Otkako Iran provodi blokadu Hormuškog tjesnaca i pobunjenici u Jemenu ometaju nesmetani prolaz brodovima na ruti kroz Adenski zaljev, Transkaspijski međunarodni prometni pravac istok-zapad ili Srednji koridor s Azerbajdžanom u glavnoj ulozi dobiva sve više na važnosti, upozorava se u analizi portala njemačke medijske kuće Deutsche Welle (DW).
- I Europska unija (EU) i Kina već su obećali milijarde za nadogradnju luka, železnica i puteva duž ove rute. Količine tereta duž ovog koridora učetvorostručile su se od 2022. kada je Rusija napala Ukrajinu. Iako se ovuda još uvek prevozi tek mali dio euroazijske trgovine, Svetska banka procenjuje da bi ukupni obim trgovine mogao dostići 11 milijuna tona do 2030.. Konačno, Europa trenutno prima oko četiri posto plina iz Azerbejdžana, što odgovara 12,8 milijardi kubnih metara plina.
Hoće li ova naftna kriza biti kao ona 1970-ih? Neki stručnjaci kažu da će biti gore
Predviđeno je da se to poveća na 20 milijardi kubnih metara do 2027. - napominje DW. U prilog ocjeni da Srednji koridor dobiva na važnosti portal dodaje i nezaobilazni podatak da Azerbajdžan i druge izvoznice nafte iz ovog dijela svijeta svakim danom nastavka krize na Bliskom istoku dodatno zarađuju na rastu cijena nafte, procjenjujući kako se dodatni rast dnevne zarade samo u slučaju Azerbajdžana kreće između 600 milijuna i 700 milijuna dolara.
Najkraća ruta
Portal podsjeća da je Srednji koridor multimodalni prometni koridor koji povezuje Kinu s Europskom unijom preko Srednje Azije, Kavkaza i Turske, te služi kao alternativa Sjevernoj ruti i oceanskoj ruti. Koridor se, dodaje DW, prvenstveno sastoji od željezničkih pruga u dužini 4256 kilometara i morskih dionica koje se protežu na 508 kilometara, počevši od granice Kine i Kazahstana i prolazeći kroz Kazahstan i Kaspijsko more do Azerbajdžana i Gruzije. Iz Gruzije se koridor proteže u dva smjera, kroz Tursku do Europe ili kroz Crno more do Ukrajine, Rumunjske i Bugarske
- Srednji koridor je geografski najkraća ruta između Evrope i Kine. Namijenjen je prijevozu kineske robe zajedno s kritičnim mineralima i energentima iz Srednje Azije u Evropu - ističe DW.
Prema podacima Azerbajdžanskih vlasti, politička ideja o Srednjom koridoru rodila se još krajem devedesetih godina prošlog stoljeća i uključivala je, osim Azerbajdžana kao nositelja inicijative, Tursku, Gruziju, Ukrajinu, Moldaviju, Rumunjsku, Bugarsku, Uzbekistan i Kirgistan. Azerbajdžanske vlasti nisu krile da su u pokretanju inicijative inspirirane povijesnim Putem svile i mogućim kineskim interesom za obnovom tog pravca. Ako se izuzmu pripadajuće političke deklaracije, ništa se konkretno na Srednjem koridoru nije radilo dok Kina nije snažnije počela promovirati svoj program Jedan pojas, jedan put.
Kao jedan od ‘okidača‘ razvoja Srednjeg koridora uzima se potpisivanje sporazuma Azerbajdžana, Gruzije i Turske u veljači 2007. o izgradnji željezničke pruge Baku-Tbilisi-Kars. U studenome iste godine u okrugu Marabda u Gruziji postavljen je kamen temeljac željezničke pruge. U srpnju 2008. u gradu Karsu održana je svečanost polaganja kamena temeljca za izgradnju granične dionice Kars-Gruzija. Željeznica Baku-Tbilisi-Kars puštena je u promet 30. listopada 2017. te, kako ističe azerbajdžanska vlada, osigurava prometnu vezu između Istoka i Zapada kao dio Srednjeg koridora i predstavlja obnovu drevnog Puta svile duž modernih željezničkih ruta.
- Željeznička pruga Baku–Tbilisi–Kars smanjuje vrijeme isporuke robe iz Kine u Europu putem Srednjeg koridora za više od polovice u usporedbi s prijevozom morem. Time se povećava privlačnost koridora za zemlje regije i olakšava pristup zemljama Srednje Azije, Turkmenistana, Kazahstana, Uzbekistana, Kirgistana i Tadžikistana, kao i Afganistana, europskim i globalnim tržištima - ističe vlada u Bakuu.
Morski i zračni cargo
Osim željeznice, Azerbajdžan je u pravcu jačanja Srednje koridora uložio u razvitak morske luke Baku, slobodne ekonomske zone Alat i klaster zračnog tereta.
- Izgrađene su i puštene u rad autoceste, mostovi, tuneli, željeznička infrastruktura, stanice, kao i tri nove međunarodne zračne luke Zangilan, Fuzuli i Lachin. Podaci Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pokazuju da će se kontejnerski promet u luci Baku s sadašnjih 100.000 TEU povećati na 865.000 TEU do 2040. - navodi se u službenom dokumentu azerbajdžanske vlade o razvoju Srednjeg koridora čijem je razvoju godinama stajao na putu sukob Armenije i Azerbajdžana oko Nagorno-karabaha u kojem je Azerbajdžan odnio ratnu pobjedu.
Komentirajući za DW potencijale Srednjeg koridora, direktor Centra za regionalne studije u glavnom gradu Armenije Erevanu, Richard Giragosian, ocjenjuje kako je kriza na Bliskom istoku prilika za dio svijeta kojim prolazi Srednji koridor.
- Srednji koridor sada je jedina ruta koja ostaje, jedini održivi put u smislu trgovine i prevoza - upozorava Giragosian. Na istome tragu gruzijski politolog Kornely Kakachia procjenjuje kako Srednji koridor predstavlja oslonac euroazijske trgovine i mimo aktualnog konteksta blokade Hormuza i Adena.
- Srednje i dugoročno gledano, Južni Kavkaz i Srednji koridor biti će jedna od glavnih ruta koje povezuju EU i Kinu uz pomorske rute - smatra Kakachia.
‘Bojim se da kućanstva, tvrtke i investitori možda podcjenjuju opseg i brzinu onoga što dolazi‘
Kada je u pitanju odnos Irana prema planovima Azerbajdžana i Armenija, s kojima Iran graniči, te Gruzije i ostalih država koje bi razvijale Srednji koridor, Azerbajdžan i Iran potpisali su prije američko-izraelskih zračnih udara na Iran u ljeto prošle i 28.veljače ove godine, sporazum o suradnji koji se odnosi na uključivanje autonomne republike Nahičevan u Srednji koridor. Nahičevan je dio Azerbajdžana s kojim Baku nema kopnenu vezu, a okružen je Iranom, Turskom i Armenijom. Iran je sporazumom omogućio da se preko njegovog teritorija Nahičevan uključi u logističke rute Srednjeg koridora. No, nakon eskalacije rata na Bliskom istoku pitanje je u kakvim će odnosima biti Azerbajdžan i Iran. Naime, kako podsjeća i DW u svojoj analizi, iranski dronovi pogodili su 5.ožujka aerodrom u Nahičevanu.
- Azerbejdžanski predsednik Alijev napad je nazvao terorističkim činom. Čule su se prijetnje udarima odmazde a privremeno je obustavijen teretni saobraćaj iz Irana prema enklavi. Eskalacija je nakon izravnog razgovora između lidera Irana i Azerbejdžana izbegnuta - komentira DW.
Iranska prijetnja
Sugovornik portala Mahamad Mamadov, istraživački saradnik Topčubašev centra u Bakuu, smatra upitnim normalizaciju odnosa Armenije i Azerbajdžana nakon udara dronova na Nahičevan.
- Incident je stvorio mnogo nesigurnosti. Uz to, ranije produbljivanje azerbejdžanskih veza s Izraelom iranska je strana uvek doživljavala kao pretnju - podsjeća Mamadov. Gruzija, Azerbejdžan i Armenija, podsjeća DW, zauzele su neutralan stav u sukobu američko-izraelskih i iranskih vojnih snaga. Portal podsjeća da je Izrael u 2025. 46,4 posto potrošnje nafte podmirivao uvozom iz Azerbejdžana preko BTC naftovoda. Riječ je o naftovodu koji azerbajdžansku naftu doprema iz luke Baku preko Tbilisija do luke Ceyhan u Turskoj.
- Zauzvrat, Azerbejdžan prima većinu svog vojnog naoružanja iz Izraela. Dužnosnici Azerbejdžana izašli su s tvrdnjama da su spriječeni pokušaji sabotaže iranskih Islamskih revolucionarnih čuvara usmjrene na naftovod BTC i izraelsku ambasadu u Azerbejdžanu - navodi DW.
Azerbajdžan, prema ocjeni Mahamada Mamadova, ne želi ni da se Iran raspadne, ni da rat potraje, iako od rasta cijena nafte i važnosti Srednjeg koridora ima koristi.
- Raspad Irana bi otvorio ‘Pandorinu kutiju", pokrenuo ekonomsku nestabilnost i potencijalno navalu izbeglica iz zemlje u kojoj trenutno živi više od 20 milijuna etničkih Azerbejdžanaca. Najpovoljniji scenario za Baku bio bi oslabljeni Iran koji ipak ostaje pod svojim trenutnim teokratskim režimom. Sve dok se Teheran doživljava kao međunarodni odmetnik, Azerbejdžan zadržava svoju geopolitičku i ekonomsku vrednost kao stabilna karika između Istoka i Zapada - upozorava Mamadov.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....