U posljednjih pet godina najveću promjenu u strukturi BDP-a u Hrvatskoj predstavlja porast udjela javne nabave. Konkretno, 2023. godine javna nabava je premašila 20% našeg BDP-a s istim trendom i u 2025. godini. To je značajno iznad prosjeka EU, koji iznosi 14%.
Javna nabava odnosi se na tri vrste isporuka: robe, usluge i radovi. Porast svih pokazatelja odnosi se upravo na radove u javnoj nabavi, zbog čega tema pravne regulacije radova u javnoj nabavi otvara svake godine nove izazove, pitanja, ali i rješenja. Pitanja su to koja se sada već tradicionalno obrađuju na godišnjoj konferenciji o javnoj nabavi radova.
Hrvatska gospodarska komora i Odvjetničko društvo Ljubenko & partneri i ove su godine suorganizatori treće po redu Godišnje konferencije o javnoj nabavi građevinskih radova, održati će se 3. prosinca u zagrebačkom hotelu Westin. Konferencija okuplja ključne dionike u području javne nabave radova – predstavnike javnih i sektorskih naručitelja, izvođače, konzultante, odvjetnike i ostale stručnjake.
Kroz tri panela, ugledni stručnjaci iz pravne, tehničke i institucionalne prakse raspravit će aktualne izazove, predstaviti nove regulative te otvoriti prostor za dijalog i prijedloge poboljšanja sustava javne nabave radova u Hrvatskoj. Pokrit će teme o sudjelovanju stranih ponuditelja u postupcima javne nabave, pitanja troška produljene gradnje te procedure za priznavanje radova izvan troškovnika.
Diskusija počinje s analizom prvih iskustava iz 2025. godine u javnoj nabavi, gdje je došlo do realizacije posebnog uređenja prava ponuditelja izvan Europske unije. Posebno će se razmotriti rješenja poštivanja Kolektivnog ugovora u graditeljstvu kod stranih izvođača izvan Europske unije.
Na konferenciji će biti riječi i o preporukama HGK u kontekstu poštivanja Kolektivnog ugovora i pristupa javnoj nabavi za ponuditelje izvan EU. Primjerice, preporučit će se javnim naručiteljima da u samom natječaju razmotre propisivanje uvjeta za poštivanje kolektivnog ugovora u graditeljstvu. Naime, ni kolektivni ugovor ni zakoni ne reguliraju posljedice nepoštivanja kolektivnog ugovora u javnoj nabavi radova, stoga jedino službeno mjesto gdje je to moguće regulirati ostaje sam javni natječaj.
U preporukama će se razmotriti i obveza odabranog ponuditelja da u primjerenoj dinamici od primjerice svakih šest mjeseci dostavi potvrdu Sindikata graditeljstva Hrvatske o poštivanju kolektivnog ugovora. Takve potvrde ponuditelji do sada pribavljaju od Porezne uprave za nepostojanje poreznog duga. Temelj za to proizlazi iz same regulacije kolektivnog ugovora koji je Sindikatu dao javnu ovlast kontrole primjene tog ugovora, pri čemu se on odnosi na sve izvođače neovisno jesu li članovi Sindikata ili ne. On se time odnosi i na moguće strane izvođače u javnoj nabavi, čime se značajno postiže cilj – da domaći izvođači u pogledu plaća radnicima ne budu diskriminirani naspram izvođača koji dolaze izvan EU.
Što se tiče pitanja reguliranja prava ponuditelja izvan EU iz zemalja koje nisu sklopile trgovinski sporazum s EU, s obzirom na aktualne trendove porasta broja takvih ponuditelja, legitimno je razmotriti propisivanje određenih ograničenja u natječajima u odnosu na ponuditelje iz tih zemalja.
Za urednu provedbu javnih natječaja svakako je nužno po zakonu provesti prethodno savjetovanje. U tom postupku se upravo ispituje tržište radi pripreme javnih natječaja. Ako javni naručitelj u tom postupku primjerice utvrdi da postoji dostatan interes ponuditelja iz Hrvatske, odnosno šire iz EU, tada se otvara mogućnost da se čak propiše i zabrana natjecanja ponuditeljima izvan EU bez trgovinskog sporazuma budući da je tržište EU pokazalo kako je u mogućnosti provesti takav javni natječaj.
Za sada je zabrana preporučljiva kod javnih nabava radova do određene vrijednosti, dok bi kod velikih infrastrukturnih projekata bilo nužno otvoriti natječaj i za ponuditelje iz npr. Kine, Turske ili Indije. To pokazuje upravo primjer Hrvatskih željeznica gdje nijedan ponuditelj iz EU nije dostavio ponudu, ali su zato prispjele čak četiri ponude ponuditelja izvan EU. Na ovaj bi se način primjenom zakona mogla postići adekvatna ravnoteža interesa javnih naručitelja i ponuditelja iz EU.
Razmotrit će se pitanje troškova izvođača koji nastaju zbog produženja rokova izvođenja radova. „Uočena je tendencija da većina značajnih projekata bilo u niskogradnji, bilo u protupotresnoj obnovi, iz različitih razloga traje dulje nego što je planirano. Razlozi za produljenje rokova nisu uvijek jednaki, što otvara daljnje izazove glede prava izvođača na potraživanje daljnjih troškova prema javnim naručiteljima,“ pojašnjava direktorica Sektora za graditeljstvo HGK Katarina Sikavica.
U trećem panelu, povodom sve većeg broja projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije, razmatrat će se standardiziranje procedure za priznanje dodatnih troškova izvođača zbog nepredviđenih radova. Do sada u našim zakonima nismo imali regulirano ovo pitanje pa se pojavljuje potreba standardiziranja uvjeta za te troškove kad su u pitanju javni naručitelji. Poseban naglasak bit će na nepredviđenim troškovima zbog provedbe tzv. zelene gradnje u javnoj nabavi, ali i problematici damping cijena kod nabave nadzora i projektiranja, što dalje uzrokuje nerijetko i neplanirane troškove tih usluga.
Studenti prava održat će i kratku debatu na teme koje su ujedno predmet rasprava konferencije. Debata će pružiti mladim pravnicima priliku da iznesu vlastite poglede na aktualna pitanja iz prakse javne nabave.
„Cilj je potaknuti razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi te zajednički pridonijeti unaprjeđenju postupaka javne nabave građevinskih radova,“ rekao je Mićo Ljubenko iz Odvjetničkog ureda Ljubenko & partneri.
Očekuje se da će konferencija i ove godine okupiti velik broj stručnjaka, a u okviru svakog panela provest će se i kratka online anketa radi planiranja daljnjih aktivnosti i inicijativa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....