Znanstvenici su otkrili da ljubljenje nije ljudska inovacija, već naslijeđena navika od davnih predaka

Ljubljenje nije počelo s ljudima, već s primatima, precima velikih majmuna, prije otprilike 20 milijuna godina, tvrdi se u studiji objavljenoj u srijedu.

Ljudi, čimpanze, bonobi, orangutani i gorile ljube se, što snažno sugerira da je navika naslijeđena od zajedničkog pretka, kaže se.

Nalazi su objavljeni u časopisu Evolution and Human Behavior. Znanstvenici su neromantično definirali ljubljenje kao "neagresivan kontakt usta na usta koji nije uključivao prijenos hrane". To je uključivalo seksualno ljubljenje, kao i platonske poljupce poput onih između članova obitelji ili u prijateljskim pozdravima. Kako se ljubljenje pojavilo, ostaje predmet rasprave, kao i zašto je opstalo.

„Neki ljudi smatraju da je seksualno ljubljenje koristan način procjene kvalitete ili prikladnosti partnera“, rekla je glavna autorica dr. Matilda Brindle s Odjela za biologiju na Oxfordu. „Alternativno, ljubljenje bi moglo biti vrsta predigre, povećavajući seksualno uzbuđenje i povećavajući šanse za oplodnju.“

Smatra se da su se platonski poljupci koristili za snalaženje u složenim društvenim odnosima ili povećanje povezanosti, rekla je. Studija je tvrdila da su neandertalci i ljudi vjerojatno također spajali usne, s obzirom na dokaze da su se križali i dijelili oralni mikrob – znak da su razmjenjivali slinu – dugo nakon što su se dvije vrste razišle prije 450.000–750.000 godina.