REAKCIJE NA MJERE

Kriza zbog rata i u Hrvatskoj sve veća, ribar: ‘Nakon Velikog petka većina nas prestaje raditi‘

Energetičar Grozdanić upozorava: ‘Ako rat potraje duže od šest tjedana, doći će do velikih problema s opskrbom u Europi‘

Piše:

Jozo Vrdoljak

Objavljeno: 23. ožujka 2026. 19:49

Ribarski brodovi iz Dalmacije

Goran Sebelic/Cropix

Na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske predstavljen je paket izvanrednih mjera pomoći za građane i gospodarstvo. Mjere, sudeći prema reakciji naših sugovornika, samo manjim dijelom ublažavaju situaciju u gospodarstvu koje će, ukoliko kriza potraje, pretrpjeti velike gubitke.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović naglašava da je trenutni energetski šok prijetnja rastu globalne ekonomije kakvom nismo dugo svjedočili, tako da će gospodarstvu svakako biti nužna pomoć u narednim tjednima i mjesecima.

„Kao što je važno da Vladine mjere stabiliziraju cijene u ovome trenutku, tako pozdravljamo i djelovanje na dulji rok kroz poticaje za prijelaz na obnovljive izvore energije. HGK se zalaže za zelenu tranziciju i razvoj obnovljivih izvora energije te su u tom smislu težnje Europske unije jasne. Međutim, sirovinsko i energetsko siromaštvo Europe priča je koja se ne može riješiti preko noći. Naša stvarnost je da moderna ekonomija i dalje ovisi o fosilnim gorivima. Reakcija Vlade bila je izrazito potrebna i više nego pravovremena, posebno u kontekstu sveobuhvatne pomoći za više sektora gospodarstva“, istaknuo je Luka Burilović.

S naglim rastom troškova suočen je i sektor ribarstva, zbog čega se uvodi potpora za održivost ribarstva i akvakulture u vrijednosti od osam milijuna eura. Potpora se uvodi s ciljem ublažavanja posljedica rasta troškova poslovanja u ribarstvu po plovilu te u akvakulturi i preradi po poslovnom subjektu. Antonio Šunjić, vlasnik ribarskog obrta, koji je ujedno i potpredsjednik Ceha ribara HOK-a, naglašava da je dosad trošak goriva, odnosno plavog dizela, u ukupnim troškovima ribarskog broda iznosio 60 posto, a da je nakon ovog poskupljenja taj udio narastao na 80 posto.

Sutra drastično rastu cijene na crpkama, preko granice spremnik benzina jeftiniji i do 20 eura!

„Osjetno nam se povećao dnevni trošak ribarenja. Situacija za ribare nije nikako dobra. Porast troškovne strane ne možemo niti malo prebaciti na krajnje potrošače jer više nemamo prostora za povećanje cijene ribe. Ako bismo je povećali, nitko je ne bi kupovao. Kako je riba kvarljiv proizvod i mora se prodati odmah, nas povećanje cijene plavog dizela pogađa u istom trenutku. U ovom trenutku, s ovakvom cijenom dizela, ne može se održivo poslovati. To znači da ćemo vjerojatno u nekom trenutku prestati loviti ribu. Vjerojatno ćemo izdržati i poslovati s gubitkom do Velikog petka, ali nakon toga će većina ribara prestati ribariti. Prestali bismo i prije, ali ćemo izdržati radi građana, kupaca te naših radnika. Cijenimo mjere Vlade RH, ali u ovoj je situaciji teško očekivati od Vlade da nam osigura održivo poslovanje“, ističe Šunjić.

Prijevozničke tvrtke jako su pogođene jer su naftni derivati jedna od najvećih troškovnih stavki. Milan Vrdoljak, vlasnik i direktor prijevozničke tvrtke Ricardo koja ima oko 400 vozila, upozorava da su naftni derivati, uz rad, osnovni trošak prijevozničkih tvrtki. Tu su još značajni troškovi osiguranja, servisa, održavanja, cestarine...

„Mi ne možemo prestati raditi jer bi to bila katastrofa. U ovoj situaciji pokušat ćemo s našim partnerima tražiti način kako kroz ovu krizu proći što bezbolnije. Svjesni smo da ne možemo proći neokrznuti. Prijevoznici su, osim povećanja cijena, opterećeni i time što, ako se ukinu trošarine za koje smo dobivali povrat, ostajemo bez tog dijela. Svi rabati koje smo imali od energetskih kompanija koje prodaju naftne derivate svode se na nulu.

Svi popusti i rabati svedeni su na nulu; ostajemo bez povrata trošarina i bez rabata. S druge strane, cijene su narasle. U takvoj situaciji očito ćemo biti prisiljeni dio rasta troškova, u dogovoru s njima, prebaciti na naše partnere. Mi koji trošimo milijun litara goriva mjesečno sada imamo iste uvjete kao i onaj koji troši jedan spremnik. Jedino se možemo nadati da će ova kriza što prije završiti“, istaknuo je Milan Vrdoljak.

Boris Podobnik, predsjednik Udruge malih distributera goriva, naglašava problem rasta veleprodajnih cijena goriva koji nije ograničen. „Kada bi veleprodajne cijene plavog dizela ostale iste kao prije sedam dana, mali distributeri ne bi poslovali s gubitkom od 20 centi, nego s malom dobiti. Gubitak kod običnog dizela iznosio je sedam centi. Međutim, to nije realno očekivati jer će veleprodajne cijene rasti. A ako porastu, onda mali distributeri posluju s negativnim maržama, odnosno gubitkom. To znači da rade na vlastitu štetu. Situacija ne ovisi toliko o mjerama Vlade RH koliko o veleprodajnim cijenama. Ako one porastu, mali će distributeri poslovati negativno u svim vrstama naftnih derivata. Reguliranje se odnosi na maloprodaju, a ne na veleprodaju“, upozorava Podobnik.

Podobnik je potvrdio da je trenutačno situacija takva da je jedna benzinska postaja zaustavila rad te da plavi dizel gotovo nitko osim INE ne prodaje. Jedan vlasnik male distributerske tvrtke, koji je zamolio da ostane anoniman jer je u prošloj krizi imao negativna iskustva zbog javnog nastupa, tvrdi da je osnovni problem svih distributera to što Vlada RH ograničava maloprodajnu cijenu naftnih derivata na rok od 15 dana, dok se veleprodajna cijena ne ograničava, nego se slobodno korigira na tjednoj bazi.

„Znači, nama malim distributerima bit će manje loše prvih sedam dana, a više loše drugih sedam dana. Ako se trend rasta cijena naftnih derivata na svjetskim burzama nastavi, u ogromnom smo problemu. Dodatan je problem i to što mali distributeri ne dobivaju gorivo koje naruče jer veliki distributeri, zbog svojih problema, ne žele prodavati gorivo malima ili nam ga daju u malim količinama. Primorani su se tako ponašati kako bi njima ostala kakva-takva razlika“, naglašava sugovornik koji smatra da kompenzacijska mjera moratorija na otplatu kredita kod HAMAG-BICRO-a i HBOR-a za većinu malih distributera ne znači puno jer ih većina ne koristi te zajmove.

Energetičar Igor Grozdanić naglašava da je ovo do sada neviđena kriza. „Ako rat na Bliskom istoku potraje duže od šest tjedana, doći će do velikih problema u opskrbnim lancima širom Europe. Ako potraje do šest tjedana, opskrba tržišta energentima neće biti toliko problematična. Vlada RH je napravila dobro jer je trenutačno primirila situaciju, ali se ni od nje ne mogu očekivati čuda ako rat potraje. Ono što je dobro u ovom trenutku jest to što Hrvatska ima dva ključna energetska objekta koji jamče sigurnost: rafineriju u Rijeci i LNG terminal. Još jednom se pokazala važnost INE za hrvatsko društvo“, ističe Grozdanić, koji smatra da se iz ove krize trebaju izvući pouke o težnji ka energetskoj samodostatnosti i neovisnosti.

Hrvatska udruga poslodavaca pozdravila je donošenje 10. paketa mjera Vlade Republike Hrvatske usmjerenih na ublažavanje rasta cijena energenata na međunarodnom tržištu, te ističe važnost osiguravanja stabilne opskrbe i prihvatljivih cijena energije za gospodarstvo kao preduvjet ublažavanja inflatornih pritisaka.

„U aktualnim tržišnim okolnostima sigurnost opskrbe je temelj stabilnosti cijelog gospodarskog sustava, te preduvjet očuvanja proizvodnje, investicija i radnih mjesta. Svako narušavanje opskrbnih lanaca energentima može imati izravne i dugoročne posljedice na dostupnost i cijene energije za gospodarstvo, a time i na ukupnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Također, u novonastalim okolnostima posebno je važno voditi računa o opstojnosti malih distributera naftnih derivata. Mali distributeri predstavljaju ključnu infrastrukturu opskrbe u ruralnim i poljoprivrednim područjima te su u mnogim sredinama jedini dostupni opskrbni kanal.

Ograničavanje maloprodajnih cijena dovodi pojedine distributere u situaciju prodaje ispod nabavne cijene što ugrožava njihovo poslovanje i povećava rizik nestašica u ruralnim i poljoprivrednim sredinama“, izjavila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber, koja naglašava da se HUP zalaže za ciljane mjere usmjerene na one kojima su zaista i potrebne, kao i zaštitu konkurentnosti domaćeg gospodarstva kroz direktna rješenja. „Primjena općih subvencija dodatno opterećuje javne financije bez jasnog učinka. Stoga je nužno ubrzati uspostavu Središnjeg registra stanovništva, koji bi omogućio pravednije i učinkovitije usmjeravanje socijalnih transfera koji bi bili ciljani, ali izdašniji za one kojima je pomoć zaista potrebna“, naglasila je Irena Weber.

Plenković kaže da dolazi vrlo ozbiljna kriza. Pitali smo 10 bivših ministara i stručnjaka je li to istina

HUP podsjeća kako je očuvanje stabilnosti troškova energije ključno i za prehrambeni sektor jer izravno utječe na cijene hrane i opskrbu tržišta. „Danas se suočavamo sa situacijom kakvu još nismo imali. Kako bismo očuvali gospodarstvo, a posebno energetski intenzivne industrije, važno je zadržati investicijski kapacitet poduzetnika, posebno za ulaganja u produktivnost i tehnologiju, što predstavlja temelj dugoročne stabilnosti cijena i očuvanja radnih mjesta. Intervencijama u zadržavanje cijena energije u kratkom roku možemo osigurati stabilnost, dok na dugi rok moramo potaknuti investicije u energetsku neovisnost. Između ostalog, treba i hitno učiniti sve kako bismo otključali privatne investicije u oko 3 GW obnovljivih izvora energije koji čekaju donošenje metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu.“, ističe predsjednik HUP-a Mislav Balković.

U tom kontekstu HUP naglašava kako je potrebno razmotriti modele subvencioniranja električne energije za poduzeća, po uzoru na druge države članice Europske unije. Dugoročno, nužna su značajna ulaganja u energetsku infrastrukturu i modernizaciju elektroenergetske mreže, kao i osiguravanje dodatnih izvora financiranja kroz EU fondove i privatna ulaganja. Razvoj naprednih energetskih rješenja ključan je za jačanje otpornosti gospodarstva i smanjenje troškova energije. Naime, Hrvatske tvrtke već sada plaćaju električnu energiju 18 posto skuplje od prosjeka EU, a u nekim industrijama električna energija čini između 15 i 40 posto varijabilnog troška proizvodnje, pa razlika od samo 10 do 15 eura po megavatsatu može značiti izravno smanjenje profitabilnosti i odgodu ulaganja.

Ključno je očuvati stabilnost opskrbe, proizvodnju i zaposlenost, uz racionalno korištenje energenata i izbjegavanje stvaranja zaliha koje mogu dovesti do pritisaka na opskrbni lanac i izazivanja umjetno stvorenih nestašica. Sigurnost opskrbe mora ostati temelj svih intervencija, jer bez nje nije moguće osigurati ni stabilnost gospodarstva ni dugoročnu održivost javnih financija.

‘Vlada mora balansirati između zaštite građana i svojih prihoda‘

- Imamo jamstvo Vlade da cijene energenata za građane neće rasti idućih šest mjeseci, ali problem je nafta zbog koje bi se mogle povećati cijene raznih proizvoda, rekli su sindikalni predstavnici nakon razgovora s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem na kojem je predstavljen najnoviji, deseti paket mjera pomoći građanima.

- Trenutačna situacija povezana s ratom na Bliskom istoku potvrđuje ono što mi kao sindikati već godinama govorimo, a to je da tržišna ekonomija i tržišno formiranje cijena u geopolitičkim uvjetima koji su nastali još kad je počela invazija Rusije na Ukrajinu, a nastavila se raznim Trumpovim potezima, uključujući i carine, pokazuju da interes profita vlada svijetom.

Zato hrvatska Vlada ovim novim, desetim paketom mjera, može samo balansirati između zaštite građana i svojih prihoda, točnije, riječ je o umijeću mogućeg u ovoj teškoj situaciji, kaže Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Dodaje da se samo pokušava ublažiti ovaj najnoviji udar, koji je puno gori od onog 2022. godine kad je glavni problem bio plin.

- Ovaj put je riječ o nafti, koja sve pokreće, a onda se na to nadovezuju svi ostali troškovi. Vlada je sad ublažila puno veći udar na građane i gospodarstvo, ali je u poziciji da joj se smanjuju prihodi za financiranje rashoda, pa mora balansirati. Naglašavam da Vlada definitivno mora tražiti neki drugi model ekonomske politike i ekonomskog formiranja cijena.

Nemoguće je staviti ruke na oči i reći da mi nismo u ratnim uvjetima i da nema ratnog profiterstva, da je normalno da se tržišno formiraju cijene, a onda se pojavi ministar gospodarstva koji ograniči samo sto proizvoda pokušavajući staviti melem na ranu, a generalno se ne učini ništa.

Mora se dugoročno tražiti neki novi model formiranja cijena kojim bi se moglo balansirati između nečeg što je tržišno i svih ovih pohlepnih profitnih težnji koje se provlače kroz ovu ratnu priču - drži predsjednik SSSH Novosel. Naglašava da se zato i išlo u prosvjede (posljednji će biti u Zagrebu) jer građani i udruge ne mogu zaustaviti manipulaciju cijenama.

- Ne preostaje nam drugo do tražiti veće plaće i mirovine. Primjerice, trgovački lanci neprimjereno dižu cijene, ali ne i plaće svojim zaposlenicima. Našli smo se u nevjerojatnoj situaciji da su plaće u javnom sektoru u prosjeku 300-400 eura više nego u privatnom i da sve više radnika traži posao u javnim službama. Moji kolege iz javnog sektora moraju biti svjesni te činjenice kad traže veće plaće. Vlada im neće dizati plaće dok je takva situacija.

Mora se doći do kakve-takve ravnoteže u prihodima između javnog i privatnog sektora, gdje se vlasnici rukama i nogama bore za veći profit nerijetko na račun svojih zaposlenika - zaključuje šef Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel. (Goranka Jureško)