TERET KRIVNJE

Optužiti pojedince besmisleno je dok gledamo korporacije kako rade što god požele, tvrdi kolumnistica Guardiana
Prosvjed protiv korporacija, London 2020.
 Mi News & Sport/Alamy/Alamy/Profimedia

U nedavno objavljenom istraživanju izračunato je kako su muškarci veći zagađivači okoliša od žena, te ih se tako izravno optužuje za klimatske promjene.

Takav stav duboko je pogrešan, zato što odvraća krivnju od onih koji su daleko najviše krivi za klimatske promjene, a to su korporacije. Tako tvrdi Guardianova kolumnistica, Arwa Mahdawi. Spomenuto istraživanje privuklo je veliku pozornost, ponajviše zbog premise koja se savršeno uklapa u današnju clickbait kulturu, dodaje kolumnistica.

Mahdawi dodaje kako žene uistinu jesu najveće žrtve klimatskih promjena, budući da podaci UN-a sugeriraju kako one čine osamdeset posto populacije koja je raseljena zbog klimatskih promjena. No upozorava kako su žene iz bogatih dijelova svijeta, puno više krive za globalno zagrijavanje i klimatske promjene nego primjerice muškarci iz država trećeg svijeta.

”Premda je pitanje roda važan dio diskursa oko klimatske krize, odgovore nije produktivno tražiti prekomjernim analizama potrošačkih navika individualca. Prebacivanje tereta na pojedince, bez obzira na njihov spol, uzaludno je dok gledamo korporacije, koji su glavni uzrok klimatskih promjena, kako rade što god požele. Ne kažem da ne moramo paziti na naše prehrambene i konzumerističke navike; jasno je kako trebamo. No, užasno je osuđivati ljude koji putuju avionom jednom godišnje, dok milijarderi samo radi ispunjavanja svoga ega lete u svemir”, tvrdi Mahdawi.

Još je oštriji bio filozof Slavoj Žižek. On je već nekoliko puta ustvrdio kako su naši individualni napori da zaustavimo klimatske promjenane zapravo kontraproduktivni. Mi tako peremo savjest, tvrdi slovenski filozof, dok prave, zakonske regulative koje će kazniti najveće zagađivače, dakle korporcije, i dalje ne stupaju na snagu.

Kako bi ograničili štetan utjecaj onih najmoćnijih zagađivača, Europska komisija donijela je niz prijedloga objedinjenih u klimatskom paketu pod nazivom "Fit for 55". Novi zakonodavni alati iz tog paketa za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi koji je Europski parlament potvrdio u lipnju obuhvaća klimatske, energetske, prometne i porezne politike kao i politike o korištenju zemljišta, a sve kako bi se do 2030. smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.

Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, te je nužno to smanjenje postići u sljedećem desetljeću.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 05:22