Plaće rastu, ali mnogi analitičari dugo već upozoravaju gdje zapravo to povećanje odlazi

Premda realne plaće nastavljaju rasti, u zapošljavanju se već vide izraženiji znakovi zamora, u skladu s usporavanjem ekonomske aktivnosti. U kolovozu je ukupno radilo oko 1,77 milijuna ljudi, 0,6 posto više nego u prethodnom mjesecu, ali i 1,1 posto manje nego u lanjskom kolovozu, prema podacima DZS-a. Na razini osam mjeseci pad je još izraženiji: bilo je ukupno 1,4 posto manje zaposlenih nego u istom razdoblju 2025. godine.

Gledano prema djelatnosti, najviše radnih mjesta, više od šest posto, zatvoreno je u administrativnim i pomoćnim djelatnostima te u izdavaštvu, a u prerađivačkoj industriji bilo je 4,7 posto manje radnika nego u prvih osam mjeseci lani. Zaposlenost je ove godine rasla samo u tri sektora: u obrazovanju 2,9 posto, u zdravstvu 1,8 posto te u obrtu i slobodnim profesijama 1,5 posto.

Neto plaće rastu sporije

Usporavanje zaposlenosti analitičari smatraju očekivanim nakon višegodišnjeg snažnog rasta i približavanja nezaposlenosti povijesno niskim razinama, no nastavak rasta zaposlenosti u javnom sektoru svakako ne ohrabruje, među ostalim zbog pritiska koji stvara na proračun.

Šef našeg velikog trgovačkog lanca: ‘Želimo biti broj 1 u Hrvatskoj. Konzum? Ako bude na prodaju, vidjet ćemo‘

Prosječna neto plaća u srpnju je iznosila 1540 eura i pala je u odnosu na prethodni mjesec jedan posto nominalno i 0,8 posto realno. U godinu dana, pak, rast je iznosio 7,2 posto nominalno te 3,2 posto kada se uključi inflacija.

Već dulje vrijeme primjetno je da neto plaće rastu sporije od bruto plaća, pa dio povećanja ne završava u džepovima zaposlenih, nego kroz poreze i doprinose odlazi državi i lokalnim proračunima. U odnosu na prošlogodišnji srpanj, bruto plaće su porasle 8,2 posto nominalno i 4,1 posto realno, na 2164 eura. U prvih sedam mjeseci, pak, u prosjeku su porasle 8,7 posto, odnosno četiri posto realno, dok su neto plaće rasle 7,7 posto nominalno i 3,1 posto realno.

Upozorenja analitičara

Ta razlika, na koju već dulje vrijeme upozoravaju pojedini analitičari, posljedica je progresivnosti poreza na dohodak. Ako se porezni parametri ne usklađuju dovoljno brzo s rastom plaća, dio povećanja bruto plaće odlazi na veće porezno opterećenje i bez formalnog povećanja poreznih stopa. Kada se gleda ukupna plaća, uključujući doprinose, porezni ugriz je, prema izračunu poduzetnika i analitičara Nenada Bakića, u pet godina porastao s nešto manje od 34 na 37,6 posto. Vlada to, naravno, može ublažiti redovitim usklađivanjem osobnog odbitka i pragova za primjenu viših poreznih stopa, a lokalne jedinice mogu smanjiti svoje stope poreza na dohodak.

Nakon što je rast plaća dugo predvodio javni sektor, sada su tu ulogu preuzele djelatnosti u privatnom sektoru, ali i u pojedinim javnim poduzećima. U neto iznosu najviše su porasle plaće u opskrbi električnom energijom, 11,2 posto, dok su bruto plaće u toj djelatnosti porasle 9,5 posto. To je i jedina djelatnost u kojoj je rast neto plaća bio veći od rasta bruto plaća.

Prosječna plaća u srpnju u Hrvatskoj 1.540 eura

Dvoznamenkastim stopama neto plaće su rasle u još dva sektora: u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 10,4 posto te u građevinarstvu 10,1 posto. Bruto plaće su pritom porasle 12,2, odnosno 11,8 posto. U poslovanju nekretninama neto plaće u godinu su dana porasle 9,2 posto, u prerađivačkoj industriji i trgovini 8,8, a u smještaju i pripremi hrane 7,4 posto.

Prosječna neto plaća pritom ne obuhvaća neoporezive primitke, koji zaposlenicima mogu znatno povećati ukupna primanja. U srpnju su oni u prosjeku iznosili 269 eura po primatelju, a najviši su bili u izdavaštvu i medijima, 335 eura, rudarstvu i vađenju 323 eura, telekomunikacijama i informatici 309 eura te u smještaju i ugostiteljstvu 304 eura.