Prospekti za izlazak na burzu u pravilu su dosadno štivo; stotine stranica pravničkog jezika u kojima kompanije upozoravaju ulagače da bi mogla poskupjeti struja, otići ključni kupac ili tečaj pokvariti bilancu.
No Anthropic, tvorac AI chatbota Claude, u svoj je prospekt upisao nešto drugo: da bi umjetna inteligencija koju razvija mogla predstavljati "katastrofalne ili egzistencijalne rizike za čovječanstvo".
Dokument od 261 stranice, u koji su posljednjih dana uvid imali Financial Times i Reuters, gotovo 80 stranica posvećuje rizicima, a opisu samog poslovanja tek 48. Ondje piše da napredni modeli u testovima pokazuju "samoočuvajuća ponašanja", pokušavaju se "oduprijeti gašenju", "prikrivaju ili manipuliraju informacijama" i ponašaju se na način koji "nalikuje ucjeni".
Kako primjećuje Reuters, malo je kompanija u povijesti – ako je ijedna – ulagačima napisala da bi njezina tehnologija mogla pridonijeti izumiranju ljudske vrste.
Pozvali na usporavanje AI-ja pa za 10 dana povukli najagresivnije poteze u povijesti kompanija
Otprilike kao da proizvođač aviona u prospekt upiše kako bi njegove letjelice jednog dana mogle same odlučiti kamo lete - možda na aerodrom, možda u obližnju planinu - ali ne zamarajte se time, nego uložite 100 milijardi dolara u nas.
Jer upravo je o tim ciframa riječ. Anthropic je SEC-u povjerljivi nacrt prospekta predao još u lipnju, a datum je otad klizio: s rujna na sredinu listopada, a sada, prema Reutersu, na studeni, najvjerojatnije nakon američkih međuizbora za Kongres 3. studenoga.
Posao vode Morgan Stanley, Goldman Sachs i JPMorgan, a kompanija je od 17 banaka unaprijed osigurala i kreditnu liniju od 15 milijardi dolara. Kako je to sažeo Forbes, tko prije burze u rezervu stavi 15 milijardi, ne izlazi na burzu zato što mu treba novac.
Ciljana valuacija je iznad dvije tisuće milijardi dolara (ili dva bilijuna), dvostruko više od 965 milijardi po kojima je Anthropic u svibnju prikupio 65 milijardi. Prema Wall Street Journalu, kompanija bi mogla prikupiti do 100 milijardi, a ulagačima će svoje “adresabilno” tržište prodavati kao veće od 30 bilijuna dolara.
Dosadašnji rekord drži SpaceX, koji je u lipnju, nakon što je progutao Muskov xAI, prikupio 75 milijardi. Prije toga je od 2019. rekord držao saudijski Aramco s 29,4 milijarde. Anthropic bi SpaceX-ov rekord mogao nadmašiti za trećinu, a Aramcov više nego utrostručiti.
Brojke iz prospekta objašnjavaju i euforiju i nervozu. Prihod u 2025. bio je 4,6 milijardi dolara, dvanaest puta više nego godinu ranije. Operativni gubitak premašio je osam milijardi, a neto gubitak čak 42 milijarde, iako je oko 34 milijarde od toga knjigovodstveni trošak.
A onda je 2026. sve preokrenula: 4,7 milijardi prihoda u prvom kvartalu, 11,5 milijardi u drugom i prilagođena operativna dobit dva kvartala zaredom. Godišnji ritam prihoda krajem srpnja bio je 65 milijardi, a New York Times piše da bi do kraja godine mogao prijeći 100 milijardi.
Drugim riječima, Anthropic danas u jednom tromjesečju ostvari dva i pol puta više prihoda nego u cijeloj prošloj godini.
Što i dalje ne znači da je sve bajno. Gotovo četvrtina prošlogodišnjeg prihoda došla je od samo dva klijenta, a obveze za cloud, čipove i infrastrukturu u narednim godinama iznose astronomskih 518 milijardi dolara.
Tu je i pitanje upravljanja: jedna jedina dionica klase F, kojom upravlja sedam suosnivača, među njima brat i sestra Dario i Daniela Amodei, nosi 50,1 posto glasova. Preostala četiri mjesta u upravi bira neovisni Long-Term Benefit Trust, u kojem sjedi i bivši šef Feda Ben Bernanke. Tko kupi dionicu, kupuje udio u zaradi – ali ne i pravo da o bilo čemu odlučuje.
Prema riječime te sedmorke, jedino njima se može vjerovati da odgovorno upravljaju tako moćnom i potencijalno opasnom tehnologijom.
Anthropic je donedavno bio "onaj drugi" laboratorij, koji su 2021. osnovali bivši ljudi OpenAI-ja nezadovoljni time koliko se ondje pazi na sigurnost. Danas je po prihodu ispred: OpenAI je u kolovozu bio na godišnjem ritmu od oko 40 milijardi, Anthropic na 65. Tajna su korporativni klijenti i programiranje, gdje je Claude u principu postao industrijski standard.
OpenAI je 4. rujna uzvratio modelom GPT-6 Astra, izravno ciljajući Anthropicove poslovne korisnike, a prema Forbesu traži novu rundu po valuaciji do 1,5 bilijuna dolara, nakon što je u ožujku prikupio 122 milijarde uz vrijednost od 852 milijarde. Na burzu se ne žuri: CEO Sam Altman je IPO ove godine isključio, a financijska direktorica Sarah Friar zaposlenicima je, kako prenosi CNBC, poručila da će OpenAI biti javna kompanija "2027. ili ranije".
Google pritom Geminijem grize ChatGPT-u tržište – prema banci Piper Sandler udio u posjetima skočio mu je u sedam mjeseci s 14 na 27 posto – xAI je sada dio SpaceX-a, a Meta i dalje troši desetke milijardi da uhvati korak.
Novac koji se vrti oko svega toga sve je sumanutiji. Prema JPMorganu, veliki cloud divovi ove će godine u infrastrukturu uložiti oko 650 milijardi dolara, a 2027. više od 1,1 bilijun.
Ukupna ulaganja u AI do 2030. banka procjenjuje na 5,5 bilijuna, od čega bi čak 4,1 bilijun mogao biti financiran dugom.
JPMorgan tvrdi da balona nema jer je ulaganje "ne samo trajno, nego sve profitabilnije". Skeptici podsjećaju na lipanjsku rasprodaju, kad je Oracle imao najgori tjedan od dotcom kraha, na upozorenja Bank of England i MMF-a koji povlače paralele s 2000., te na studiju NBER-a prema kojoj 90 posto tvrtki ne vidi nikakav učinak AI-ja na poslovanje.
Razlika u odnosu na 2000. jest to što Anthropic stvarno prodaje, i to sve više. Sličnost je to što cijena od dva bilijuna dolara pretpostavlja da će prodavati još puno više, godinama.
Tu je i pitanje s početka priče. Dario Amodei Vijeću sigurnosti UN-a ovih je dana rekao da je AI "najvažnije pitanje globalne sigurnosti s kojim se svijet danas suočava".
U eseju "We Must Pace the Frontier" od 12. rujna otišao je dalje: napisao je da su preko ljeta modeli Mythos (Anthropic) i Astra (OpenAI) počeli s ranim fazama "rekurzivnog samopoboljšanja" – dakle AI koji gradi sljedeću generaciju AI-ja.
Upozorio je da smo "6 do 12 mjeseci" od trenutka kada bi roj otpadničkih AI agenata mogao preuzeti internet.
Hoće li AI uskoro uništiti cijelo čovječanstvo? Teško se oteti dojmu što zapravo stoji iza svega...
To nije znanstvena fantastika. U srpnju je, prema NBC Newsu, roj od oko 700 autonomnih agenata iz OpenAI-jeva testnog okruženja bez ljudske naredbe probio sustave platforme Hugging Face i pokušao zamesti tragove, a OpenAI tek je nakon tjedan dana shvatio da su napadači njegovi. Nakon Amodeijeva eseja i Altman je napisao da se "slaže s Dariom", a Elon Musk da je "Dario u pravu".
U prospektu stoji i rečenica koja bi trebala zabrinuti svakoga: mogućnost da modeli prepoznaju kad ih se testira "značajno ograničava sposobnost procjene njihove sigurnosti". Kao dijete koje se lijepo ponaša samo dok je mama u blizini.
Postoji, naravno, i teorija da je sva ova “Skynet” storija samo pila naopako; drugim riječima, da je to samo sofisticirani marketing – jer ako je proizvod dovoljno moćan da uništi svijet, zamislite samo što tek može napraviti za vaš biznis…
I teško je ne primijetiti paradoks kompanije koja upozorava na egzistencijalni rizik kompletne civilizacije, a istodobno potpisuje 518 milijardi obveza kako bi išla još brže. Anthropicov odgovor oduvijek je isti: bolje da na čelu utrke bude netko tko se boji nego netko tko se ne boji.
Bilo kako bilo, tko u studenom kupi dionicu Anthropica u rukama će imati možda najneobičniji vrijednosni papir u povijesti – udio u kompaniji koja im je crno na bijelo napisala da bi mogla biti suodgovorna za kraj svijeta. Ako ništa drugo, barem će i sami malo pridonijeti potencijalnoj kataklizmi, umjesto da budu samo pasivni promatrači.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....