Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta izglasao je Akt o digitalnim tržištima, što je prvi korak Europske unije u okončavanju nepoštenih praksi velikih platformi.
U odnosu na prijedlog Akta o digitalnim tržištima (DMA) kojeg je Europska komisija predstavila u prosincu 2020., odbor IMCO danas je usvojio nekoliko važnih novih elemenata.
S obzirom na to da EU ima ograničena sredstva, IMCO je odlučio kako bi najbolji način za iskorištavanja tog ograničenog broja resursa bio taj da nacionalni regulatori stvore stručnu skupinu digitalnih regulatora na visokoj razini koja će pomagati i savjetovati Komisiju. Ta europska skupina regulatora trebala bi olakšala suradnju i koordinacija između Komisije i država članica u njihovim odlukama o provedbi.
Druga važna stavka koja je donesena tiče se jačanje uloge nacionalnih tijela. Nacionalnim tijelima dana je mogućnost od gatekeepera traže informacije na temelju DMA, a samo na temelju postojeće politike tržišnog natjecanja. Time je pojašnjena uloga nacionalnih tijela za tržišno natjecanje, a provedba DMA i dalje ostaje u rukama Komisije.
Odbor za zaštitu potrošača je predložio da se DMA primjenjuje na velike tvrtke koje pružaju takozvane "osnovne usluge platforme" i koje imaju tržišnu kapitalizaciju od najmanje 80 milijardi eura. To su također relevantni kriteriji koji su potrebni da kompanija bude označena kao 'gatekeeper'.
Što se tiče osnovnih usluga platformi, ona uključuju usluge internetskog posredovanja, društvene mreže, tražilice, operativne sustave, usluge internetskog oglašavanja, računalstvo u oblaku i usluge dijeljenja videozapisa. Članovi IMCO odbora izglasali su da se u opseg DMA još uključe usluge web preglednika, virtualnih pomoćnika i pametne televizije.
Europarlamentarci su također odlučili promijeniti prijedlog Komisije što se tiče tržišne kapitalizacije. Komisijin prijedlog bio je da u kategoriju gatekeepera ulaze kompanije koje imaju tržišnu kapitalizaciju od 65 milijardi eura. IMCO odbor proširio je prijedlog i izglasao da pod DMA potpadnu kompanije koje imaju tržišnu kapitalizaciju od 80 milijardi eura i osam milijardi eura godišnjeg prometa u europskom gospodarskom prostoru.
Kako bi se kvalificirala kao gatekeeper, tvrtka bi također trebala pružati osnovne usluge platforme u najmanje tri zemlje EU-a i imati najmanje 45 milijuna mjesečnih krajnjih korisnika, kao i više od 10 tisuća poslovnih korisnika. Treba napomenuti da ovi pragovi ne sprječavaju Komisiju da imenuje druge tvrtke kao gatekeepere kada ispunjavaju određene uvjete.
- Danas je svima jasno da pravila tržišnog natjecanja sama po sebi ne mogu riješiti sve probleme s kojima se suočavamo kada se bavimo tehnološkim divovima i njihovom sposobnošću postavljanja pravila za nepoštene poslovne prakse. Akt o digitalnim tržištima isključit će te prakse, šaljući snažnu poruku svim potrošačima i tvrtkama na jedinstvenom tržištu da pravila postavljaju suzakonodavci, a ne privatne tvrtke! - poručio je izvjestitelj Europskog parlamenta Andreas Schwab (EPP).
Vrlo važna pravila koja su zastupnici izglasali tiču se internetskog oglašavanja, odnosno dodatnih zahtjeva o korištenju podataka za ciljano ili mikrociljano oglašavanje i interoperabilnosti usluga (npr. interpersonalne komunikacijske usluge i usluge društvenih mreža).
U prijedlogu je izričito naglašeno kako će gatekeeper za 'svoje komercijalne svrhe i plasiranje oglašavanja trećih strana u vlastitim uslugama', suzdržati od 'kombiniranja osobnih podataka u svrhu pružanja ciljanog ili mikrociljanog oglašavanja', osim ako postoji jasan, izričit, obnovljen, informirani pristanak, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Prikupljanje osobnih podataka izričito je zabranjeno obrađivati u komercijalne svrhe, poput izravnog marketinga, profiliranja i oglašavanja usmjerenog na ponašanje, kad se radi o maloljetnicima.
Usvojeni su i prijedlozi hrvatske zastupnice u EP Biljane Borzan (S&D) o boljoj kontroli oglašavanja na internetu te transparentnom poslovanju internetskih divova.
- Jednom pogledate neki oglas na internetu i onda vas on prati kamo god idete? Čak 98,5 posto prihoda Facebooka i 83,3 posto prihoda Googlea se ostvaruje oglašavanjem. Građani često nisu svjesni koliko velike platforme profitiraju na našim podacima, raspoloženjima, zdravstvenim stanjima, interesima i slično. Da nas netko tako prati na ulici bilo bi ilegalno, ali na internetu je sve dopušteno. Ovaj prijedlog zabranjuje praćenje maloljetnika na internetu u svrhu oglašavanja, a odraslima omogućuje lakše isključivanje praćenja - objašnjava Borzan.
Da je takvo rješenje poželjno pokazuje i primjer Applea koji je nedavno omogućio korisnicima da isključe praćenje za neke aplikacije te je čak 97 posto korisnika iskoristilo tu opciju.
- Prijedlog također propisuje veću transparentnost velikih platformi na tržištu poput Googlea i Facebooka kojima je zabranjeno preferirati vlastite sadržaje. To je posebno važno nakon presude Googleu teške 2,42 milijarde eura jer je davao veću vidljivost svojim uslugama u tražilici. Ovim prijedlogom EU staje protiv samovolje digitalnih divova u cilju zaštite građana - dodaje Borzan.
U suštini, DMA je zakon koji se tiče otvorenih tržišta i konkurentnosti. Ne želeći ugušiti inovacije, ali istodobno sa željom da kompanijama osiguraju lakše probijanje na tržište, zastupnici su odlučili dati odgovornost Komisiji da prati pridržavaju li se gatekeeperi postavljenih načela. U tom smislu, europarlamentarci su se složili ovlastiti Komisiju da nametne "strukturalne ili bihevioralne lijekove" u slučajevima kada su gatekeeperi uključeni u sustavno nepoštivanje pravila. Konkretno, Komisija može ograniči gatekeeperima proces akvizicije u područjima relevantnim za DMA kako bi se popravila ili spriječila daljnja šteta na unutarnjem tržištu. Gatekeeperi su također obvezni obavijestiti Komisiju o svakoj namjeravanoj koncentraciji.
Hrvatski zastupnik u Parlamentu i član IMCO odbora Tomislav Sokol (EPP) podržao je zakonodavno izvješće odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o Aktu o digitalnim tržištima ističući kako je predlaganje novih mjera prilično 'aktiviralo' velike kompanije koje su intenzivnije lobirale za njegovo ublažavanje.
- Do sad je situacija bila takva da su velike internetske platforme zloupotrebljavale svoj dominantan položaj na tržištu i tako uvjetovale poslovanje manjih europskih kompanija, a pravila tržišnog natjecanja nisu bila dostatna jer sankcije za kršenje pravila nisu bile pravodobne – kazao je Sokol koji je kao izvjestitelj europskih pučana za Mišljenje o politici tržišnog natjecanja upozorio da novčane kazne nisu dovoljna sankcija za povredu pravila poslovanja jer ne odvraćaju digitalne gigante od opetovanog kršenja pravila i daljnje zlouporabe dominantnog tržišnog položaja.
- Zadovoljan sam što sada dajemo mogućnost da se pored novčanih, platforme sankcioniraju i strukturnim mjerama koje mogu uključivati i pravno ili funkcionalno razdvajanje ili pak sprječavanje akvizicija. Očito je da radimo dobar posao i da smo na pravom putu da osiguramo bolju zaštitu europskih potrošača i malih i srednjih poduzetnika u odnosu na samovolju velikih internetskih platformi, a to je vidljivo i iz snažnog lobiranja koje se proteklih mjeseci vršilo ne bismo li ublažili stroga pravila o njihovom poslovanju u Europskoj uniji - objasnio je Sokol.
Europarlamentarci su zatražili da DMA osigura odgovarajuće mjere koje bi omogućile zviždačima da upozore nadležna tijela na stvarna ili potencijalna kršenja ovog akta i da ih zaštite od odmazde. Ako gatekeeperi ne poštuju pravila, Komisija može izreći kazne od 'ne manje od 4 posto i ne veće od 20 posto' ukupnog globalnog prihoda u prethodnoj financijskoj godini.
IMCO odbor je usvojio prijedlog s velikom većinom (42 glasa za, 2 protiv i jednim suzdržanim), što je za pregovarače važno dok čekaju na početak pregovora s Vijećem.
Prije toga, o DMA se treba glasati na parlamentarnoj sjednici sredinom prosinca. Odobreni tekst tada će postati mandat Parlamenta za pregovore s vladama EU-a. Pregovori bi trebali započeti pod francuskim predsjedanjem Vijećem u prvoj polovici 2022. godine. Nakon toga se DMA vraća na još jednu parlamentarnu sjednicu gdje bi trebao biti potvrđen kao zakon. To bi se najranije moglo dogoditi do kraja studenog sljedeće godine, odnosno zakon bi mogao biti usvojen 1. siječnja 2023. godine.
