Usporedili smo cijene plina i struje u Zagrebu s ostalim europskim metropolama, rezultati su iznenađujući

Zagrepčani s prosječnom potrošnjom električne energije i plina u ožujku su ove godine izdvajali 3,6 posto svog kućnog budžeta za energiju i plaćali, uz stanovnike Budimpešte, najniže cijene struje i grijanja među metropolama EU. Pokazalo je to zajedničko istraživanje austrijskog i mađarskog regulatora tržište energije o troškovima struje i plina za građane u glavnim gradovima EU i nekoliko prijestolnica europskih država izvan Unije poput Londona i Beograda.

- Ispitivani potrošači su prosječni potrošači glavnih gradova, tj. potrošači s prosječnim količinama potrošnje i karakteristikama tipičnima za svaki glavni grad.

Prema metodologiji, konačna cijena formira se iz prosjeka standardne i konkurentske tržišne ponude regionalnog postojećeg pružatelja usluga - napominje mađarski regulator MEKH koji je za potrebe ovog istraživanja u suradnji s austrijskim E-Controlom angažirao finsku tvrtku VaasaETT.

Uz Budimpeštu, u Zagrebu je ove zime bilo najjeftinije grijanje u prijestolnicama EU

Tom Dubravec/Cropix

Prema potonjim izvorima, u Zagrebu je prošlog mjeseca kilovatsat struje za građane koštao 17 centa, a niže cijene od našeg glavnog grada zabilježene su među prijestolnicama Unije samo u Sofiji, Valletti na Malti i u Budimpešti, koja je s cijenom od 11 centa bila najjeftinija.

Dramatično upozorenje šefa ‘slovenskog HEP-a‘: Cijena struje otišla je u nebo, a najgore tek slijedi

Najskuplja električna energija bila je u ožujku na raspolaganju građanima Berlina s cijenom od 38 centa, više od 35 centa za kilovatsat plaćalo se i u Bruxellesu, Pragu i Dublinu, a više od 30 centa u Beču i Rimu. Kada su u pitanju pokazatelji prijestolnica u regiji, u glavnom gradu susjedne Slovenije kilovatsat struje za građane koštao je 18 centa, a u Beogradu 11 centa.

Nabavne cijene

U istraživanju je raščlanjen i trošak električne energije za građane na nabavnu cijenu energije, naknade koje obračunavaju opskrbljivači, PDV i ostale namete države. U slučaju cijena u Zagrebu, istraživanje E-Controla i MEKH-a pokazalo je da HEP kao daleko najveći opskrbljivač nabavlja električnu energiju za osam centa za kilovatsat, šest centa su naknade za prijenos i distribuciju, a ostalo PDV i naknada za obnovljive izvore energije.

Ante Šušnjar

Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Kao prosječna godišnja potrošnja električne energije kućanstva u Zagrebu i drugim glavnim gradovima promatranih zemalja na temelju koje su MEKH i E-Control računali cijenu kilovatsata navedena su 2523 kilovatsata. Procjenjuje se da hrvatska kućanstva, primjerice, godišnje troše između pet i šest tisuća kilovatsati, što znači da su austrijski i mađarski regulator za osnovicu uzeli značajno manju potrošnju. Pojašnjava se i zašto.

- Prema vladinim propisima, primjerice, u Mađarskoj, potrošači od 1. kolovoza 2022. plaćaju tzv. tržišnu cijenu za 20 posto veću potrošnju od 2523 kilovatsata koji se subvencioniraju - navodi MEKH. Kada su u pitanju cijene plina za kućanstva europskih prijestolnica u ožujku ove godine, prema istraživanju E-Controla i MEKH-a najjeftiniji plin bio je na raspolaganju građanima Budimpešte i Zagrepčanima, po cijeni od 5,4 centa za kilovatsat. Ispod šest centa se unutar EU plaćalo još samo u Bukureštu.

Kupovna moć

U velikoj većini europskih metropola grijanje na plin koštalo je između osam i 10,3 centa za kilovatsat, a daleko je najskuplje bilo u Stockholmu, s cijenom od 36 centa, no MEKH napominje da se u glavnom gradu Švedske vrlo mali broj stanovnika grije na plin. Relevantniji je stoga, kao najskuplji, Amsterdam s cijenom od 19 centa.

Austrijski i mađarski regulator provukli su cijene struje i plina u europskim prijestolnicama kroz faktor kupovne moći stanovništva da bi dobili realniju sliku. U ovom slučaju, pojašnjavaju autori istraživanja, cijene se mjere u fiktivnoj valuti, europskom standardu kupovne moći (PPS), koji predstavlja kupovnu moć jednog eura kada se mjeri na prosječnoj razini cijena 27 država članica Europske unije.

DZS je vrlo detaljno objasnio Šušnjaru kako računa inflaciju. Dio stručnjaka: ‘Možda je još i viša‘

Primjenom PPS-a, Zagreb je s cijenama električne energije otprilike u sredini, u društvu, primjerice, Rima i Beča, dok je na vrhu, kao najskuplji, Bukurešt. Kilovatsat električne energije u Zagrebu promatran kroz kupovnu moć stanovništva iznosi 25 centa. Prema istome kriteriju, kilovatsat plina za kućanstva u Zagrebu iznosi osam centa, što je među šest najnižih cijena u EU i kada se primjeni čimbenik kupovne moći.

Gledajući udio troškova struje i grijanja u kućnom budžetu građana europskih prijestolnica, Zagreb je s udjelom od 3,6 posto u zlatnoj sredini. Najviše iz kućne blagajne za energiju izdvajaju u Lisabonu (šest posto) i u Pragu (oko pet posto), a najmanje u Budimpešti i Luksemburgu, gdje je taj udio ispod dva posto.