MATA HARI

Njezina priča i danas je legenda: Prije 150 godina rođena najpoznatija špijunka modernog doba

Kao uspješna plesačica profilirala se u Parizu, zavodila je imućne muškarce, koji su ju na kraju preuzeli kao ratnu špijunku

Mata Hari

 De Luan/alamy/profimedia/De Luan/alamy/profimedia
Kao uspješna plesačica profilirala se u Parizu, zavodila je imućne muškarce, koji su ju na kraju preuzeli kao ratnu špijunku

Njezin je život bio pustolovina, mit. Postala je jedna od najpoznatijih žena na svijetu o kojoj se već više od stoljeća piše, čita, skladaju pjesme, snimaju filmovi... Ona je ujedno najpoznatija špijunka za vrijeme Prvog svjetskog rata, a i danas se raspravlja je li zapravo špijunirala ili je postala samo dežurni krivac.

Mata Hari simbol je ženstvenosti, tajanstvenosti i zavodljivosti, a njezina se legenda prepričava već desetljećima. Rođena je točno prije 150 godina, 7. kolovoza 1876. godine u nizozemskom Leeuwardenu kao Margaretha Geertruida Zelle. Život joj je bio prepun uspona i padova.

Rođena je u imućnoj obitelji koja je živjela luksuznim životom, dok njezin otac nije bankrotirao pa je ostala sama s majkom, braćom i sestrama. Sa svojih 18 godina htjela je nešto promijeniti, a vidjevši oglas "Časnik na dopustu iz Nizozemske Istočne Indije traži ženu za brak" 39-godišnjeg Rudolpha MacLeoda, poznatog kao ‘John‘, Margaretha se javila na njega.

Nesretan brak

Šest dana nakon što su se upoznali, zaručili su se, a 11. srpnja 1895. vjenčali u gradskoj vijećnici Amsterdama. No, bračni život Johna i Margarethe bio je sve samo ne bajka. Zajedno su dobili dvoje djece, sina Normana Johna i kćer Louise Jeanne, nadimka ‘Nonna‘. No, imućni časnik volio je zapovijedati, piti i galamiti, a Margaretha je tvrdila da ju je jednom pokušao i ubiti. Njihova su se djeca jedne godine misteriozno razboljela te je njihov sin od dvije i pol godine preminuo, a navodi se da su od oca naslijedili sifilis.

image

Mata Hari

The History Collection/alamy/profimedia/The History Collection/alamy/profimedia

Par se razveo 1902. godine, a ona se trudila dobiti skrbništvo nad svojom kćeri. No, nitko joj nije mogao pomoći, nije imala ničega te je kći ostala s ocem. Potom je Margaretha, koja je voljela flertovati i plesati, odlučila Nizozemsku zamijeniti Parizom kako bi od sebe stvorila identitet. Prvi put bezuspješno, ali drugi put kad je otišla u francusku prijestolnicu uspjela je u svom naumu i rodila se Mata Hari.

Njezino ime znači "oko dana", odnosno sunce. Mata Hari proslavila se kao plesačica koja je publiku očaravala orijentalnim plesovima, imala je odličan marketing za to doba, zavodila je muškarce koji su padali na nju, a novac je skupljala na sve strane. Počela je nastupati diljem Europe, njezini su joj ljubavnici kupovali što god je htjela, a u jednom je trenutku čak bila i milijunašica.

Sva slava teorije evolucije pripala je njemu, no još je jedan čovjek u isto vrijeme došao do iste spoznaje

Kao jedna od najpoznatijih žena u Parizu tog doba kretala se u društvu političara, vojnih časnika i bogatih poslovnjaka, što je kasnije pridonijelo njezinoj ulozi u Prvom svjetskom ratu. Na njezinu (ne)sreću, kada je započeo rat, ona se nalazila u Berlinu. Upoznala je agenta Karla Kramera, koji ju je za 20.000 franaka vrbovao za njemačku obavještajnu službu kao špijunku. Iako je smatrala da je to premalo novca, njemačke su joj vlasti već uzele sve što je imala pa je ipak pristala raditi za njih kako bi skupila novca, tako postavši "agentica H21".

image

Mata Hari (1876 - 1917)

Mary Evans Picture Library/mary Evans Picture Library/profimedia/Mary Evans Picture Library/mary Evans Picture Library/profimedia

Špijunka s obje strane

Sa željom da ponovno pokrene svoju plesnu karijeru, pokušala se vratiti u Pariz. No, od samog početka rata, Mata Hari je na meti svih obavještajnih agencija – iz Britanije, Francuske, Njemačke... svi ju promatraju. Čim je stigla u Pariz, francuska služba ju je pratila u stopu, u nadi da će je uhvatiti u pronjemačkim aktivnostima. Među njezinim ljubavnicima tada je bio i ruski časnik Vadim Maslov, koji se na Zapadnom bojištu borio na strani Francuske, a u kojeg je ona bila silno zaljubljena.

Zbog Rusa je odlučila ići u blizinu prve crte bojišnice, u luksuzne toplice, jer ga je tamo mogla vidjeti. Ali ju je to putovanje koštalo života. Za njega je trebala posebnu putnu dozvolu, pa je tako stigla u Imigracijski ured koji se nalazio na istoj adresi gdje je bilo sjedište francuske obavještajne službe. Tada završava u uredu kapetana Georgesa Ladouxa koji ju je pratio, a ona mu je na kraju sama došla.

On joj je postavio zamku, uvjerio je da je želi regrutirati kao francusku špijunku u Belgiji, a ponudio joj je milijun franaka, na što je ona pristala. Nije uspjela u svojoj prvoj misiji za Francusku pa je počela improvizirati te je zavela njemačkog bojnika Kallea predstavljajući mu se kao njemačka špijunka. Istodobno, prišla je francuskom pukovniku Denvignesu, kojega je obavijestila da je francuska špijunka. Preko njega šalje informacije kapetanu Ladouxu u Francuskoj, a i sama mu šalje nekoliko izravnih pisama.

image

Pogubljenje Margarethe Geertruida Zelle

Scherl/sz-photo/profimedia/Scherl/sz-photo/profimedia

No, Kalle šalje telegrame u Njemačku govoreći o "agentici H21" koje presreću Francuzi i shvaćaju da je riječ o Mati Hari. Iako su pisma potvrđivala kako je zapravo radila za Francusku, Francuzi sumnjaju u nju i izdaju nalog za njezino uhićenje. Nitko od njezinih kontakata više nije odgovarao i nitko nije mogao potvrditi njezinu priču. Uhićena je 13. veljače 1917. pod sumnjom da je špijunirala za njemačkog neprijatelja.

Pogubljena u Parizu

Suđenje se pretvorilo u pravu medijsku senzaciju. Novinari su Matu Hari prikazivali kao opasnu fatalnu ženu koja je svojim šarmom od muškaraca izvlačila strogo povjerljive informacije. Međutim, dokazi protiv nje bili su slabi već tada, a izravni dokazi navodno uopće nisu postojali. Do danas zapravo ne postoje uvjerljivi dokazi da je prenijela informacije od presudne vojne važnosti.

Krajem 90-ih kolega i ja spustili smo se u rudnik u Istri. Iskopali smo priču kakvu više nitko ne može ispričati

Ipak, francuske su vlasti smatrale da moraju pogubiti nekoga tko će poslužiti kao primjer da izdajnici neće biti pošteđeni. Tajni je sud optužio tada 41-godišnju ženu da je odgovorna za smrt 50.000 vojnika te ju je osudio na smrt. U dvorcu Vincennes na rubu Pariza 15. listopada 1917. pogubljena je Mata Hari. Neka izvješća kažu kako je na pogubljenje stigla bez poveza kako to inače biva, već je glavu digla visoko, svoje tužitelje gledala u oči i poslala im poljubac.

No, njezina priča nije završila ni nakon smrti. Mata Hari postala je inspiracija za desetke knjiga, filmova i kazališnih predstava. Najpoznatije filmsko utjelovljenje ostvarila je 1931. godine glumica Greta Garbo, koja je snažno pridonijela stvaranju slike o Mati Hari kao fatalnoj ženi i legendarnoj špijunki.

Ni 150 godina nakon rođenja Mata Hari ne prestaje biti jedna od najtajanstvenijih osoba moderne povijesti. Pitanja se i dalje postavljaju je li bila uistinu prevarantica i zavodnica ili je samo bila dežurna žrtva, a njezina se priča nastavlja prepričavati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. kolovoz 2026 15:28