I ove godine hotelijeri dižu cijene soba, hrane i pića, ali poskupljenja će biti manja nego u prošloj godini, pokazala je anketa koju su Hrvatska udruga turizma (HUT) i Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) provele među svojim članicama u veljači i ožujku. Od 165 ispitanih objekata, hotela i kampova koji su sudjelovali u anketi, njih 56 posto otkrilo je da planiraju povećati prosječnu dnevnu cijenu noćenja (ADR) u iznosu do pet posto. Njih 38 posto planira dići cijene za više od pet posto, dok ih samo šest posto ne planira dirati cijene u odnosu na lani.
Cijene hrane i pića u hotelima za više od pet posto dići će 29 posto objekata, ostali idu na porast manji od pet posto. Za usporedbu, u njihovoj lanjskoj anketi dvije trećine objekata prijavilo je porast cijena do 10 posto, a 26 posto ih je imalo plan poskupjeti i za više od 10 posto. U prošloj smo sezoni vidjeli da su neki objekti nabijali cijene i do 40 i 50 posto, zbog čega su neki imali i prazne sobe usred kolovoza. Izvjesno je da su baš oni ove godine odlučili stati na loptu i nalaze se u ovih nekoliko postotaka koji neće dirati cijene.
"Prema stanju rezervacija i najavama, vidimo da smo u potpunosti izašli iz covid-krize i da smo se vratili na standardno poslovanje, a najavljeno povećanje cijena u skladu je s povećanjem troškova i inflacijom. Svakako treba istaknuti da svaka kompanija donosi vlastite odluke vezane uz određivanje cijena. Upravljanje cijenama složen je proces koji ovisi o mnogim faktorima", pojasnio je direktor HUT-a Veljko Ostojić prilikom predstavljanja rezultata ankete.
Anketa je pokazala da su hotelijeri optimistični po pitanju naredne sezone. Velika većina ima rast prodaje u odnosu na isto razdoblje lani, a i bilježe značajno manji rast troškova nego u prošloj godini. Iako hotelijeri kažu da su to i dalje velike brojke u troškovnoj strani, nitko u ovoj godini ne očekuje rast troškova veći od 10 posto, a ta je brojka lani bila oko 40 posto. Također, većina objekata ne očekuje da će im rast troškova nadmašiti rast prihoda, od čega je lani strepilo dvije trećine ispitanih. Lani im je najveći izazov u troškovnoj strani bila cijena električne energije, ove godine najveći rast očekuju na stavci radne snage, gdje ima i najviše izazova u operativnom poslovanju, jer su postupci izdavanja radnih dozvola za strance i dalje spori zbog velike navale i slabe operative u državnoj administraciji.
Iako hotelijeri nisu optimisti kad je riječ o rastu profitabilnosti u nekoj kratkoročnoj perspektivi od pet godina, većina ih planira ove godine povećati investicije za oko 30 posto u odnosu na prethodne dvije godine. To se može zahvaliti i programu potpora iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), što pokazuje i struktura ulaganja, dobar dio ide na programe održivosti, a većina će ići na rekonstrukcije objekata.
"Turistički sektor prošle je godine konačno uspio vratiti gubitak veći od 451 milijun eura (3,4 milijarde kuna) ostvaren u pandemijskoj 2020. godini te nastavlja borbu sa ključnim izazovima, poput nedostatka radne snage i inflacijskog rasta troškova koji negativno utječu na profitabilnost i smanjuju investicijski potencijal sektora. S obzirom na to da je jačanje investicija u podizanje kvalitete i održivosti turističke ponude jedini način zadržavanja konkurentnosti u turizmu u srednjem roku, važno je pronaći način kako dodatno potaknuti investicije u sektoru", istaknuo je Ostojić.
