Nakon sastanka s predstavnicima HAZU-a i Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti (AAUZ) potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja Branko Bačić najavio je dva amandmana kojima se mijenja Zakon o prostornom uređenju uoči sutrašnjeg drugog čitanja u Hrvatskom saboru.
Jednim amandmanom određuje se da na zemljištu na kojem se primarno obavlja poljoprivredna proizvodnja nema građenja nijedne druge građevine osim one koja služi toj djelatnosti.
Drugi amandman odnosi se na priuštivo stanovanje pa će se stambene jedinice morati graditi tako da se maksimalno integriraju u postojeća naselja, a ne da se u tu svrhu izdvajaju posebne površine koje su udaljene od samog naselja.
"Mi ćemo primjedbe, sugestije iznesene na današnjem sastanku u smislu amandmana anticipirati. Osim toga, zaključak današnjeg sastanka je da će Ministarstvo raditi zajedno s Hrvatskom komorom arhitekata i komorom urbanista, s HAZU-om i Akademijom arhitektonske umjetnosti i znanosti na prijedlogu arhitektonskih politika", istaknuo je ministar.
Kako je pojasnio akademik Nikola Bašić, on nema mandat da povuče otvoreno pismo koje je Vijeće za turizam i prostor uputilo premijeru Andreju Plenkoviću zbog paketa zakona koji se tiču prostornog uređenja i gradnje, pa ono ostaje kao molba.
"Mi hoćemo modernu hrvatsku zemlju s mjerom. Da bismo to ostvarili, moramo još puno toga napraviti, ali je jako vrijedno da smo danas dogovorili da se priuštivo stanovanje neće getoizirati. Znači, nema zoniranja u području planiranja. Iako bi hipotetski u tim zonama stanovanje moglo biti fantastično i kvalitetno, imate socijalnu kategoriju. Vi biste tu ljude stavili po određenom socijalnom ključu, odnosno po slabosti njihove platežne moći", istaknuo je Bašić.
Bašić se pohvalno izrazio i zbog spremnosti ministra da u zakon jasno ugradi odredbu prema kojoj je izvan građevinskog područja naselja i gradova moguća gradnja samo na prostoru koji je antropogeno, rekao je, već oblikovan.
"Prostoru tako vraćate njegovu stvarnu, izvornu sliku jedne autentične, specifične poljoprivredne proizvodnje koju obavlja obitelj i koja daje život tom prostoru. Zašto bismo pustili da netko po pravilu vlasničkog titulara to ostvari na prostoru koji prepoznajemo kao izvornu, nedirnutu prirodu. Zašto bismo se pačali? U ime čijeg prava, u ime kakvog razvoja?", upitao se Bašić, dodajući da je zadovoljan što će to biti uneseno u zakon kao vrlo važna mjera s dalekosežnim posljedicama jer će onemogućiti široke transformacije koje bi mogle dovesti do toga da se za deset godina ne može prepoznati vlastita zemlja, rekao je.
Predsjednik Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske Jerko Rošin izrazio je zadovoljstvo sastankom i činjenicom da su neke sugestije prihvaćene. Misli i da je novi zakon u odnosu na postojeći ipak poboljšanje.
"I danas postoji naš strah da će se mnoge odredbe zakona koje se donose s dobrim namjerama u praksi zloupotrijebiti. Zato mislimo da je kontrola prostora izuzetno važna, koliko je važno i donošenje zakona. Posebice u segmentu koji se odnosi na inspektorat, da više ne dođe do bespravne gradnje. Iskustvo nam pokazuje da neke zakonske odredbe koje vam se u jednom trenutku učine jako dobrima, život ih demantira", poručio je Rošin.
Zalaže se i da se prostor bolje zaštiti Ustavom jer je, kaže, ustavna zaštita bolja od bilo kojeg zakona koji se mijenjaju ovisno o vlastima.
Ministar Bačić istaknuo je kako je ostalo prijeporno i nakon sastanka, da su očekivanja Akademije bila veća i da je zakonom trebalo još značajnije ići na višu razinu zaštite prostora te da se, osim specifičnosti mediteranskog nasljeđa, mora voditi računa o zaštiti prostora i na kontinentalnom dijelu.
Naglasio je i da ovaj zakon podrazumijeva donošenje podzakonskih akata, prije svega arhitektonske politike i smjernica za prostorno uređenje. U izradi tih dokumenata, rekao je, uključit će i HAZU i Akademiju arhitektonske umjetnosti i znanosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....