Hrvatska udruga banaka (HUB) zatražila je od Vrhovnog suda Republike Hrvatske punu transparentnost u postupcima vezanim uz kredite u švicarskim francima, upozorivši na otvorena pitanja oko sastava sudskog vijeća, pravila izuzeća sudaca i načina sazivanja proširenog vijeća. U dopisu upućenom sudu naglašava se da bez jasnih procedura i dosljedne primjene pravila nema povjerenja u sudske odluke u jednom od najosjetljivijih pravnih pitanja posljednjih godina.
Povod reakciji HUB-a su medijske najave o mogućem sazivanju sjednice proširenog vijeća, uz koje, kako ističu, nije bilo pravodobnog i potpunog informiranja stranaka o sastavu vijeća i tijeku postupka. U udruzi smatraju da takav pristup otvara pitanje urednosti i zakonitosti postupanja, osobito u situaciji kada ključne informacije prvo dolaze iz javnog prostora, a ne kroz institucionalne kanale.
Posebno su problematizirali moguće sudjelovanje suca Jadranka Juga kao suca izvjestitelja u predmetima konvertiranih kredita. HUB traži očitovanje o njegovoj ulozi, podsjećajući da je ranije bio izuzet zbog okolnosti koje su upućivale na potencijalni sukob interesa povezan s kreditima u švicarskim francima. Istodobno traže pojašnjenje hoće li se pravila o izuzeću jednako primjenjivati i na druge suce kod kojih postoje slične okolnosti.
U udruzi ističu da nepristranost sudaca mora biti apsolutni standard, bez iznimki, te da i sama mogućnost sukoba interesa zahtijeva izuzeće kako bi se očuvalo povjerenje u postupak. Kao primjer navode međunarodnu praksu, uključujući arbitražne postupke, gdje se suci povlače već na razini potencijalne sumnje u nepristranost.
Pitanje transparentnosti dodatno se otvara i u kontekstu proceduralnih nejasnoća. Iz postojećih odredbi Poslovnika Vrhovnog suda, upozorava HUB, nije jasno tko je ovlašten sazvati sjednicu proširenog vijeća u okolnostima kada predsjednik suda nije imenovan, što zahtijeva precizno i nedvosmisleno tumačenje.
Banke također upozoravaju na širi kontekst u kojem se rasprava o CHF kreditima odvija, uključujući javne pritiske i pokušaje utjecaja na sudske odluke. Ističu da iznošenje očekivanja o ishodima postupaka i javni naputci sucima od strane različitih interesnih skupina mogu narušiti nepristranost i kompromitirati proces.
Podsjećaju i da je pitanje kredita u švicarskim francima već bilo predmet zakonodavnog rješenja kroz konverziju iz 2015. godine, kojom je, prema njihovu stajalištu, uspostavljena ravnoteža između potrošača i banaka. Ukupan trošak tog procesa procjenjuju na oko milijardu eura, koji je u cijelosti snosio bankarski sektor.
Ujedno ističu da je Vrhovni sud u ranijoj praksi, uključujući ogledne postupke, zauzeo stajalište da sporazumi o konverziji predstavljaju valjanu pravnu osnovu koja proizvodi pravne učinke, uključujući i slučajeve u kojima su pojedine odredbe izvornih ugovora proglašene ništetnima.
U trenutku kada se očekuju nove odluke koje bi mogle imati značajne financijske i pravne posljedice, HUB poručuje da je ključno osigurati jasna pravila, potpunu transparentnost i dosljednu primjenu standarda nepristranosti. U protivnom, upozoravaju, rizik je ne samo pravna nesigurnost, nego i narušavanje povjerenja u pravosudni sustav u cjelini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....