U Hrvatskoj deset posto tvrtki ima financijska ograničenja, što je iznad prosjeka Europske unije u kojoj takav problem imj 6 posto tvrtke. Financijski ograničene tvrtke uključuju one koje su nezadovoljne visinom prikupljenih sredstava, koje su zatražile vanjsko financiranje, ali ga nisu dobile te one koje su nisu ni zatražile jer su mislile da će troškovi zaduživanja biti previsoki ili da bi bile odbijene.
Tako pokazuje istraživanje Europske investicijske banke (EIB) o ulaganjima u kojem je intervjuirano više od 12 000 društava u EU, od kojih 481 u Hrvatskoj, te 800 američkih tvrtki, a prezentirano na konferenciji organiziranoj u suradnji s HNB-om. Otežana dostupnost financiranja, navodi EIB, predstavlja dugoročni obrazac te i "nadalje zabrinjava".
Oporavak od korona krize
U manje od dvije godine hrvatsko gospodarstvo se oporavilo od krize uzrokovane koronavirusom, ali prisutna je ranjivost u odnosu na nove šokove.
Lani je devet od deset tvrtki očekivalo da će im prodaja biti na razinama prije pandemije ili višima, pri čemu bilježe i nova ulaganja, ali njihova očekivanja su se pogoršala, ne samo u pogledu dostupnosti financiranja, već i pogledu gospodarske i političke klime te poslovnih perspektiva. Ipak, prosječno su hrvatska poduzeća optimističnija od ukupnih izgleda na razini EU-a.
"Oporavak od pandemije u Hrvatskoj bio je brz i učinkovit te čestitam Vladi Republike Hrvatske na rješavanju te krize", rekla je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska. "Danas nakon ruske agresije na Ukrajinu pojavljuju se novi izazovi koji prijete održivom gospodarskom i socijalnom rastu Hrvatske i Europske unije. Kao što pokazuje naše polugodišnje istraživanje o ulaganjima, energetska je kriza povećala bojazan među hrvatskim društvima zbog rastućih cijena energije.
Za devet od deset tvrtki troškovi energije čine glavna dugoročna ograničenja ulaganja u Hrvatskoj, uz dostupnost kvalificirane radne snage i neizvjesnu budućnost. Istraživanje pokazuje da gotovo šest od deset tvrtki u Hrvatskoj navodi da vremenski događaji negativno utječu na njihovo poslovanje. Jedna od tri hrvatske tvrtke već je izradila ili uložila u mjere za izgradnju otpornosti na fizičke rizike uzrokovane klimatskim promjenama.
Energetska kriza povećala je bojazni zbog rastućih cijena energije, pri čemu devet od deset tvrtki navodi troškove energije kao dugoročnu bojazan u vezi s ulaganjima. Oko 36 posto tvrtki u Hrvatskoj uložilo je u poboljšanje energetske učinkovitosti u prethodnoj godini, što je blizu prosjeka EU-a od 40 posto. Velike tvrtke više ulažu u energetsku učinkovitost i kad osjete utjecaj klimatskih promjena i troškova energije.
Kao i u prethodnoj krizi, kazala je Czerwińska, EIB grupa je spremna poduprijeti tvrtke u Hrvatskoj da prebrode i ovaj najnoviji izazov. "Do 2027. planiramo mobilizirati do 115 milijardi eura novih ulaganja kao potporu planu REPowerEU za diversifikaciju izvora sigurne i čiste energije, ubrzanje energetske tranzicije i poboljšanje energetske učinkovitosti u cijeloj Europskoj uniji. EIB grupa spremna je osigurati da Hrvatska što je moguće više iskoristi ovaj veliki investicijski poticaj," naglasila je.
Debora Revoltella, direktorica Ekonomskog odjela EIB-a, kazala je kako su u trenutačnom gospodarskom okružju za poticanje gospodarskog oporavka i povećanje otpornosti ključni zaštita ulaganja i iskorištavanje sinergija između javnog i privatnog sektora.
"Ključno je koristiti se svim financijskim sredstvima dostupnima Hrvatskoj, uključujući fondove EU-a iz planova za oporavak i otpornost, programa InvestEU i operativnih programa za razdoblje 2021. – 2027. Spajanje dostupnih bespovratnih sredstava EU-a s kreditima, kapitalom, vlastitim sredstvima ili drugim oblicima financijskih instrumenata bit će ključno za svladavanje prelaska prema više digitalnom i zelenijem gospodarstvu u Hrvatskoj i u cijelom EU-u. Štoviše, u cilju poticanja ulaganja tvrtki, vlade bi trebale pomoći u smanjenju neizvjesnosti za tvrtke i ukloniti administrativne prepreke, poticati inovacije i razvoj vještina", rekla je Revoltella.