Skrivena blaga ravnice

Od starih utvrda, pustinje do vlastitog mora, Podravina ima baš sve za jesenski odmor

Bilo da volite adrenalin ili samo želite uživati u prirodi, Podravina će vas osvojiti prirodnim ljepotama i pustolovinama na otvorenom

Šoderica

 Hrvatska turistička zajednica
Bilo da volite adrenalin ili samo želite uživati u prirodi, Podravina će vas osvojiti prirodnim ljepotama i pustolovinama na otvorenom

„Kakti je, da mi tu nemamo niš’, a mi imamo vse“, rekao je Dudek iz legendarne serije Gruntovčani, opisujući svoj rodni kraj. Upravo ta rečenica savršeno objašnjava čari Podravine, naizgled skromne regije širokih ravnica i pitomih brežuljaka, koja u sebi nosi neiscrpno bogatstvo prirode, umjetnosti i tradicije.

Udaljena tek sat i pol vožnje od Zagreba, Podravina je idealna destinacija za odmak od svakodnevice, bilo da volite aktivnosti ili jednostavno odmarati. Proteže se od Kalnika do granice s Mađarskom, između rijeke Drave i Bilogore, a srce joj ‘kuca‘ u gradovima poput Koprivnice, Đurđevca i Đelekovca te u selima Hlebine i Gola.

Čuvari povijesti

Ovdje se život odvija mirnije, priroda i čovjek dišu istim ritmom, a pejzaži podsjećaju na slikarska platna. Stoga nije slučajno što je upravo Podravina postala kolijevka naivne umjetnosti, niti što su njezini vinogradi, rijeke, šume i polja inspiracija generacijama putopisaca, pjesnika i slikara.

image

Galerija naive umjetnosti u Hlebinama

Hrvatska turistička zajednica

Ako želite dublje razumjeti identitet Podravine, onda je nezaobilazan Muzej grada Koprivnice te Galerija Naivne Umjetnosti u Hlebinama. Muzej grada Koprivnice čuva bogatu arheološku, etnografsku i povijesnu baštinu, od prapovijesnih nalaza s lokaliteta na Dravi pa sve do suvremenih umjetničkih djela s motivima Podravine kroz stoljeća.

Posebnu pažnju privlače zbirke posvećene svakodnevnom životu ovdašnjih ljudi kao što su stare nošnje, alati, rukotvorine i običaji. Selo Hlebine upisalo je svoje ime u svjetsku kulturnu kartu kao mjesto gdje su nastali temelji naivnog slikarstva. Ovdje su stvarali velikani poput Ivana Generalića, Franje Mraza i Mirka Viriusa, a njihovi radovi danas su dio najvećih svjetskih galerija. Naiva nije samo umjetnički stil, već način razmišljanja, pogled na svijet koji ljepotu pronalazi u jednostavnosti i prirodnosti.

Hrvatska Sahara

Možda zvuči čudno, ali Hrvatska zaista ima svoju pustinju. Nalazi se upravo u Podravini i zove se Đurđevački Pijesci. Taj zaštićeni prostor ostatak je nekadašnjeg velikog pješčanog područja koje je priroda oblikovala vjetrovima i izmjenom rijeke Drave.

Ove podravske dine nazivaju se još i Krvavi peski, u sjećanje na dane kada su se seljaci mukotrpno borili da zaustave navale pijeska na svoja naselja i urode. Na tom prostoru obitava niz rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, među njima i deve koje su zaista poseban ukras ovom kraju.

image

Podravske deve

Hrvatska turistička zajednica

U srcu Đurđevca, nešto dalje od pijeska, stoji Stari grad Đurđevac. Tiha kamena utvrda već stoljećima čuva priče o hrabrosti i upornosti, a njegovi zidovi podsjećaju na vremena kada je Podravina bila granica i kad su ovdašnji ljudi živjeli s osjećajem neizvjesnosti, ali i s nevjerojatnom snagom zajedništva. Utvrda odiše posebnom atmosferom jer kad zakoračite u njezino dvorište, čini se kao da se vrijeme usporava. Svaki prozor, kula i zidine pričaju priču o prošlosti, a najpoznatija je legenda o Picokima, hrabrim Đurđevčanima koji su lukavošću uspjeli prevariti osmansku vojsku.

Posjeti me

Mirisi, zvukovi, prizori i okusi ovog mjesta ostavit će neizbrisiv trag u vašem sjećanju. Serijal ‘Posjeti me‘, koji možete pratiti na društvenim mrežama i stranicama Hrvatske turističke zajednice, savršeno prenosi taj doživljaj kroz četiri epizode koje vas vode na putovanje kroz srca i duše nekih od najljepših, često zaboravljenih dijelova Hrvatske.

Simbol tradicije

Svi oni željni netaknute, divlje prirode, trebaju se uputiti u Halaš Čardu, podravsko izletište tik uz rijeke Muru i Dravu. Okruženo je gustim šumama koje djeluju kao džungla, brojnim sprudovima i meandrima te vlažnim travnjacima, a ljeti se čitavo ušće pretvara u kupalište i okupljalište ribolovaca. Tamo se nalazi plaža Sip i odlično uređena biciklistička staza Drava Route, a posjetiteljima su dostupne i outdoor aktivnosti poput raftinga, kajakinga i kanuinga na Muri.

image

Halaš Čarda

Hrvatska turistička zajednica

Osim Halaš Čarde, mjesto koje Podravci posebno vole je Šoderica, umjetno jezero blizu Koprivnice. Tirkizna boja vode u kontrastu sa šljunčanim obalama i nekoliko otoka, čini idealnim mjestom za kupanje, sunčanje, ribolov, izlete i stvaranje uspomena koje generacije nose sa sobom. Ovdje se razvila i zajednica vikendaša, a nekolicina stanovnika živi uz jezero cijelu godinu.

Za ljubitelje adrenalina

Osim adrenalinskih aktivnosti na vodi, Podravina nudi nešto i za one koji vole dinamične sportove na kopnu. U pitomom podravskom selu Ferdinandovcu svatko, bez obzira na dob, može iskusiti adrenalinsku zabavu na terenu s prirodnim zaprekama. Riječ je o paintballu, jednom od najzabavnijih sportova za cijelu obitelj. Navucite zaštitno odijelo i kacigu te odmjerite snage malenim lopticama napunjenima bojom.

Osim paintballa, uz sami teren nalaze se odbojkaško i malonogometno igralište te prostor za roštiljanje pa je zabava zagarantirana!

image

Hrvatska turistička zajednica

Hrvatska turistička zajednica

Središte ribolovnog turizma

Podravina je oduvijek bila kraj bogat šumama i vodama, pa ne čudi što je lovni i ribolovni turizam ovdje posebno razvijen. Šumski predjeli Bilogore i Kalnika dom su srne, divljih svinja i fazana, dok Drava i njezini rukavci skrivaju bogat riblji fond. Sportski ribolovci iz cijele regije dolaze ovamo okušati sreću s kapitalnim somovima, štukama i šaranima.

Lovci pak imaju priliku doživjeti autentičan lov uz vodiče i lovačka društva koja stoljećima njeguju tradiciju. No, i oni koji nisu skloni lovu ili ribolovu mogu uživati u samoj prirodi promatrajući ptice, šećući šumskim stazama ili jednostavno uživajući u tišini koju nudi samo Podravina.

image
HTZ
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. prosinac 2025 07:21