TONINO PICULA

‘Europa2050 je možda najzahtjevniji projekt u povijesti Europe, ali će transformirati kontinent‘

‘Dostupnost čiste energije i okoliša su jedan od ključnih faktora u podizanju kvalitete života građana Unije‘
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP, S&D)
 Bruno Konjević/cropix

Pandemija koronavirusa, koji je dosad odnio živote preko 2,4 milijuna ljudi diljem svijeta, u posljednjih godinu dana zasjenila je borbu protiv klimatskih promjena, po mnogima najvećeg globalnog problema današnjice.

Svim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu poslali smo tri pitanja o klimatskim promjenama i njihovom osobnom angažmanu. Danas objavljujemo odgovore SDP-ova Tonina Picula i člana Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.

Hoće li 2021. biti presudna o borbi protiv klimatskih promjena?

- Svaka godina pred nama, dok ne ostvarimo ciljeve zacrtane kroz Pariški klimatski sporazum, agendu Europa2050, odnosno ciljeve Europskog zelenog plana kojima stremimo do 2050. godine Europu učiniti klimatski neutralnom, jest presudna.

Riječ je o politički, ekonomski i sociološki možda najzahtjevnijem projektu pred kojim se Europa našla u svojoj povijesti, a zahtijeva snažna ulaganja u obnovljive izvore energije, tehnologije daleko učinkovitijeg korištenja svih oblika energije, te ulaganja u goleme socijalne troškove tehnološke, ekonomske i digitalne transformacije Europske unije tijekom sljedećih deset, dvadeset i trideset godina.

Upravo s tim ciljem privodim kraju Izvješće „Kohezijska politika i regionalne strategije zaštite okoliša u borbi protiv klimatskih promjena“, čije će finalne preporuke artikulirati kako sredstva kohezijske politike i regionalnog razvoja iskoristiti za pravednu energetsku tranziciju i zaštitu okoliša temeljenu na ciljevima Europskog zelenog plana, Pariškog sporazuma, te oporavak ekonomije EU po završetku pandemije.

Naime, cilj kohezije je smanjiti razlike između europskih regija i regija u samim članicama Unije, a upravo su klimatske promjene jedan od uzroka povećanja razlika između regijama koje se kohezijskim mjerama pokušava smanjiti. Zato i jest jedino smisleno da se ulaže upravo u energetsku tranziciju i zaštitu okoliša, kako bi se jaz u razvoju smanjio tamo gdje je to najpotrebnije: u dostupnosti čiste energije i okoliša, koji su jedan od ključnih faktora u podizanju kvalitete života građana Unije.

Uzgoj i konzumacija mesa jedan su od generatora emisije stakleničkih plinova. Mnogi ekološki osviješteni ljudi prakticiraju jedan dan bez mesa u tjednu. Jeste li se i vi odlučili na to?

- Ne samo jedan, nego nekoliko dana u tjednu konzumiram isključivo hranu iz mora. To zahvaljujem mom mediteranskom porijeklu. S druge strane, meso ima svoje mjesto u prehrani ljudi i nije ga lako zamijeniti. Međutim treba biti svjestan preporuka nutricionista kako za zdravlje nije dobro prekoračivati limit od oko 500 grama mesa u ukupnoj tjednoj prehrani.

Koji je Vaš osobni doprinos borbi protiv klimatskih promjena?

- Kroz svoj rad u odborima EP, redovito se bavim upravo temama zaštite okoliša, očuvanja bioraznolikosti i energetske tranzicije, iz perspektive kohezije, ruralnog razvoja i maritimnih politika. Tijekom proteklih šest godina, uz sudjelovanje u osnivanju Tajništva za čiste otoke Europske komisije, svojim sam amandmanima na europski proračun za pilot projekte energetske tranzicije otoka, a kasnije i ruralnih područja, osigurao ukupno šest milijuna eura.

Moj je ured ranije izdao vodič za pametno upravljanje vodom „Izazov: uštedi vodu“, gdje smo, temeljeno na iskustvima otoka, koji uvijek vode bitku sa štednjom pitke vode, napravili niz preporuka kako učinkovitije upravljati tim najdragocjenijim resursom. Uz ranije spomenuto izvješće o ulozi kohezijske politike u borbi protiv klimatskih promjena, upravo su teme zaštite okoliša glavni fokus Međuskupine EP za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, koja ima 103 zastupnika Europskog parlamenta kao članove i čiji sam predsjednik. Samo u ovom mandatu organizirali smo nekoliko konferencija o očuvanju bioraznolikosti i čišćenju oceana. U narednim tjednima organiziramo konferencije o zajedničkom promatranju oceana i predstavljanju Okvira za oceane pomoću kojeg će se pomoći tvrtkama da mjere i umanje negativni utjecaj svog poslovanja na okoliš i oceane.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. ožujak 2021 01:58