Prema procjeni Hrvatskog udruženja za automatsku identifikaciju, elektroničku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima (GS1 Croatia), u Hrvatskoj je danas aktivno oko 15.4 milijuna barkodova – najraširenijeg alata za praćenje proizvoda diljem svijeta koji slavi 50. rođendan.
Iako nemaju točan podatak o tome kojem je proizvodu dodijeljen prvi barkod, prva hrvatska tvrtka s GS1 prefiksom (od kojega se kreira barkod) bio je Kraš. Općenito, prvi skenirani barkod u svijetu bio je onaj Wrigley‘s žvakaćih guma.
Prema njihovoj evidenciji, trenutno je registrirano 798.722 artikla, ali kako "nisu sve članice jednako ažurne u prijavljivanju naziva svojih proizvoda", vjeruju da bi taj broj u stvarnosti mogao biti i mnogo veći.
GS1 zadužen je za dodjelu globalno jedinstvenih barkodova prefiksa 385, a od svog osnutka 1992. godine do danas dodijelili su 10.751 kapaciteta barkodova. Naime, barkodovi se dodjeljuju u kapacitetima od jednog, deset, sto tisuću, deset tisuća ili sto tisuća proizvoda što znači da je u 30 godina u Hrvatskoj bilo oko 34.6 milijuna mogućih barkodova.
- Svi crtični kodovi mogu izgledati isto, ali snaga leži unutra jer jednostavno skeniranje povezuje fizički proizvod s digitalnim informacijama koje neprimjetno teku kroz opskrbni lanac. Od farme do trgovine, crtični kodovi omogućuju otpornije i transparentnije opskrbne lance - kaže GS1 Croatia.
Pola stoljeća nakon izuma barkodova, u opticaju su i kodovi sljedeće generacije poput dvodimenzionalnih QR kodova koji mogu sadržavati mnogo veće količine pouzdanih podataka. Promjena koju to donosi može biti značajna.
- Oni mogu ispričati "priču" proizvoda: odakle dolazi, sadrži li alergene, je li organski, kako se može reciklirati i kakav je njegov otisak na okoliš. Ova nova razina transparentnosti u konačnici će pomoći ljudima da donesu pametne odluke o tome što kupuju i koriste – poručuju iz GS1 Croatia.