U Hrvatskoj je danas više nego dvostruko psihijatara nego prije 25 godina, a gotovo je četvrtina psihijatrijskih kreveta nestala. Istodobno, mentalni poremećaji uzrokuju gotovo trećinu svih slučajeva invaliditeta, adolescentice sve češće završavaju na liječenju, a alkohol ostaje najveći pojedinačni razlog psihijatrijske hospitalizacije.
To su neki od najzanimljivijih podataka iz najnovijeg biltena o mentalnim poremećajima koji je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), a koji donosi presjek stanja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.
Iako se posljednjih godina stječe dojam da su depresija i anksioznost postale dominantne teme kada je riječ o mentalnom zdravlju, brojke pokazuju da je stvarnost nešto složenija. Naime, najveći pojedinačni razlog psihijatrijskih hospitalizacija i dalje su poremećaji povezani s alkoholom. Gotovo svaki peti pacijent koji završi na psihijatrijskom liječenju hospitaliziran je upravo zbog problema povezanih s alkoholom.
Dugotrajni poremećaji
No možda još više iznenađuje podatak da mentalni poremećaji čine svega 5,2 posto svih hospitalizacija u Hrvatskoj, a istodobno generiraju čak 16,3 posto svih bolničkih dana. Drugim riječima, psihijatrijski pacijenti nisu među najbrojnijima u bolnicama, ali ostaju na liječenju znatno dulje od prosjeka. To pokazuje koliko su mentalni poremećaji dugotrajni, kompleksni i zahtjevni za zdravstveni sustav.
Posebno se izdvaja shizofrenija. Iako nije najčešći razlog prijema u bolnicu, upravo pacijenti sa shizofrenijom ostvaruju najveći broj dana provedenih na psihijatrijskim odjelima. Čak 26,7 posto svih psihijatrijskih bolničkih dana otpada na tu dijagnozu, što dovoljno govori o težini bolesti i potrebi za dugotrajnim liječenjem.
Bilten otkriva i veliku transformaciju hrvatske psihijatrije tijekom posljednjih desetljeća. Dok je 1997. godine Hrvatska imala 244 psihijatra, danas ih ima 572. Istodobno je broj psihijatrijskih postelja smanjen za gotovo četvrtinu. Riječ je o promjeni filozofije liječenja koja se događa diljem Europe – od modela dugotrajnih hospitalizacija prema liječenju u zajednici, dnevnim bolnicama i ambulantnoj skrbi. Brojke pokazuju da se taj zaokret dogodio i u Hrvatskoj.
Porast anksioznosti i depresije kod djece
Zanimljiv je i pogled na djecu i mlade. Među djecom mlađom od deset godina češće se hospitaliziraju dječaci, no već u skupini od 10 do 19 godina situacija se okreće i prevladavaju djevojčice. Taj podatak prati trend koji posljednjih godina bilježe brojne europske zemlje, a koji upućuje na rast emocionalnih teškoća, anksioznosti i depresivnih poremećaja među adolescenticama.
Kada je riječ o depresiji, HZJZ navodi da je tijekom 2023. godine zabilježeno 3413 hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja. Najveći broj hospitaliziranih čine žene u dobi između 40 i 59 godina, što ovu skupinu izdvaja kao posebno ranjivu.
Jedan od podataka koji prolazi ispod radara odnosi se na invaliditet. Mentalni poremećaji i srodna stanja danas sudjeluju u približno 30 posto svih uzroka invaliditeta u Hrvatskoj. To znači da posljedice mentalnih bolesti daleko nadilaze bolničke odjele i psihijatrijske ambulante te snažno utječu na radnu sposobnost, kvalitetu života i socijalno funkcioniranje velikog broja građana.
Izvješće donosi i jednu zanimljivu promjenu vezanu uz smrtnost. Samoubojstva su desetljećima bila vodeći uzrok smrti među ozljedama u Hrvatskoj, no najnoviji podaci pokazuju da više nisu na prvom mjestu. Pretekli su ih padovi, dok samoubojstva danas čine 21,4 posto svih smrtnih ishoda uzrokovanih ozljedama.
Kada se svi podaci stave u isti okvir, dobiva se slika društva koje se sve više suočava s izazovima mentalnog zdravlja, ali i sustava koji se istodobno pokušava prilagoditi novim potrebama. Hrvatska danas ima više stručnjaka nego ikad prije, no teret mentalnih poremećaja ostaje velik. Alkoholizam ne posustaje, depresija raste, a mentalni poremećaji ostaju jedan od najvažnijih uzroka invaliditeta i dugotrajnog liječenja u zemlji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....