedi. Međutim, ovog puta ne žele saznati blefira li Iran kad prijeti da će u slučaju američke akcije gađati američke baze u susjedstvu.

Kako piše Economist u svojoj analizi, arapske zemlje zabrinute su zbog utjecaja rušenja vlade u Teheranu izvan zemlje. Već se godinama suočavaju s posljedicama raspada sistema u Iraku, do kojeg je došlo nakon američke invazije, te kaosa zbog dugogodišnjeg građanskog rata u Siriji.

Džihadisti i droga postali su njihov svakodnevni problem, a tu su, u slučaju Saudijske Arabije, i žarišta u susjednom Jemenu i u Sudanu. Arapske vlade boje se da bi rušenje iranskog režima dovelo do još više, a ne manje kaosa.