Danas su u Hrvatskoj svi najpoznatiji glazbeni servisi na svijetu. No, prije desetak godina ovdje je bio samo jedan. Deezer je prva usluga streaming glazbe koja je došla u Hrvatsku. Bilo je to 2012. godine. U međuvremenu je sa svojih 16 milijuna aktivnih korisnika postao četvrti najveći glazbeni servis na svijetu. Iza Deezera nalazi se istoimena tvrtka sa sjedištem u Parizu, uredima u Berinu, Londonu, Sao Paulu, Miamiju i Dubaiju. U ponudi ima 73 milijuna pjesama i 70 milijuna pjesama hi-fi kvalitete. Razgovarali smo s direktoricom Deezera za istočnu Europu Joannom Maleckom, Poljakinjom koja živi u Berlinu i koja je karijeru gradila u digitalnom marketingu i akvizicijama. Lani je, naime, prema podacima Hrvatskog društva skladatelja, broj korisnika streaminga skočio za 349 posto.
Kako je pandemija utjecala na Deezer?
- Hrvatsko tržište, koje se posljednjih desetljeća borilo s piratstvom, zabilježilo je veliki napredak. Danas glazbu preko streaminga možete slušati legalno besplatno ili po vrlo povoljnoj pretplati. Deezer na taj način podržava i umjetnike i ljubitelje glazbe. Tijekom pandemije naše je poslovanje nastavilo rasti, ali smo zamijetili i promjene u navikama korisnika, koje će zasigurno ostati takve dulje vrijeme.
Streamanje glazbe na putu prema poslu zamijenilo je ono preko više kućnih uređaja: računala, igraćih konzola i preko pametnih zvučnika. Gotovo 46 posto naših korisnika kaže da im glazba 90-ih podiže raspoloženje, a slušaju se i podcasti zbog potrebe za učenjem novih stvari dok smo kod kuće.
Prvi ste došli na hrvatsko tržište. Što je Deezer vidio tako rano na hrvatskom tržištu, a drugi nisu?
Kad smo došli ovamo, 2012. godine, bilo je to vrijeme kada je Deezer išao u veliko, globalno širenje. Odvijala se velika ekspanzija glazbenih streaming servisa. Ne mogu komentirati naknade za glazbena prava, ali mogu reći da smo mi odmah prepoznali kako hrvatskim korisnicima možemo ponuditi naše usluge, i to kroz suradnju s telekomima. Operateri su danas odlični agregatori svih pretplatničkih usluga, uključujući i platforme poput Deezera, nudeći kupcima omiljenu glazbu i drugi zabavan sadržaj na jednome mjestu i po pristupačnoj cijeni. Imamo suradnju s oko 50 operatera diljem svijeta.
Ovdje je primjer takve suradnje A1 Xplore Music by Deezer. Sve to omogućilo nam je da postanemo četvrti najveći glazbeni streaming servis na svijetu s više od 16 milijuna aktivnih korisnika mjesečno, uključujući i u Hrvatskoj. Mnogo smo toga o hrvatskom tržištu naučili u međuvremenu.
Primjerice, što?
- Hrvati više vole platiti našu pretplatu nego koristiti freemium verziju naše usluge. Korisnici ovdje traže bolji glazbeni doživljaj. U posljednje dvije godine broj naših korisnika u Hrvatskoj gotovo se udvostručio. Lani smo snizili i cijene.
Tiskani mediji, kao i glazbeni streaming servisi, sada i u Hrvatskoj uvode pretplatu. Što smatrate najvećim izazovom u prodaji kreativnog rada?
- Pretplate na sadržaj globalni su trend, a ne specifičnost Hrvatske. Korisnici žele platiti kvalitetan sadržaj. Međutim, mislim da je hrvatsko tržište tu još uvijek dvije do tri godine u zaostatku za zapadom. Ono što je u tome pozitivno je da danas praktički cijeli rast glazbene industrije počiva upravo na rastu prihoda od streaminga. Drugim riječima, industrija se u tom smislu promijenila.
Ne znam za medije, ali za glazbene streaming servise jedan od izazova u prodaji kreativnog rada je što još nismo usvojili najpošteniji model plaćanja glazbenim umjetnicima. Međutim, to u nezavidan položaj stavlja manje poznate glazbenike, unatoč tome što imaju vjernu i uspostavljenu bazu obožavatelja. Takva im statistika ne ide u prilog. Zato Deezer razgovara sa svim dionicima kako bi pokrenuli pilot-projekt User Centric Payment System, putem kojeg bismo fanovima omogućili da kroz svoje pretplate izravno podržavaju samo glazbu koju vole.
MTV je glazbu učinio više vizualnom, a streaming pjesme čini nekako kraćima. Koje trendove u načinu stvaranja pjesama primjećujete na Deezeru?
- Slušatelji su se potpuno promijenili. Nekad je Led Zeppelin mogao stvoriti pjesmu poput 'Stairways to Heaven' s minutom instrumentala kroz koji je budio emocije prije nego što smo uopće čuli prve riječi te pjesme. Danas, nova je generacija izložena stalnim distrakcijama. Sada se traži da se pozornost slušatelja uhvati odmah na početku. Pjesme zato češće započinju s nekim 'punchom'. No, i kraće su nego prije. Osim toga, slušatelji danas vole preskakati s pjesme na pjesmu. U modi zato više nisu albumi, nego playliste. Njih preferira čak 40 posto slušatelja.
Prvo smo mislili da će diskman biti budućnost glazbe pa iPod, a sad je streaming. Što vi vidite kao budućnost?
- Do 2030. godine više će od 1,5 milijardi ljudi plaćati za streamanje glazbe. Već je sada plaćeni streaming glazbe najveći pokretač glazbene industrije. U vrijeme pandemije upravo su usluge poput Deezera bile ključne za povezivanje glazbenika i obožavatelja. Danas vidimo da se sve više traži hi-fi, da se glazba sluša na više različitih uređaja, da iskustvo slušanja glazbe postaje više personalizirano, a i da jača uloga lokalnih glazbenih urednika.
U idućem razdoblju na to će mnogo utjecati tehnologije poput 5G-a i blockchaina. Deezer se u tom smislu pretvara u platformu.
Digitalni radio smanjio je razliku između emitiranja i streamanja, a slično s freemium računima rade i streaming platforme. Hoće li Deezer krenuti u radijski posao?
- U Hrvatskoj je radio još vrlo popularan način slušanja glazbe. Međutim, streaming platforme imaju jednu veliku prednost - personalizirani pristup glazbi na zahtjev.
Imate li i poslovne pretplatnike?
- Usmjereni smo na krajnje korisnike. Mi imamo poslovne partnere, poput dugoročnog partnerstva s Hrvatskim Telekomom i s A1 Hrvatska. Partner nam je bila i Coca-Cola, kojoj smo 2018. u sklopu Shake & Take kampanje u ovoj regiji nagrađivali ljubitelje tog pića Deezer bonovima. Lani smo pokrenuli partnerstvo s Huaweijem i omogućili korisnicima njihovih mobitela iz Hrvatske da besplatno koriste tri mjeseca Deezer Premium.