Katastrofalne poplave koje su ovaj mjesec pogodile sjeverozapad Europe jasno su pokazale da čak i u nekima od najbogatijih zemalja svijeta infrastruktura nije dorasla nositi se s klimatskim promjenama.
Europska komisija odlučila je promptno djelovati, te je jučer objavila vodič, nazvan "Nove tehničke smjernice za osiguravanje otpornosti infrastrukturnih projekata na klimatske promjene za razdoblje 2021. – 2027. pomoći Uniji u provedbi "Europskog zelenog plana". On je, dakle tu da objasni kako zapravo funkcionira europsko zakonodavstvo o klimi i zelenijoj potrošnji novca iz EU-fondova, te služi kao vodič za provjeru otpornosti infrastrukturnih projekata na klimatske izazove kao što su poplave, toplinski udar i slično i te propise ulagači moraju ispuniti žele li osigurati novac iz europskih fondova.
Oni koji traže novac iz europskih fondova moraju u projektu za koji žele dobiti novac EU-a dokazati da su ceste, željeznice i elektrane koje planiraju izgraditi sposobne nositi se s ekstremnim vremenskim pojavama. Neke od tih zahtjeva ponuđači moraju ispuniti za pristup novcu iz Fonda za pravednu tranziciju vrijednog 17,5 milijarda eura, a koji treba pomoći regijama ovisnima o fosilnim izvorima energije da postupno prijeđu na zelenije izvore. U svome vodiču Komisija piše da ulagači moraju priložiti procjenu klimatskih rizika kojima njihov projekt može biti izložen idućih godina. Za tu procjenu mogu se poslužiti podacima kao što su predviđanja klimatskih promjena na nacionalnoj i regionalnoj razini ili mogu pričekati do kolovoza kada bi trebalo biti objavljeno ažurirano izvješće UN-ova znanstvenog panela za klimu.
Ako procjene upozore da postoje veliki rizici, projekt bi trebao biti preinačen tako da se može nositi s tim rizicima, piše Komisija.
U procjeni bi trebalo izračunati i predviđanja emisija stakleničkih plinova kako bi projekti bili usklađeni s klimatskim ciljevima koje je EU postavio, a jedan od njih je nulta stopa emisije stakleničkih plinova do 2050. godine.
Cilj Europske unije je osigurati da mostovi, željeznice i elektrane koji će biti sagrađeni danas budu sposobni izdržati učinke klimatskih promjena sve toplijeg planeta Zemlje.
Europski parlament još je krajem 2019. proglasio je klimatsku krizu tražeći od Komisije da u sve svoje prijedloge uključi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i da osigura znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova, a kao odgovor, Komisija je tada predstavila Europski zeleni plan, uz koji bi Europa do 2050. trebala postati klimatski neutralna.
Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o povećanju cilja smanjenja emisija u EU-u do 2030. s 40 na najmanje 55 posto. Parlament je usvojio propis o klimi 24. lipnja 2021. Cilj za 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. bit će pravno obvezujući, približavajući EU cilju postizanja negativnih emisija nakon 2050. i potvrđujući njegovo vodstvo u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena uoči COP26 u studenom 2021.
