Četiri i pol godine nakon što su hrvatska i slovenska Sberbanka prodane u jeku ruske invazije na Ukrajinu, njihov nekadašnji vlasnik tuži europske institucije i traži 309,2 milijuna eura odštete, tvrdeći da su banke bile znatno podcijenjene. Austrijska MeSoFa Vermögensverwaltungs AG, nekadašnja Sberbank Europe AG, podnijela je Općem sudu Europske unije dvije gotovo identične tužbe protiv Europskog parlamenta, Vijeća EU, Europske komisije, Europske središnje banke (ESB) i Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB), europskog tijela nadležnog za sanaciju banaka.
Za hrvatsku Sberbank traži 135,8 milijuna eura materijalne štete, a za slovensku još 173,4 milijuna eura, uz najmanje po 450.000 eura za nematerijalnu štetu i kamate. Smatra da je postupka prodaje bio nezakonit, netransparentan i nedovoljno uređen te da naknada za oduzete dionice nije bila razumno povezana s ekonomskom vrijednošću banaka. Pritom bivši vlasnik navodi da su HPB i NLB iskazali više od 300 milijuna eura dobiti nakon preuzimanja te mu je povrijeđeno pravo vlasništva zajamčeno Poveljom EU. Tužbe je u srpnju podnio Općem sudu EU, a objavljene su u Službenom listu EU u rujnu.
U Hrvatskoj je, kao i u drugim zemljama, nakon ruskog napada na Ukrajinu došlo do naglog odljeva depozita Sberbanke, pa je HNB pokrenuo postupak njezine prodaje. Obvezujuću ponudu dao je HPB, u iznosu od 71 milijun kuna, odnosno 9,4 milijuna eura. Toj banci u većinskom državnom vlasništvu već početkom ožujka 2002. godine Jedinstveni sanacijski odbor odlučio je prenijeti svih 100 posto dionica Sberbank. U Sloveniji je NLB za tamošnju Sberbanku platio 5,1 milijun eura. Tako su dvije banke, s milijardama eura imovine, promijenile vlasnika za ukupno oko 14,5 milijuna eura. HPB je u svojem izvještaju naveo da je vrijednost stečene neto imovine iznosila 144,6 milijuna eura, a razlika je priznata kao dobit od povoljne kupnje. U Sloveniji je bila još veća, NLB je banku platio 5,1 milijun eura, dok je neto identificirana imovina procijenjena na 177,9 milijuna eura, pa je iskazao 172,8 milijuna eura dobiti od povoljne kupnje. U izvješću navodi da je ta dobit bila veća nego kod redovne transakcije zato što je banka preuzeta u postupku sanacije.
Dramatičan istup prvog čovjeka Sberbanka: ‘Prilično je očito što se događa u Rusiji‘
Je li to dokaz da je MeSoFa 2022. godine oštećena za 300 milijuna eura? Dobit iz povoljne kupnje smatra se računovodstvenom kategorijom i ne znači da je tržišna vrijednost dionica u trenutku prodaje bila jednaka vrijednosti neto imovine nakon preuzimanja. Banke su tada bile suočene s naglim odljevom depozita i velikim rizicima. U nastaloj panici građani su povlačili velike iznose depozita, poslovnice su se zatvarale, a uvedeni su i dnevni limiti za podizanje novca. Nadležne institucije imale su dvije mogućnosti: likvidacija banke uz isplatu osiguranih depozita ili pronalazak novog vlasnika koji bi omogućio nastavak poslovanja.
Jedinstveni sanacijski odbor EU je zaključio da je sanacija prodajom u javnom interesu za hrvatsku i slovensku banku, dok za austrijsku maticu nije i njezino je poslovanje ugašeno. Kako banke nisu prodavane u normalnim tržišnim uvjetima, nego u nekoliko dana, nakon što su zbog sankcija i povlačenja depozita ostale bez normalnog pristupa likvidnosti, to se nameće kao ključna okolnosti koja će se u novom sporu uzimati u obzir.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....